DUBROVNIK bi napokon trebao dobiti brzu cestu do aerodroma, na koju se čeka desetljećima. Iako je projekt u samom začetku, pobudio je veliko negodovanje dijela mještana koji smatraju da je trasa koja ide poviše zaštićenog područja Rijeke dubrovačke, gdje živi desetak tisuća stanovnika, štetna za okoliš.

Cesta oko koje ljudi negoduju bi mogla koštati 400 milijuna eura

Radi se o projektu Hrvatskih cesta, a priča se zakotrljala uz nedavno objavljenu Studiju o utjecaju na okoliš ove ceste. Javna rasprava traje do 14. rujna, a uz nju se održavaju javna izlaganja. Izrađivač studije je tvrtka DVOKUT-ECRO, a na pitanja zainteresirane javnosti uglavnom je odgovarao Mario Pokrivač.

Radi se o zahvatu dužine 27 kilometara.

"Cijela poveznica se dijeli na dva dijela od čega prvi dio obuhvaća dionicu od Osojnika do Zračne luke Dubrovnik sa spojnom prometnicom za uže područje Grada Dubrovnika, dok se za ostali dio (od čvora Čilipi do granice s Republikom Crnom Gorom) planira u budućnosti izraditi dodatna provjera da li postoje potrebe za izgradnjom drugog dijela", stoji u toj studiji.

Izrađivačima, predstavnicima Hrvatskih cesta i vlasti, građani i aktivisti uglavnom izražavaju negodovanje oko izgradnje ceste koja će, prema njihovom mišljenju, devastirati okoliš, a koja bi prema gruboj procjeni trebala koštati oko 400 milijuna eura. Usporedbe radi, Pelješki most je koštao 500 milijuna eura.

Ljudi na javne rasprave o cesti dolaze u majicama i kapama, nose sa sobom razne natpise, dok djeca bočice zamućene vode stavljaju na stol pred izlagatelje studije. Jedan od sugovornika neslužbeno nam govori da je na pomolu pobuna. Pretjerano ili ne, činjenica je da je to tema koja je izazvala veliku pozornost na jugu Hrvatske.

Postojeća cesta je u užasnom stanju, predstavlja sigurnosni rizik

Treba reći da je cesta itekako potrebna. Postojeća cesta do zračne luke dio je magistrale, ima samo po jednu traku u oba smjera i ljeti predstavlja ozbiljan sigurnosni problem.

To nije nikakvo pretjerivanje, nego činjenica budući da su na tom dijelu magistrale enormne gužve u ljetnim mjesecima i zbog njih uopće ne mogu prolaziti niti hitne službe. Istom cestom ide i prema aerodromu i prema cijeloj južnoj Europi.

Ovom cestom ide većina onih koji su se iz zapadne Europe zaputili u Crnu Goru ili Albaniju. Tako se satima čeka na granici prema Crnoj Gori, a poznat je slučaj i Dubrovčanina čija je vožnja ovog ljeta za Budvu trajala devet sati. Trebala bi trajati oko dva sata i 30 minuta.

Cesta je to koja se čeka desetljećima. Sjećamo se izjave nekadašnje dubrovačko-neretvanske županice Mire Buconić iz 2017. godine, koja pokazuje kako je ova tema oduvijek aktualna.

"Počela sam raditi 15. siječnja 1969. godine u zračnoj luci. Dakle, prije 48 godina i od onda slušam priču o brzoj cesti do aerodroma. Neće se ona napraviti za još 48 godina", rekla je Buconić.

Projekt godinama gura župan Dobroslavić

Sve navedeno govori o neuspjehu svake vlasti, a najviše HDZ-a, zbog toga što je HDZ najviše i vladao, kako na samom jugu zemlje tako i u cijeloj državi. Sad kad projekt postaje stvarnost, čini se da ide u krivom smjeru, što opet govori o nesposobnosti politike, barem ako je gledati prema nezadovoljstvu građana, ali i stručnjaka.

Stav javnosti je da trasu ceste gura dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, a protiv ove trase je dubrovački gradonačelnik Mato Franković. Obojica su HDZ-ovci, a oko ove teme navodno se spore pa je u priču uključen i premijer Andrej Plenković.

