PODUZETNIKU Bošku Cabuncu, koji je prije više od 10 godina želio razgranati svoj biznis s dispenzerima za prodaju cigareta, država danas duguje gotovo dva milijuna eura. Ne želi mu ih platiti iako je Cabunac dokazao da mu je tolika šteta nastala kada mu je 2014. Carinska uprava nezakonito zabranila rad.

Iznos je narastao zbog kamata i golemih troškova višegodišnjeg mrcvarenja po sudovima. I sada Cabunac vodi sudski spor za naplatu te štete.

Nezakonito pečaćenje dispenzera

Njegovi poslovni problemi počeli su 2014. godine. Carinski inspektori upali su tada u lokale gdje su se nalazili dispenzeri s cigaretama i redom ih pečatili. Predstavnici Carinske uprave zaključili su da prodaja cigareta putem dispenzera predstavlja automatiziranu prodaju, što je pak zabranjeno člankom 11. Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda. Zato su Cabuncu zabranili rad. Takvu odluku donijeli su samo par mjeseci nakon što su već bili u nadzoru te izdali službeno mišljenje da Cabunac radi sve u skladu sa Zakonom. Taj se Zakon u međuvremenu, od nadzora do trenutka pečaćenja, nije mijenjao.

Cabunac je šokiran, ali se ne miri s potezom Carine. Kreće u pravnu borbu da dokaže zakonitost svog poslovanja.

Njegova tvrtka je od početka tvrdila da se ne radi o automatiziranoj prodaji jer prodaju obavlja djelatnik ugostiteljskog objekta, a dispenzer služi samo kao zatvorena vitrina i mehanizam za pohranu proizvoda. "Dispenzer ne izdaje cigarete samostalno, već tek na zahtjev zaposlenika koji fizički predaje proizvod kupcu", isticali su u žalbi.

Sudska pobjeda protiv države

Nakon višegodišnjeg spora Cabunac ipak uspijeva dokazati svoje tvrdnje. Krajem kolovoza 2018. Visoki upravni sud donosi presudu u korist njegove tvrtke i potvrđuje da prodaja putem dispenzera nije zabranjena zakonom. U presudi je sud naveo kako "činjenica da se duhanski proizvodi fizički nalaze u uređaju sama po sebi ne znači da je riječ o automatiziranoj prodaji, budući da prodaju obavlja osoba - zaposlenik ugostiteljskog objekta". Utvrđeno je da je Carinska uprava pogrešno primijenila materijalno pravo te da su njezina rješenja o zabrani rada nezakonita. Drugim riječima, nisu smjeli Cabuncu zabraniti rad.

Nakon toga Cabunac kreće u novu pravnu bitku. Budući da je dokazao nezakonito postupanje državnog tijela, odlučuje tražiti izmaklu dobit, odnosno ono što je mogao zaraditi da se Ministarstvo financija i Carinska uprava nisu upleli.

Borba za naknadu štete

U ožujku 2018. podnosi tužbu protiv Republike Hrvatske tražeći 1.098.310 eura, odnosno 8.275.221 ondašnju kunu izmakle koristi, i to s kamatama.

Tvrdi da je zbog zabrane rada pretrpio veliku financijsku štetu, uključujući gubitak prihoda i propalo planirano širenje poslovanja. Imao je, naime, u planu sa svojom tvrtkom mrežu proširiti s 500 na 1.500 dispenzera, ali su od toga odustali zbog zabrane rada koja im je, kako se kasnije ispostavilo, nametnuta nezakonito.

Imali su za to već potpisane ugovore s Philip Morrisom Zagreb, Orbicom, Puljankom i EOL Grupom.

"Bili smo u fazi intenzivne komercijalne ekspanzije, a nezakonita zabrana onemogućila nam je da ostvarimo dobit koja bi se, prema redovitom tijeku stvari, ostvarila da nam nije bilo zabranjeno poslovati", isticao je Cabunac.

Tužba mu je ipak odbijena

U tužbi se pozvao na članak 14. Zakona o sustavu državne uprave, koji propisuje da Republika Hrvatska odgovara za štetu prouzročenu nezakonitim radom državnih tijela, te na odredbe Zakona o obveznim odnosima o naknadi štete i izmakloj dobiti.

