ZGRADU Doma županije, u kojoj je donedavno bilo sjedište Zadarske županije, država bi mogla prepustiti Zadarskoj nadbiskupiji kao obeštećenje za nekretnine oduzete Crkvi za vrijeme Jugoslavije.

Mogućnost da bi palača na jednoj od najatraktivnijih lokacija u gradu mogla prijeći u vlasništvo Zadarske nadbiskupije, koja bi tu uselila svoju arhivu i kaptolsku knjižnicu Metropolitanu, izazvala je nevjericu u Zadru, a građani u takvom 'dilu' između vlade RH i Zadarske nadbiskupije vide pogodovanje privilegiranom statusu Crkve na uštrb interesa Zadra i njegovih građana, piše Zadarski.hr.

Portal navodi i da su Zadrani nezadovoljni mlakom reakcijom odgovornih ljudi lokalne politike koji se ne žele konfrontirati odlukama iz Zagreba, konkretno premijeru Plenkoviću i vrhu Katoličke crkve.

Ugovor još nije potpisan

Zadarski župan Božidar Longin jučer nije htio komentirati odluku o prepuštanju Doma županije Crkvi, a gradonačelnik Dukić, koji je informaciju saznao iz medija, založio se da Dom županije, bez obzira kome pripadao, mora biti dostupan svim građanima. Njegov stav danas ponavlja Kalmeta.

Istovremeno, kuloarima kruže raznorazne verzije o tome zašto je i kako uopće došlo do toga da Crkva potražuje baš Dom županije. Ono što se zasad čini najvažnijim je činjenica da između države i Crkve oko Doma županije nije potpisan nikakav konačan ugovor.

Navodno je riječ o dokumentu na razini promemorije između države i Crkve o povratu imovine. U njemu Zadarska nadbiskupija izražava svoje želje za određenim nekretninama na području Zadarske županije kao obeštećenje za oduzetu imovinu. Kako se na tom popisu želja našao i Dom županije još nije potpuno jasno.

Sve dogovoreno nakon Plenkovićevog posjeta?

Zadarski župan se u više navrata pohvalio kao je upravo s bivšim ministrom državne imovine Goranom Marićem postigao važan dogovor oko preseljenja županijske administracije u prostor nekadašnje vojarne na Voštarnici. Taj je dogovor postignut prije više od dvije godine i od tada se znao rok u kojem županijska administracija mora napustiti Dom županije.

Paralelno s tim pregovorima, dijelovi crkvenog vrha, predvođeni nadbiskupom Želimirom Puljićem koji je pred umirovljenjem, tražili su rješenje za 'svoj problem'. Nacrti tog rješenja neslužbeno su se znali još prošlog ljeta, nakon Plenkovićevog posjeta Zadru i msgr. Puljiću, ali nitko tada službeno o tome nije htio govoriti, piše Zadarski.hr.

Zadrani su ogorčeni

Sada kada je informacija dobila 'pravo javnosti', lokalna politika i Crkva, ali i državni vrh, našli su se na udaru ogorčene javnosti koja smatra da je ovakav odnos Zagreba prema Zadru, sa serviranim neželjenim rješenjima, podcjenjivački, nekorektan i dugoročno štetan, iz više razloga. 

Politička opozicija u svemu tome vidi slabost lokalnog HDZ-a da se odupre nametnutoj volji stranačke središnjice, odnosno nesposobnost da rješavaju gradske probleme koristeći političku vertikalu vlasti.

Najveća dugoročna šteta ipak bi bila za sam grad i njegov razvoj, piše Zadarski.hr, no ako se uskoro cijela stvar ne zaustavi, veliku štetu trpjet će i Katolička crkva. U tom slučaju nije isključeno da crkveni vrh odustane od želja koje produbljuju frustracije Zadrana i aranžmana s državom o obeštećenju koje uključuje i Dom županije.

Crkva u Zadru dobila 9.803.313 kvadrata

U priču oko Doma županije uključio se i Jure Zubčić, predsjednik županijskog SDP-a, koji je najavio objavu desetaka dokumenata vezanih za povrate crkvene imovine. 

"Kako Zadarska županija, a i država, nisu transparentni oko darivanja nekretnina Zadarskoj nadbiskupiji, onda ćemo to biti mi u njihovo ime", kazao je Zubčić, a potom u utorak navečer objavio status s nevjerojatnom brojkom: "9 milijuna 803 tisuće i 313 metara kvadratnih!"

Riječ je o ukupno 47 rješenja raznih državnih tijela donesenih u razdoblju od 5. listopada 1998. do 22. prosinca 2017. kojima se Zadarskoj nadbiskupiji vraćaju nekretnine ili im se određuje naknada za oduzetu imovinu. 

Zadarskoj nadbiskupiji u vlasništvo se tako vraća čak 9.706.799 kvadratnih metara raznoraznog zemljišta, od kojih je najviše na području Petrčana, čak 7.084.049 kvadrata. Vraćeno im je i nekoliko zemljišta u Bibinjama ukupne površine od 1.870.750 kvadrata, dok im je u katastarskoj općini Diklo-Kožino vraćeno 602.610 kvadrata, a na otoku Premudi preko 70 tisuća kvadrata, piše Zadarski.hr.

U Zadru je izvršen povrat više čestica ukupne površine od 6494 kvadrata, među kojima je zemljište crkve gospe Loretske, dio igrališta na Brodarici, dio kompleksa uz Sv. Stošiju, ali i crkva Sv. Krševana. 

"Nitko ne provjerava koliko novca je Crkva dobila"

"Crkvi se dosad vratilo u vlasništvo ili su ostvarili pravo na naknadu za oduzetu imovinu od oko 9 milijuna i 800 tisuća metara kvadratnih, što je približno tisuću hektara. Upravo zbog toga nema nikakvog smisla da im država poklanja zgradu na najatraktivnijoj lokaciji. S druge strane, država isplaćuje i Zadarskoj nadbiskupiji naknadu za oduzetu imovinu", ističe Zubčić dodajući kako nitko ne provjerava koliko je Nadbiskupija dosada primila novaca za naknadu štete te jesu li već obeštećeni.

Večeras je objavio i jedno od rješenja o povratu imovine Crkvi.