Sam Dobroslavić godinama forsira taj projekt. Nedavno je na konferenciji za novinare rekao kako ne treba sumnjati u stručnost izrađivača studije.

"To je opasno. Onda možemo svaki akt propitati. Mi smo demokratsko društvo koje ima utvrđene procedure i kad se radi o studijama to rade licencirane tvrtke. Polazimo od toga da su one stručno napravljene.

Postoje javne rasprave i javna izlaganja, što je uključivanje javnosti, i ako nešto nije dobro napravljeno, ako se to dokaže, onda će doći do upitnosti licence toj tvrtki. Nisam siguran kako netko može pomišljati da napravi nestručnu studiju", mišljenje je župana Dobroslavića.

Rekao je da ne dolazi u obzir da se od tog projekta odstupi.

"To se mora napraviti zbog naših ljudi i to je naša budućnost, sigurnost, turizam, povezivanje grada. Na kraju se odluka mora donijeti. Dopuštam mogućnost da trasa nije ispravna, ali ne dopuštam odbacivanje prometne povezanosti naše županije. To je dugoročno pitanje. Demokracija mora biti u okvirima, inače bismo išli u beskraj", zaključio je župan Nikola Dobroslavić.

Franković ide ljudima niz dlaku, spominje Plenkovića i razdor

I dok bi Dobroslavić demokraciju stavio u okvire, Franković je odabrao ići niz dlaku građanima, što ništa ne košta i ne predstavlja politički rizik kad se tiče projekta za koji se i ne zna kad će početi.

"Predstavnik sam građana i ne mogu biti protiv njih. Moram biti uz narod i njihov stav, takav sam uvijek bio i takav ću ostati, sviđalo se to nekome ili ne", rekao je Franković, koji je u jednom trenutku zazivao i referendum.

Obratili smo se Dobroslaviću i Frankoviću zatraživši odgovore oko brze ceste, ali do zaključenja teksta njihove odgovore nismo dobili. Jučer je Franković objavio status u kojem je spomenut i premijer Andrej Plenković.

"Naime, u razgovoru s predsjednikom Vlade o navedenoj temi više puta je sam Predsjednik istaknuo kako je potrebno postići dogovor na lokalnoj razini oko trase ceste, a koji će zastupati najbolje interese stanovnika krajnjeg juga Hrvatske. Na jednak način je komunicirao i župan Nikola Dobroslavić kako na zboru građana tako i na predstavljanju studije. U nijednom trenutku nitko nije izrekao 'cesta mora ići preko Omble i gotovo'.

Stoga pokušaj prikazivanja, ovog za sve nas iznimnog važnog projekta, kao unutarstranačkog sukoba i mog protivljenja predsjedniku Vlade najobičniji je plod mašte pojedinaca koji to rade ciljano, ali ne kako bi našim sugrađanima bilo bolje i ne s ciljem da se ova cesta izgradi, nego upravo suprotno, napisao je.

Što fali trasi?

I što nedostaje samoj trasi? Nejasno je zašto bi cesta uopće išla od Osojnika prema Župi dubrovačkoj, kad nema još ni autoceste koja bi trebala ići do Osojnika. Nejasno je i zašto se forsira varijanta ceste koja ide preko izvora i ispod Postranja.

U sam Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije uvrštena su dva rješenja, dok ova studija razmatra samo jedno rješenje, ono koje ide sjevernom stranom Rijeke dubrovačke, što upravo izaziva ljutnju dijela građana. Mnogi od njih smatraju da bi bolja varijanta bila ona koja podrazumijeva prolazak trase preko dubrovačkog mosta kroz brdo Srđ pa s izlazom na Brgat.

Iz stranke Srđ je Grad su argumentirali zbog čega je pogrešno da se išlo samo s jednom varijantom.

Podsjetili su kako je Uredbom o provedbi postupaka utjecaja zahvata na okoliš, člankom 30., propisano da zahvat čiji se utjecaj razmatra mora imati varijantna rješenja, odnosno da se kroz studiju utjecaja na okoliš moraju razmatrati barem dvije varijante projekta i procijeniti koja je od njih povoljnija za okoliš. Objasnili su i zbog čega to ovdje nije slučaj.