Međutim, unatoč pravomoćnoj presudi koju smo spominjali na početku, o nezakonitom radu Carinske uprave, sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Jasminka Gađa 2022. odbija tužbeni zahtjev Cabunčeve firme. Iako je presudom bilo prihvaćeno da je Carinska uprava nezakonito postupala, sutkinja zaključuje da Cabunac, odnosno njegova tvrtka, nije dokazala postojanje konkretne štete ni uzročnu vezu između postupanja državnih tijela i gubitka prihoda.

U presudi je navedeno da je, prema nalazu financijskog vještaka, Cabunac i bez zabrane poslovao s gubitkom na bazi 500 aktivnih dispenzera, dok "planirano povećanje broja uređaja na 1.500 nije bilo potkrijepljeno dokazima o stvarnoj nabavi, ugovorima s lokalima ni osiguranim sredstvima". Sud je zaključio da su dostavljeni predračuni i okvirni i potpisani ugovori samo "pretpostavke i očekivanja, a ne dokazi o izvjesnoj izmakloj dobiti".

Ustavni sud na strani poduzetnika

Visoki trgovački sud 2023. potvrđuje tu odluku, ističući da "poslovna očekivanja, planovi i mogućnosti ne predstavljaju izmaklu dobit prema Zakonu o obveznim odnosima". Prema njihovom tumačenju, "redoviti tijek stvari ne može obuhvaćati hipotetske ili nerealizirane planove širenja poslovanja".

Slučaj je završio i na Vrhovnom sudu koji nije želio dopustiti reviziju, no Ustavni sud srušio je sve presude nižih sudova i vratio slučaj na početak s jasnim uputama kako se ovaj predmet mora sagledati.

Ustavni sud otkrio je niz propusta nižih sudova u donijetim presudama. Tako je, prema presudi Ustavnog suda, napravljen propust u cjelovitoj ocjeni činjenica. "Niži sudovi nisu pravilno vrednovali utjecaj nezakonitog postupanja državnog tijela na imovinsko stanje tvrtke Boška Cabunca, niti su razmotrili sve dokaze relevantne za postojanje uzročne veze i visinu štete", navedeno je.

Sud je posebno naglasio da je "pravomoćna presuda Visokog upravnog suda o nezakonitosti zabrane rada obvezujuća činjenica u daljnjem postupku i ne može biti ignorirana". Također je istaknuo da sudovi moraju razmotriti jesu li ugovori i planovi širenja poslovanja mogli predstavljati realnu osnovu za procjenu izmakle dobiti kako to prema standardu "redovnog tijeka stvari" propisuje Zakon o obveznim odnosima.

Pravna bitka se nastavlja

Ustavni sud u više je navrata u ovoj presudi ponovio da se u parnici radi naknade štete zbog utvrđenog nezakonitog rada tijela državne uprave te pogreške države moraju tumačiti u korist oštećenog pojedinca, a ne opet na njegovu štetu. Drugim riječima, presuda bi, prema Ustavnom sudu, morala biti u korist Cabunčeve firme koja je pretrpjela štetu zbog nezakonite zabrane rada. To uostalom, zaključuje Ustavni sud, jamči i Ustav.

Unatoč ovakvoj odluci Ustavnog suda, Cabunac je nedavno dočekao novu odbijenicu Trgovačkog suda u Zagrebu. Taj se sud, kako nam je rekao sam Cabunac, skandalozno oglušio na presudu Ustavnog suda koji mu je hijerarhijski nadređen kao najviši sud u državi.

Trgovački sud u Zagrebu ponovno ne vjeruje Cabuncu ni ugovorima za proširenje poslovanja. Pišu čak kako unatoč činjenici da zbog zabrane Carinske uprave više nije mogao raditi nije dokazao štetu. Odbijen je iako su ranije i vještaci koje je angažirao sud izračunali koliko je izgubio zbog nezakonitog postupka Carine.

Cabunac sada prati rasplet žalbenog postupka te očekuje da će Visoki trgovački sud poštivati presudu Ustavnog suda i potvrditi da mu država doista mora platiti štetu za uništeno poslovanje. "Je li Ustavni sud jedina instanca koja garantira pravnu sigurnost i funkcioniranje pravne države", pita se poduzetnik.