Razdori oko američkog mirovnog prijedloga otkrili su kako je Zapad podijeljen "kao nikada prije", rekao je bivši ruski diplomat za Sky News.

Boris Bondarev, koji je dao ostavku na svoju poziciju u znak protivljenja ratu Moskve protiv Ukrajine, izjavio je kako je Kremlj vjerojatno reagirao s "izvjesnim zadovoljstvom" na raspravu o planovima.

Na pitanje što misli o tome kako su se SAD i Europa ponašale tijekom rata, zaključio je: "Vrlo neprofesionalno. I to čini da ruska diplomacija izgleda vrlo profesionalno."

"Europa mora početi razmišljati o tome kako bi ovaj rat trebao biti dobiven - ne zaustavljen, ne gurnut u stranu, ne zamrznut na neodređeno vrijeme, već dobiven. Ratovi se ili dobivaju ili gube. Dakle, na vama je što biste radije", poručio je. 

Bivši američki posebni izaslanik za pregovore o Ukrajini, Kurt Volker, rekao je za CNN kako bi bilo "sramotno" ako bi Trumpova administracija uskratila vojnu i financijsku podršku Ukrajini.

"Ako Trump jednostavno otišao, ne bi više pružao američku vojnu podršku, nikakve obavještajne podatke, nikakve financije, Ukrajina bi se i dalje borila. Europljani bi i dalje pomagali Ukrajini. Ali to bi bila sramota za predsjednika Trumpa u razmjerima sramote za Joea Bidena zbog odlaska iz Afganistana", naveo je Volker. 

Katastrofalno povlačenje Bidenove administracije iz Afganistana nakon 20 godina američkog prisustva izazvalo je kaos i rezultiralo napadom u kojem je ubijeno 13 američkih vojnika i stotine Afganistanaca.

Trump je tijekom vikenda rekao kako Zelenski može "nastaviti boriti se svim silama" ako do četvrtka ne prihvati mirovni sporazum od 28 točaka, ali je kasnije ublažio svoj stav, napomenuvši kako rok do četvrtka nije "konačna ponuda".

Volker, koji je također bio bivši američki veleposlanik pri NATO-u, dodao je da su uvjeti zreli za vršenje pritiska na ruskog predsjednika Vladimira Putina jer se njegova zemlja suočava s teškim ekonomskim uvjetima s visokim kamatnim stopama i inflacijom.

"Vojni napori idu jako loše za Rusiju. Gube tisuće i tisuće života, a ne osvajaju gotovo nikakav teritorij. Uspjevaju ubijati civile, ali to ne čini stratešku razliku u ratu", tvrdi Volker. 

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski večeras se oglasio na društvenim mrežama kako bi izrazio zahvalnost nizu svjetskih čelnika, dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump ustvrdio da ukrajinsko vodstvo nije pokazalo "nikakvu zahvalnost" za mirovne napore koje predvode Sjedinjene Države.

U roku od samo sat vremena, ukrajinski čelnik zahvalio je 13 svjetskih čelnika na X-u, objavivši: "Hvala vam na podršci!"

Među svjetskim čelnicima koji su primili zahvale Zelenskog bili su, između ostalih, estonski premijer Kristen Michal, hrvatski premijer Andrej Plenković, švedski premijer Ulf Kristersson, luksemburški premijer Luc Frieden.

Jučer je Trump na Truth Socialu napisao: "UKRAJINSKO 'VODSTVO' NIJE IZRAZILO NIKAKVU ZAHVALNOST ZA NAŠE NAPORE."

Kasnije danas, američki predsjednik Donald Trump sastat će se sa svojim šefom diplomacije Marcom Rubiom, koji je tijekom vikenda vodio razgovore u Ženevi o izmjeni američkog mirovnog prijedloga za Ukrajinu.

Jučer je Rubio rekao da su razgovori bili "vrlo vrijedni" i da je to bio najproduktivniji dan u "vrlo dugo vremena". "Vrlo sam optimističan da možemo nešto postići", dodao je.