I u javnoj je raspravi izostao odgovor na pitanje tko je odabrao ovu varijantu, odnosno kako se ona našla u studiji, o čemu je, kako prenosi DubrovnikNet, govorio Marko Giljača, član stranke Srđ je Grad.

"Puno toga se kroz ovu raspravu da popraviti, ali ono što je nepopravljivo je činjenica da je ona uzela u obzir samo jednu trasu i to je razlog zašto smo ovdje svi protiv i zašto stalno raspravljamo o trasi. To je jedan razlog, a drugi je što čovjek koji nam ovdje razlaže svaki put daje drugačiji odgovor na pitanje zašto imamo samo jednu trasu", rekao je.

Kako se vidi i iz Frankovićevih istupa, protiv gradnje je Grad Dubrovnik. Dubrovački gradski vijećnici još su u veljači 2021. godine donijeli deklaraciju prema kojoj su jednoglasno izrazili protivljenju prolasku trase brze ceste preko Rijeke dubrovačke

Stav Grada Dubrovnika jasno je na nedavnom izlaganju ponovio i pročelnik dubrovačkog odjela za prostorno planiranje Božo Benić

"Mi smo svjesni da se danas ne raspravlja o trasi, nego o studiji utjecaja na okoliš, ali Grad se protivi izgradnji ovako predložene trase kroz značajan krajolik Rijeke dubrovačke", kazao je Benić, prenosi DubrovnikNet.

O ovoj je temi na Facebooku pisao i odvjetnik Ivica Ban, čiji zanimljiv status također prenosimo.

Znanstvenik Jasprica za Index: Odabir ove trase je nerazuman

Problem s tom trasom jest prije svega utjecaj na okoliš. Prof. dr. sc. Nenad Jasprica, znanstvenik Instituta za more i priobalje Dubrovnik, za Index govori kako je odabir trase na padinama u Rijeci dubrovačkoj nerazuman čin, dodajući da je tako "bilo da su o njoj odlučivali 'stručnjaci' ili političari".

"Stanovništvo je pokazalo visoku svijest i siguran sam kako se neće ponoviti situacija koja je omogućila devastaciju u Malostonskom zaljevu izgradnjom hotela u Dubi Stonskoj ili Centra za gospodarenje otpadom Lučno razdolje.

Studija se temelji na pretpostavkama kako je krajobraz Rijeke dubrovačke već značajno antropogeno degradiran te da 'planiran zahvat neće promijeniti karakter krajobraza zbog pojave novih antropogenih elemenata u prostoru', a ističe se kako u obzir treba uzeti i rasterećenje područja Grada Dubrovnika i susjednih općina, što nikako ne bi trebalo dovoditi u vezu sa stanjem u prostoru i utjecajima na ekosustave", objasnio je Jasprica.

"Studija je generalizirana, podaci iz literature nisu korišteni"

Nastavio je:

"Studija je u poglavlju o staništima i flori vrlo općenita, generalizirana, a na temelju oskudnih podataka bez da se zadire u detalje i kritički analiziraju vrijednosti tih ekosustava donosi se pogrešan zaključak o utjecaju koji je naznačen kao 'umjeren'.

Siguran sam, a o tome sam izrađivaču studije i detaljno elaborirao propuste, da bi znanstvenim pristupom koristeći literaturu (podaci iz literature uopće nisu korišteni!) i njihove vlastite podatke (kojih nema!) procijenjeni utjecaj bio puno veći.

Znači, studija u tom dijelu nema metodološki ispravan pristup, a poznato je u znanosti da su ako pogriješite u metodi rezultati i njihovo tumačenje u potpunosti nevažeći. Uz to, jasni kriteriji procjene utjecaja nisu navedeni.

"Zanemaruju se utjecaji i na more"

Štoviše, pojam 'degradacijski' se koristi za šume i makije kako bi se umanjio utjecaj zahvata na šumske ekosustave. U valorizaciji staništa trebalo je uzeti u obzir ostale utjecaje, mahom negativne, iz drugih poglavlja u studiji."

