DRŽAVNI tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule izjavio je u povodu objave o kretanju BDP-a u četvrtom lanjskom kvartalu kako podaci pokazuju da se nastavlja snažan rast hrvatskog gospodarstva koji je višestruko snažniji u odnosu na eurozonu i cijelu Europsku uniju.

"Nastavlja se iznimno snažan rast hrvatskog gospodarstva koji je višestruko snažniji u odnosu na ostatak europodručja i Europske unije, pogotovo naših najvažnijih trgovinskih partnera", rekao je Bule u izjavi za javnost. Ona je uslijedila nakon objave prve procjene BDP-a za posljednji lanjski kvartal, prema kojoj je hrvatsko gospodarstvo u odnosu na posljednji kvartal 2024. godine poraslo za 3,6 posto.

Dvadeset kvartala uzastopnog rasta

Bule podcrtava nekoliko, prema njegovu mišljenju, važnih čimbenika.

U prvom redu, podsjeća da hrvatsko gospodarstvo raste 20 kvartala zaredom, odnosno punih pet godina.

"Činjenica da je gospodarstvo u posljednjem lanjskom kvartalu dodatno ubrzalo u odnosu na prethodni kvartal govori da je naše gospodarstvo snažno i u punom zamahu", rekao je.

Smatra da se na tom temelju, kao i prema "nekim visokofrekventnim pokazateljima", može očekivati nastavak rasta i u 2026. godini te nastavak konvergencije prema ostatku Europske unije i europodručja.

Investicije nositelji rasta

Govoreći detaljnije o strukturi rasta BDP-a, Bule je izrazio zadovoljstvo time što su rastu najviše pridonijele investicije koje su porasle za gotovo sedam posto, tako da se polovica ukupnog međugodišnjeg rasta BDP-a odnosi na njih.

Dodatnu vrijednost rastu BDP-a vidi i u nepovoljnom međunarodnom okruženju, u vidu dosta visoke razine neizvjesnosti i slabe inozemne potražnje te činjenice da glavni hrvatski vanjskotrgovinski partneri, kao što su Njemačka, Italija i Austrija, imaju dosta slab rast.

U tim okolnostima činjenica da je rastu BDP-a pozitivan doprinos dala neto inozemna potražnja svjedoči, na neki način, o otpornosti i konkurentnosti hrvatskog izvoznog sektora, što je izrazito važno, kaže Bule.

Dobrim smatra i što su rastu pozitivno doprinijeli prerađivačka industrija i ICT sektor.

Na kraju kaže da Hrvatska, uz iznimku kontrakcije zbog utjecaja covida, zapravo raste zadnjih deset godina, uz istovremeno radikalno smanjenje makroekonomskih neravnoteža, održavanje fiskalne discipline unatoč brojnim krizama te uz paralelno zadržavanje socijalne kohezije.