Izviđači brigade Rubiž na pokrovskom pravcu zarobili su cijeli ruski vod od 12 vojnika. Pametnom taktikom i blefom o dolasku tenka, natjerali su preostale vojnike na predaju bez veće borbe.

>> Opširnije

Ruska protuzračna obrana oborila je danas 10 dronova koji su letjeli prema Moskvi, priopćilo je rusko ministarstvo obrane.

Od 8 do 20 sati po moskovskom vremenu, 50 ukrajinskih dronova oboreno je u Moskovskoj, Brjanskoj, Kaluškoj i Kurskoj oblasti, kao i na Krimu i iznad Crnog mora, navelo je ministarstvo. Gradonačelnik Moskve, Sergej Sobjanin, potvrdio je da hitne službe rade na mjestima gdje su pali ostaci dronova koji su letjeli prema glavnom gradu.

Tijekom posljednjih nekoliko tjedana došlo je do ponovljenih nestanaka struje i grijanja u dijelovima Ukrajine kao posljedica ruskih napada. Ukrajina je također pogodila neke instalacije za napajanje i grijanje u ukrajinskim regijama koje kontroliraju ruske snage, kao i u ruskim regijama koje graniče s Ukrajinom.

No, do sada Ukrajina nije uspjela nanijeti veću štetu elektroenergetskim i toplinskim postrojenjima koja opslužuju Moskvu i okolnu regiju.

Zasad nema planova za posjet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog SAD-u, ali nijedna opcija nije isključena, priopćilo je ukrajinsko veleposlanstvo u Washingtonu za Kyiv Independent. 

Ovaj odgovor uslijedio je nakon izvješća američkih medija da bi Zelenski mogao posjetiti SAD već ovog tjedna kako bi razgovarao o mirovnim naporima sa svojim američkim kolegom Donaldom Trumpom.

Zelenski se navodno trebao sastati s Trumpom kako bi razgovarali o osjetljivim dijelovima mirovnog plana koji su podržale Sjedinjene Države, a koji je izazvao negativne reakcije zbog forsiranja uvjeta za koje se smatra da uvelike pogoduju Rusiji.

Izvorni prijedlog od 28 točaka smanjen je na 19 točaka nakon jučerašnjih konzultacija između ukrajinskih i američkih dužnosnika u Ženevi.

Analitičar Kovačević smatra da će Europa na kraju pristati na plan koji uključuje i ustupke Kijeva.

>> Opširnije

Berlin je pozdravio napredak koji su Amerikanci, Ukrajinci i Europljani postigli na pregovorima u Ženevi, koji se temelje na nacrtu mirovnog plana od 28 točaka što ga je iznio Washington.

>> Opširnije

Toplana i elektrana u ruskoj Moskovskoj oblasti ponovno je u pogonu nakon što je zatvorena zbog požara uzrokovanog napadom ukrajinskog drona, rekao je guverner regije.

Napad na postrojenje u Šaturi izazvao je veliki požar i prekid grijanja za oko 33.000 stanovnika, dok su se temperature preko noći kretale oko nule. Bio je to jedan od najznačajnijih napada Kijeva do sada na elektranu duboko u Rusiji.

Regionalni guverner Andrej Vorobjov rekao je da vlasti još uvijek ponovno spajaju stambene zgrade i društvene objekte na sustav grijanja.

Rusija je više puta napadala ukrajinsku elektroenergetsku i toplinsku infrastrukturu tijekom četvrte godine rata, dok se Kijev do nedavno uglavnom usredotočio na pokušaje onesposobljavanja ruskih rafinerija nafte, terminala sirove nafte i naftovoda.

Američki predsjednik Donald Trump i njegov kineski kolega Xi Jinping telefonski su razgovarali o načinima za okončanje rata u Ukrajini, priopćila je Bijela kuća.

Prema izvještaju kineske državne novinske agencije Xinhua, Xi je pozvao "sve strane" u sukobu da "smanje razlike". Pritom je ponovio kako Kina podržava sve napore koji vode prema miru. Podsjetimo, Kina je ostala dosljedan saveznik Rusije tijekom njezine invazije na Ukrajinu te je, uz Indiju, najveći kupac ruske nafte.