Ističe kako je sporno što se gubici staništa, odnosno dio trase u Rijeci dubrovačkoj, ne razmatraju odvojeno od onih u Župi i Konavlima s obzirom na razlike među njima.

"O estuariju Omble kao stanišnom tipu piše se u samo jednom pasusu, i to više-manje načelno tekstom preuzetim iz prostornih planova. Smatram vrlo neprimjerenim konstataciju 'kako će stupovi mosta biti udaljeni od izvorišta', a zanemaruju se kumulativni utjecaji, posebno na more.

Studija je opširan, ali površan i metodološki manjkav dokument u dijelu 'Zaštićena područja prirode, staništa, flora'. Trasa kroz Rijeku dubrovačku ireverzibilno narušava vrijedne ekosustave, a utjecaj koji je naveden u Studiji je, namjerno ili nenamjerno, umanjen", objasnio je za Index Jasprica.

Arhitekt Dabrović: Dokumentacija kao da je rađena za lokaciju koja može biti svugdje

Studiju utjecaja na okoliš komentirao je za Jug Info dubrovački arhitekt s radnim mjestom u Zagrebu Marko Dabrović. On smatra kako je prijedlog brze ceste loš te da će "razrovati pola Srđa".

"U ovom prijedlogu je sporno nerazumijevanje konteksta. Rekao bih kako projektna dokumentacija izgleda kao da je rađena za neku generičku lokaciju koja bi mogla biti bilo gdje.

Ovdje se radi na jedinstvenom prostoru koji je zaštićeni kulturni krajobraz zaštićene UNESCO-ove baštine. Rješenja koja se primjenjuju u ovom slučaju se moraju raditi s puno više senzibiliteta, što kod ovog prijedloga brze ceste nije slučaj. Priložene karte su načelne i iz njih se ne može iščitati koja će šteta nastati u prostoru", smatra Dabrović.

"Ovo je nepromišljeno inženjersko rješenje"

Naglasio je kako treba razdvojiti dva interesa. Jedan je interes građana grada i županije, a drugi je interes tranzita kroz Republiku Hrvatsku na jugu. "Ta dva interesa nisu jednaka i treba ih gledati na različit način", smatra Dabrović te dodaje kako će doći do uništenja krajobraza.

"Svi su se fokusirali na vijadukt na Rijeci dubrovačkoj, ali ono što se gradi poviše grada je puno drastičnije i puno veće. Radi se o objektu dužine 900 metara koji počinje otprilike od petlje, a završava negdje poviše hotela Excelsior. Visina iskopa je nekih 18 metara, što je visina šesterokatnice.

Sad zamislite na Srđu šesterokatnicu dužu od 900 metara. To je dimenzija kao cijele zidine. Mislim kako je to potpuno nepromišljeno inženjersko rješenje bez imalo senzibiliteta i opreza prema krajoliku", pojasnio je arhitekt.

Predsjednik kotara Komolac Kristović: Trasa će ugroziti 12 izvora pitke vode

Kao što smo već naveli, sama studija je izazvala velik interes stanovnika Rijeke dubrovačke koji su u velikom broju nazočili i sudjelovali na javnim izlaganjima. Predsjednik Gradskog kotara Komolac Tomo Kristović za Index je objasnio zašto građani ne prihvaćaju ovu varijantu.

Govori kako su stanovnici mišljenja da je studija utjecaja na okoliš površna i manjkava, ali i kako bi trasa brze ceste kroz Rijeku dubrovačku trajno ugrozila 12 izvora pitke vode, kao i izvor rijeke Omble iz koje se vodom napaja cijeli Dubrovnik.

"Smatramo je štetnom i neprihvatljivom za zaštitu prirode i okoliša, za zaštitu i očuvanje izvora rijeke Omble i za zaštitu i očuvanje desetak drugih izvora pitkih voda u Rijeci dubrovačkoj, za očuvanje zdravlja i kvalitete života, privređivanja i stanovanja stanovnika Rijeke dubrovačke, za očuvanje i zaštitu povijesne, kulturne i arheološke baštine i graditeljskog nasljeđa Rijeke dubrovačke.

