DRŽAVNI tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić rekao je kako je plan da izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju stupe na snagu 1. lipnja kako bi se što prije povećala najniža i najviša naknada plaće za vrijeme dugotrajnog bolovanja na teret HZZO-a, kao i majkama za njegu oboljelog djeteta.

"Plan je da zakon stupi na snagu od 1. lipnja. Potrudit ćemo se, nakon što prođe prvo čitanje, da što prije obradimo komentare iz plenarne rasprave, uputimo zakon u drugo čitanje i po mogućnosti od 1. lipnja krenemo s isplatama po novom zakonu", rekao je Dulibić u Hrvatskom saboru.

Time je odgovorio HDZ-ovom Petru Šimiću kojeg je zanimalo kada će novi Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju stupiti na snagu. Dulibić je rekao da se izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju povećavaju najniža i najviša naknada plaće za vrijeme dugotrajnog bolovanja na teret HZZO-a, kao i majkama za njegu oboljelog djeteta.

Drugačije se uređuje i pravo na naknadu troškova prijevoza

Stoga se predlaže povećanje najnižeg mjesečnog iznosa naknade plaće iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, kada se isplaćuje na teret HZZO-a, odnosno državnog proračuna, sa 110,36 eura na 353,15 eura, kao i povećanje najvišeg mjesečnog iznosa s 565,04 na 995,45 eura.

Također, zakonskim prijedlogom se na drugačiji način uređuje pravo na naknadu troškova prijevoza u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

To pravo za naknadu za troškove prijevoza utvrđuje se u visini od 0,025 posto od proračunske osnovice po kilometru između adrese prebivališta osigurane osobe i adrese ustrojstvene jedinice HZZO-a kamo je pozvana, zdravstvene ustanove u inozemstvu kamo je upućena na liječenje i slično, a prema službenim podacima interaktivne karte Hrvatskog autokluba. Time se pravo na naknadu za troškove prijevoza više neće vezati uz javni prijevoz.

"Nijedna država nema naknadu za bolesno dijete bez limita"

Dulibić je kazao i da se izmjenama zakona revidiraju odredbe o obvezi osobnog javljanja Zavodu osiguranih osoba kojima je utvrđen status u obveznom zdravstvenom osiguranju po osnovi nezaposlenosti, a nisu prijavljeni na Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).

One će biti u obvezi javljati se HZZO-u jednom u tri mjeseca, što se odnosi i na osobe starije od 18 godina koje su izgubile status redovitog učenika, odnosno redovitog studenta, a prijavile su se HZZO-u u roku od 30 dana.

Na pitanje SDP-ove Tanje Sokolić zašto nisu ukinuli vremenski limit za roditelje dok njeguju dugotrajno bolesno dijete, a zarađuju više od minimalca, Dulibić je odgovorio kako bez limita to nema nijedna država. "Mi smo povećali tu naknadu na 995 eura. U ovom trenutku, uvažavajući zdravstveni sustav u cjelini, ne možemo više", poručio je.

"Sustav je rigidan i zastarjeo"

Tijekom rasprave istaknuto je kako predloženi zakon ima cilj ispraviti neke dugogodišnje nepravde, ali oporba smatra da je to mali pomak, ali još uvijek nije dovoljan. SDP-ova Sabina Glasovac upozorila je da je potrebno preispitati obvezu osobnog dolaska u HZZO svaka tri mjeseca.

"Taj rigidni i zastarjeli sustav ostavio je prošle godine bez zdravstvenog osiguranja čak 13.184 građana", rekla je. Navela je kako su među njima dobar dio teško bolesne osobe, osobe s invaliditetom, majke na rodiljnom dopustu, studenti i stariji ljudi.

Njezina stranačka kolegica Tanja Sokolić podsjetila je da je SDP u svom prijedlogu zakona tražio ukidanje ograničenja na visinu naknade plaće za roditelje koji njeguju bolesno dijete tako da imaju pravo na 100 posto plaće bez limita dok traje potreba za njegom djeteta do sedam godina starosti. Smatra da su predloženim izmjenama zakona roditelji koji njeguju bolesno dijete i dalje kažnjeni za to jer povećanje limita na samo 995 eura je iznos minimalne plaće.

Miloš: Naknade treba uskladiti s rastom plaća

I HDZ-ova Ljubica Lukačić založila se da se od obveze osobnog dolaska u HZZO svaka tri mjeseca izdvoje osobe s najtežim invaliditetom kojima je problem fizički otići do podružnice HZZO-a jer zbog zdravstvenog stanja i ne mogu biti prijavljene na Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Jelena Miloš (Možemo!) upozorila je da, iako se sada iznimno niske naknade podižu, kod dugotrajnih bolovanja propušta se vezati naknade uz rast plaća. Podsjetila je kako je klub Možemo predlagao da se jednom godišnje usklade naknade s rastom prosječne plaće u RH, ali to nije prihvaćeno.