NUKLEARNA energija ponovno je u središtu energetske politike Europske unije, a na nedavnom summitu u Parizu moglo se čuti kako je odmak Europe od te tehnologije bio "strateška pogreška" koju treba ispraviti. U HRT-ovoj emisiji Otvoreno raspravljalo se o mogućnostima i kapacitetima Hrvatske u novim okolnostima.

Grgić: Do promjene je došlo kad se situacija u svijetu zaoštrila

Profesor Davor Grgić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva istaknuo je da je zaokret vidljiv u otvorenosti za razgovor o nuklearnoj energiji i njezinom ravnopravnom tretiranju kao jednom od rješenja energetske tranzicije.

Naglasio je i važnost organiziranja financijskih sredstava za takve projekte. "Najslabija točka tih projekata je relativno veliki investicijski kapital koji vam je potreban u početku. Onaj trenutak kad je to bilo prepoznato u Europi, to se možda dogodilo malo kasno. Ovo što sad vidimo je kao neki reset", rekao je Grgić.

Smatra da Europa ne zaostaje za svijetom u razvoju nuklearne energije, već je prolazila kroz fazu deindustrijalizacije s manjim energetskim potrebama, kada je bilo popularno ulagati u obnovljive izvore.

"Sad kad smo možda ostali bez dijela fosilnih izvora na koje smo se oslanjali i kad obnovljivi izvori možda nisu baš dali sve što smo očekivali od njih - kad se situacija u svijetu malo zaoštrila - onda je postalo vidljivo koliko je sigurno to na što se oslanjamo", naglasio je.

Tadić: Europska fuzijska strategija je već napisana

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je cilj jačanja nuklearnih izvora do 2030. godine gradnjom dodatnih elektrana ili manjih modularnih reaktora (SMR). Tonči Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju s Instituta "Ruđer Bošković", tvrdi da je cilj ostvariv jer operativni SMR-ovi već postoje u SAD-u i Kini.

Dodao je kako su mali modularni reaktori i fuzija već neko vrijeme u fokusu Euratoma. "Želja mojih kolega u znanstveno-tehničkom odboru Euratoma je da se u drugoj polovici ovog stoljeća čitava Europa oslanja s jedne strane na obnovljive izvore, a s druge strane na male modularne reaktore i fuziju - da potpuno eliminiramo ovisnost EU o fosilnim gorivima", poručio je Tadić.

Prema njegovim riječima, Nijemci su već najavili izgradnju fuzijske elektrane do 2040. godine. "Europska fuzijska strategija je napisana i bit će prezentirana tijekom ove godine, što će osigurati pouzdano financiranje fuzijskih istraživanja kako Europa ne bi zaostajala ni za Kinom ni za SAD-om", rekao je.

Špehar: Mi smo nuklearna zemlja

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar smatra da Hrvatska ima dobru startnu poziciju za korištenje 200 milijuna eura koje EU izdvaja za inovativne nuklearne tehnologije, s obzirom na višedesetljetno iskustvo s NE Krško. "Mi smo nuklearna zemlja, to se uvijek volimo pohvaliti iako nemamo nuklearnu elektranu na svom teritoriju", naglasio je.

Ocijenio je da su mali modularni reaktori dovoljno napredovali da bi se mogli smatrati sigurnima i konkurentnima. "Velika boljka velikih konvencionalnih nuklearnih elektrana je što zahtijevaju jako veliku investiciju i vrijeme provedbe, dok male modularne elektrane nude rješenja za te probleme", rekao je Špehar.

Dilema za Hrvatsku je između male i velike elektrane

Profesor Grgić pojasnio je da dilema nije između modularnih reaktora i nuklearne elektrane, jer svaka elektrana ima reaktor, već je razlika u veličini.

"Naša dilema nije da li mali modularni reaktori ili nuklearna elektrana - naša dilema može biti da li mala elektrana ili velika elektrana. I jedna i druga bi mogle biti kod nas, ali zapravo treća dilema je da li da sudjelujemo u tuđem projektu", objasnio je.

Smatra da bi mali modularni reaktor bio optimalan za Hrvatsku, dodajući da ta tehnologija postoji već dugo.

"Ako netko ima vrlo brzu potrebu za velikim količinama energije, onda je velika elektrana više nego dobar izbor. Ali, ako se netko nalazi u relativno maloj zemlji kao Hrvatska i na početku reindustrijalizacije, onda je mali reaktor dobar jer može imati suživot s obnovljivim izvorima", pojasnio je, dodavši da se obnovljivi izvori ne isključuju, već se traži optimalna kombinacija tehnologija.

Strah od nuklearne energije je pretjeran

Tadić smatra da je pitanje rizika nuklearnih elektrana u Europi često prenaglašeno, podsjetivši da se Černobil i Fukushima nisu dogodili u zemljama Euratoma.

"Fukushima je bila posljedica tsunamija. Na Savi, Dunavu i Rajni nema tsunamija. Od tri elektrane koje su bile na tom području, samo je jedna stradala od tsunamija, a dvije nisu", naglasio je. Za Černobil je rekao da je uzrok bila naredba partijskog sekretara neiskusnim tehničarima da testiraju reaktor pod maksimalnom energijom s isključenim sigurnosnim sustavima.

Tvrdi da su razine sigurnosti u zemljama Euratoma znatno veće i da nuklearnoj energiji treba pristupati s profesionalnošću, a ne sa strahom. "Imamo stručne ljude koji žele voditi nuklearku na najprofesionalniji mogući način - što i rade - i prestanimo sa strahovima o tome da će od toga nešto biti", zaključio je.

Cilj je da nuklearna energija pokriva 30 posto potrošnje

Državni tajnik Špehar osvrnuo se na Zakon o ulaganju u razvoj nuklearne energije, koji je prošlog tjedna bio u prvom saborskom čitanju.

"Zakon je jedan od paketa od triju zakona koji su potrebni da bi uopće došli na temu nuklearne energije na ozbiljan način.

Prvi je bio Zakon o centru za zbrinjavanje nuklearnog otpada, a to je nešto što smo morali već prije 40 godina napraviti da odgovorno riješimo zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz NE Krško", podsjetio je.

Najavio je da će po tom zakonu centar za zbrinjavanje u Hrvatskoj biti sagrađen u iduće dvije godine. Drugi zakon postavlja pravni okvir s ciljem da se razmotri kako do 2040. godine 30 posto energetske potrošnje Hrvatske pokriti nuklearnim izvorima. "Sada je to 16 posto potrošnje, upravo iz ovih naših 50 posto u NE Krško", rekao je Špehar.