Europski čelnici na nadolazećem summitu u prosincu "moraju donijeti neke ključne odluke" o daljnjoj potpori i financiranju Ukrajine, poručio je irski premijer Micheál Martin. Nakon današnjih rasprava o ukrajinskom mirovnom planu, Martin je istaknuo kako će prosinački sastanak "biti vrlo ključan trenutak i važan sastanak u pogledu doprinosa Europe svemu tome, posebno u smislu financiranja Ukrajine u budućnosti i povezanih pitanja."

Prema njegovim riječima, čelnici su vodili "dobru raspravu", no prosinac će biti ključan za prevođenje razgovora u konkretna djela. "Mnogo posla mora se obaviti prije tog sastanka", dodao je.

Martin je također naglasio da s današnjeg sastanka proizlazi snažna potpora ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom. "Važno je nastaviti ga podržavati u njegovim pregovorima i u njegovim nastojanjima", kazao je.

Inzistirao je na tome da Europa ima središnju ulogu u raspravama o mirovnom rješenju, navodeći ključne točke. "Jasno je da je Europa za stolom zbog ključnih pitanja koja su identificirana, u smislu budućeg financiranja Ukrajine, u smislu članstva Ukrajine u Europskoj uniji, za što smo bili snažni zagovornici, te također u smislu, u konačnici, sigurnosne potpore bilo kojem poslijeratnom scenariju", zaključio je Martin.

Ruska crnomorska luka Tuapse nastavila je s izvozom naftnih derivata, dva tjedna nakon što su operacije zaustavljene zbog ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama, javlja Reuters.

Pozivajući se na izvore iz industrije i podatke o praćenju brodova, agencija navodi kako je tanker Sandhya, koji plovi pod zastavom Gambije, napustio luku 17. studenog. Prevozio je oko 30.000 metričkih tona plinskog ulja prema Sueskom kanalu. Već sljedećeg dana, 18. studenog, tanker Satna pod zastavom Malavija ukrcao je istu količinu tereta. Trgovci su pojasnili kako je gorivo na oba tankera bilo rafinirano u lokalnoj rafineriji još prije obustave rada te je bilo uskladišteno u spremnicima.

Reuters također izvještava da je lokalna rafinerija nafte nastavila s preradom sirove nafte 21. studenog, čime se signalizira postupna normalizacija stanja u luci.

Donald Trump otvoren je za zajednički mirovni plan za Ukrajinu, potvrdio je njemački kancelar Friedrich Merz. Govoreći na marginama summita EU-a i Afričke unije u Angoli, Merz je otkrio detalje svog nedavnog telefonskog razgovora s Trumpom. "Izvijestio sam o svom telefonskom razgovoru s predsjednikom Trumpom prošlog petka. Kao što znate - izvijestio sam o tome - izrazio je otvorenost za zajednički razvijen mirovni plan", rekao je Merz.

Kancelar je također komentirao jučerašnji sastanak u Ženevi, na kojem je postignut napredak. "Predstavnici Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i država članica Europske unije uspjeli su to postići jučer u Ženevi, i tu poruku nosimo sa sobom. Pozdravljamo činjenicu da su se ti razgovori održali u Ženevi, i također pozdravljamo privremeni rezultat. Nekoliko je pitanja razjašnjeno. Ali također znamo da mir u Ukrajini neće doći preko noći", naglasio je.

Merz je pojasnio kako su Ukrajina, SAD i EU u Ženevi usuglasili "zajedničko stajalište" prema Rusiji, no upozorio je da su mirovni pregovori "mukotrpan proces" te da se ovog tjedna mogu očekivati samo "mali koraci naprijed". "Ne očekujem proboj ovog tjedna", bio je jasan.

Njemački kancelar je zaključio kako "odlučujući potez" u pregovorima sada mora doći od Rusije. Njegove izjave dolaze nakon što je i sam Trump jutros na društvenim mrežama objavio kako se "nešto dobro možda događa" u ukrajinskim mirovnim pregovorima.