Smatramo je štetnim i za zaštitu biljnih i životinjskih staništa u Rijeci dubrovačkoj, te u konačnici i prometno nepotrebnom za stanovnike grada Dubrovnika", naveo je on.

Jedan od stanovnika Komolca Marin Pavlović je postavio pitanja izrađivačima studije, a na snimci se vidi njihovo nesnalaženje u odgovorima. Teme koje su zanimale Pavlovića, za izrađivače studije su nepoznanica, što možete pogledati ovdje.

Stanovnica Rijeke dubrovačke: Rijeka dubrovačka je devastirana, ali ne treba s tim nastaviti

Index je na ovu temu razgovarao sa stanovnicom Rijeke dubrovačke Katarinom Šilje, inače vijećnicom u Gradskom kotaru Mokošica.

"Svi su nas uvjeravali da ništa neće biti od toga, da su to HDZ-ovske interne priče, ali evo prije 15 dana studija je ugledala svjetlo dana. Rijeka dubrovačka je zaštićeno područje, a već je devastirano svakakvim izgradnjama, ali to nije razlog da nastavimo s devastacijama.

Meni je sporno što je cesta preblizu naselja, 10.000 stanovnika koji žive u Rijeci dubrovačkoj će osjećati posljedice te ceste, od zagađenja zraka do prekomjerne buke. Druga stvar je voda, tu ima 12 izvorišta vode cijelom dužinom Rijeke dubrovačke. Nitko ne može jamčiti što će se tu dogoditi", rekla je ona.

Ističe kako će devastacija biti trajna.

"Krajobraz će biti unakažen. Oni su većinu ceste planirati iznad zaštićenog dijela. To bi trebala biti velika razlika, ali ne jamči ništa. Prema mom mišljenju, cijela cesta je nepotrebna. Ona se spominje od 1970-ih godina, onda je imala smisla. Sigurna sam da postoje za okoliš bolja rješenja, poput metroa", rekla je Šilje za Index.

Ljute se i Župljani. Načelnik Nardelli: Imamo primjedbe

Zbog trase se ljuti i dio stanovnika Župe dubrovačke. Sam načelnik župske općine, HDZ-ov Silvio Nardelli, na jednom od javnih izlaganja je iznio svoje mišljenje.

"Mi smo sagledali studiju i imamo određene primjedbe i siguran sam da će se u roku ove javne rasprave održati sjednica Općinskog vijeća na kojoj ćemo napisati sve naše primjedbe, koje se odnese na studiju i tehnička rješenja, koja studija nije obradila.

Ova varijanta prolazi kroz središnji dio Župe. Na istočnom dijelu nemamo varijanti. Postoji jedina trasa iznad Plata, Solina do Petrače. O ovom drugom dijelu Župe, u ovoj studiji je obrađena trasa koja prolazi ispod Postranja, središnjim dijelom Župe.

Ono što mi ne želimo je da se cestom Župa podijeli na dva dijela. Ovim tehničkim rješenjem, koje se da ispraviti, nasip je od 17 metara, koji će Župu dijeliti stvarno na dva dijela. To nam je neprihvatljivo, zbog mreže lokalnih puteva, pristupa zemljištima…Naš prijedlog je vijadukt koji će omogućiti normalan život ispod.

Ta dionica je duga dva kilometra, to je ogroman dio Župe. Čvor Gajine je 15.000 m2 zemljišta, dolazi blizu obiteljskih kuća i ponovo je projektiran na nasipu. Naš prijedlog je da se to drugačije projektira.

Spojnu cestu između Kupara i brze ceste treba detaljno projektirati i izmijeniti i treba spasiti što se spasiti da jer ta spojna cesta prolazi kroz naselje. Ova cesta bi nam trebala olakšati život, a ne ga otežati", rekao je između ostalog Nardelli, prenosi DubrovnikNet.

