PREDSTAVNICI Republike Hrvatske dobili su rok od deset dana da se pokušaju dogovoriti s poduzetnikom Boškom Cabuncem kojem je carina svojevremeno nezakonito zabranila rad i prouzročila mu milijunsku štetu. Index već neko vrijeme prati njegovu pravnu bitku. Ako država pristane na sudsku nagodbu Cabunac bi konačno trebao dobiti odštetu. On tvrdi da je izgubio gotovo dva milijuna eura, a do takvog iznosa došli su i sudski vještaci.

Ako se dogovori s Cabuncem država će konačno morati priznati grešku i višegodišnje nepotrebno mrcvarenje ovog poduzetnika kroz seriju sudskih postupaka. 

Kronologija slučaja

Poslovni problemi Boška Cabunca započeli su još 2014., kada su carinski inspektori zapečatili dispenzere u kojima je prodavao cigarete. Carinska uprava tada je zaključila da se radi o automatiziranoj prodaji, zabranjenoj člankom 11. Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, te mu zabranila rad.

Odluka je donesena svega nekoliko mjeseci nakon što je Carinska uprava već provela nadzor i izdala službeno mišljenje da Cabunac posluje u skladu sa zakonom. U međuvremenu se zakon nije mijenjao.

Cabunac je pokrenuo pravnu borbu, tvrdeći da se ne radi o automatiziranoj prodaji jer prodaju obavlja zaposlenik ugostiteljskog objekta, dok dispenzer služi samo kao zatvorena vitrina i sustav za pohranu. U žalbama je isticao da uređaj ne izdaje cigarete samostalno, već isključivo na zahtjev djelatnika koji proizvod fizički predaje kupcu.

Nakon višegodišnjeg postupka Visoki upravni sud krajem kolovoza 2018. presudio je u korist Cabunčeve tvrtke. Sud je zaključio da sama činjenica da se duhanski proizvodi nalaze u uređaju ne znači da je riječ o automatiziranoj prodaji te da je Carinska uprava pogrešno primijenila materijalno pravo. Rješenja o zabrani rada proglašena su nezakonitima.

Zahtjev za odštetom

Nakon što je dokazao nezakonit rad carine Cabunac je odlučio tužiti državu zbog izmakle dobiti. U ožujku 2018. podnio je tužbu protiv Republike Hrvatske tražeći 1.098.310 eura, odnosno 8.275.221 tadašnju kunu, uz kamate. Tvrdio je da mu je zbog nezakonite zabrane rada propalo planirano širenje poslovanja – s 500 na 1.500 dispenzera – za što je već imao potpisane ugovore s tvrtkama Philip Morris Zagreb, Orbico, Puljanka i EOL Grupa.

Trgovački sud u Zagrebu 2022. odbio je tužbeni zahtjev. Iako je prihvaćeno da je Carinska uprava postupala nezakonito, sud je zaključio da Cabunčeva tvrtka nije dokazala konkretnu štetu ni uzročnu vezu između zabrane rada i gubitka prihoda. Pozivajući se na nalaz financijskog vještaka, sud je naveo da je tvrtka i prije zabrane poslovala s gubitkom te da planirano širenje nije bilo dovoljno potkrijepljeno dokazima.

Visoki trgovački sud 2023. potvrdio je takvu odluku, navodeći da poslovni planovi i očekivanja ne predstavljaju izmaklu dobit u smislu Zakona o obveznim odnosima. Vrhovni sud nije dopustio reviziju.

Međutim, Ustavni sud srušio je presude nižih sudova i vratio predmet na početak. U odluci je naveo da sudovi nisu cjelovito ocijenili učinak nezakonitog postupanja države na imovinsko stanje tvrtke te da su zanemarili obvezujuću presudu Visokog upravnog suda o nezakonitosti zabrane rada. Istaknuto je i da se mora razmotriti jesu li ugovori i planovi širenja mogli predstavljati realnu osnovu za procjenu izmakle dobiti prema standardu "redovitog tijeka stvari". 

Slučaj je vraćen Trgovačkom sudu u Zagrebu koji još jednom odbija Cabunčevu tužbu. Nakon njegove žalbe Visoki trgovački sud zaključuje da je ta druga presuda nezakonita i da se stav Ustavnog suda mora poštivati. 

Nastavak agonije ili... ?

Po treći put Cabunac, kojeg u ovom postupku zastupa odvjetnik Mate Matić, našao se na Trgovačkom sudu u Zagrebu, pred sutkinjom Jasminkom Gadžom koja je već u dva navrata presuđivala protiv njega. Danas je upravo ona predložila predstavnicima Republike Hrvatske da pokušaju nagoditi s poduzetnikom. "Očito je bilo nezakonitog rada, no pitanje je da li je doista bilo štete. Mislim da je najbolje spis riješiti nagodbom", rekla je sutkinja. 

"Da su se htjeli nagoditi učinili bi to davno, a ne bi radili štetu državnom proračunu", komentirao je Cabunac, dok je zamjenica županijskog državnog odvjetnika kazala kako eventualnu mogućnost nagodbe mora provjeriti sa svojim šefovima, kao i s Ministarstvom financija koje će milijunski iznos, ako do dogovora dođe, morati platiti poduzetniku. Ako se dogovor ne postigne sudski postupak se nastavlja.