Duper: Trasa će trajno uništiti jedinu zelenu oazu Župe

Župljanin Nikola Duper na izlaganju je rekao kako je najveća i nepopravljiva šteta ovakve brze ceste trasa ispod Postranja

"Ona će trajno uništiti jedinu zelenu oazu Župe, koja bi trebala biti prostor za poljoprivredu, OPG-ove, parkove, biciklističke staze itd. Jednom riječju - sve ono što za nas predstavlja kvalitetu života, a za turizam dodatni sadržaj i dokaz da smo civiliziran narod.

Na tom relativno kratkom potezu ćemo imati više od 1500 metara nasipa koji je na grafičkom prikazu lukavo obojan zeleno. Kako u prirodi izgledaju naši nasipi nažalost možete vidjeti na mnogobrojnim primjerima po Župi, a nijedan nije ni blizu zelen

Visina predviđenih nasipa je i do preko 17 metara. Ako se netko pita zašto toliko nasipa, odgovor je: pa zato da se iskopi iz tunela negdje smjeste, a, eto, Župljani će rado ponuditi svoja plodna polja. Ionako već imamo ogromni ilegalni nasip na putu od Dupca prema Brgatu i nekoliko manjih.

Trasa brze ceste prolazi besramno u blizini mnogih kuća, da ne idem u detalje, pogledajte samo nasip koji u Klokurićima dolazi do samih kuća. Umjesto da napravite tunel ili galeriju vi ste bezobzirno nasipom ljudima ušli skoro pa u dnevni boravak", dodao je on, objasnio je on.

Hrvatske ceste ne znaju kad bi počela izgradnja

Hrvatske ceste smo pitali da se očituju povodom svih kritika oko studije. Kazali su kako će postupak procjene utjecaja na okoliš završiti izdavanjem rješenja s mjerama zaštite, nakon čega slijede aktivnosti završetka izrade idejnog i glavnog projekta t ishođenje lokacijske i građevinske dozvole.

Zanimalo nas je kad počinje početak izgradnje.

"Početak izgradnje općenito ovisi o više faktora, kao što su javna nabava za projektiranje i građenje, otkup zemljišta, izdavanje dozvola i slično, tako da u ovoj fazi nije moguće precizirati točni vremenski plan dinamike", objasnili su.

"Razmatrane su sve opcije, sve druge su lošije po okoliš od ove varijante"

Pitali smo ih kako komentiraju navode s javnog savjetovanja da bi trasa ceste koja ide kroz Rijeku dubrovačku trajno ugrozila izvore pitke vode, kao i izvor rijeke Omble, uzrokovala eroziju tla i još veća klizišta.

"Razmatrane su sve opcije prelaska prometnice preko Rijeke dubrovačke. Most Ombla se nalazi uz postojeću prometnicu i nalazi se nizvodno od izvorišta s predviđenim zatvorenim sustavom odvodnje, te ne vidimo način na koji bi utjecao na izvorište.

Što se tiče vizualnog utjecaja, u sklopu strateške studije utjecaja na okoliš, ovo mjesto prelaska je identificirano kao najmanje invazivno na vizure Grada Dubrovnika kao dobra svjetske baštine. Sva ostala su ocijenjena kao negativna ili gore od toga.

U planu je međunarodni tehničko-oblikovni natječaj za izgled mosta Ombla. Povrh toga, u tijeku je i izrada Studije utjecaja na dobro svjetske baštine (HIA Studija) za predmetnu brzu cestu čiji će rezultati također biti uključeni u izradu projektne dokumentacije. Spomenuta HIA studija uputit će se u UNESCO na odobrenje", naveli su.

"Temeljni dokument koji je dao poticaj nastavku razvoja ovoga projekta je Glavni plan razvoja (Master plan) funkcionalne regije Južna Dalmacija gdje je istaknuta potreba za poboljšanjem dostupnosti zračne luke Čilipi na županijskoj i međunarodnoj razini i unapređenje prometne pristupačnosti Gradu Dubrovniku.

Na osnovu predloženih koridora iz Master plana izrađene su varijante uspoređene prema kriterijima prometne funkcionalnosti, sigurnosti cestovnog prometa, utjecaja na okoliš i emisije stakleničkih plinova i građevinsko tehničkih elemenata vođenja trase. Odabrana je optimalna varijanta koja se dalje detaljnije razrađivala", dodali su.