Ukrajinska zastupnica Lesia Vasylenko oštro je odbacila ideju o teritorijalnim ustupcima Rusiji kao cijeni za mir, upozorivši da bi takav potez bio "tempirana bomba" za buduće ratove. U razgovoru o navodnom mirovnom planu od 28 točaka koji su izradile Sjedinjene Države, Vasylenko je za britanski medij rekla kako je takav pristup neprihvatljiv jer predstavlja "kažnjavanje žrtve", prenosi Sky News.

Na pitanje voditeljice Jayne Secker treba li Ukrajina razmotriti odricanje od dijela teritorija radi završetka rata, Vasylenko je bila kategorična. "Ne radi se o ustupanju teritorija u zamjenu za mir, jer nećemo imati mir ako jednostavno predamo ukrajinske teritorije agresoru. Imat ćemo više ratova", rekla je.

"To je tempirana bomba koja čeka da eksplodira. Sve što nije pravedan mir, pošten mir, bit će tempirana bomba koja vodi u nove ratove." Naglasila je kako bi takvo rješenje donijelo samo prividan i kratkotrajan prekid sukoba: "Mir koji će se postići ustupanjem ukrajinskih teritorija bit će samo kratkoročni trenutak koji će samo dovesti do više gubitaka za sve nas."

Ukrajinsko izaslanstvo koje je bilo u Ženevi na pregovorima o mirovnom planu vraća se u Kijev, rekao je u ponedjeljak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, dodajući da će uskoro donijeti odluku o idućim koracima.

>> Opširnije

Švedski premijer Ulf Kristersson poručio je kako Vladimir Putin "mora biti prisiljen na pregovarački stol". Ovu je izjavu dao nakon sastanka s čelnicima Europske unije na kojem se raspravljalo o američkom mirovnom planu za Ukrajinu, prenose svjetski mediji.

Kristersson je naglasio važnost zaustavljanja ruske agresije, upozorivši na moguće posljedice za ostatak Europe. "U interesu je Švedske da se ruska agresija na susjedne zemlje nikada ne isplati. U suprotnom, ono što se danas događa u Ukrajini moglo bi sutra utjecati na nekoga od nas u EU-u", rekao je švedski premijer prošlog tjedna u Berlinu.

"Jasno je da Putin mora biti prisiljen na pregovarački stol", dodao je.

Kristersson je također pozvao na pojačan pritisak na Rusiju zapljenom ruske imovine koju drže europske banke. "Novac će se koristiti za jačanje obrane Ukrajine i za plaćanje štete koju je Rusija prouzročila Ukrajini", pojasnio je.

Britanski premijer Keir Starmer naglasio je kako svaki mirovni sporazum za Ukrajinu mora sadržavati dvije ključne odrednice - mora biti "pravedan" i "trajan". Potvrdio je i da će Ujedinjeno Kraljevstvo već sutra biti domaćin virtualnog sastanka "koalicije voljnih" s ciljem daljnjih razgovora o potpori Kijevu, prenose britanski mediji.

Tijekom posjeta osnovnoj školi u Peterboroughu, Starmer je na pitanje novinara o napretku pregovora u Ženevi detaljnije objasnio svoj stav.

"Razgovori u Ženevi su u tijeku, i napredujemo, i to je dobra stvar. Svi su apsolutno usredotočeni na ono što moramo postići iz ovoga, a to je pravedan i trajan mir. Obje te riječi su važne. Mora biti pravedan, i očito stvari za Ukrajinu moraju biti određene od strane Ukrajine, ali također mora biti i trajan, i mora izdržati. Dakle, to je fokus. Ima još posla za obaviti", kazao je premijer.

Starmer je najavio i konkretne korake. "Kao što znate, zajedno s predsjednikom Macronom, vodim koaliciju voljnih, što je skupina zemalja koje su uspostavile podršku za Ukrajinu, posebno u smislu sposobnosti, i sada planiram da ćemo se sastati virtualno sutra. Dakle, ugošćit ćemo sastanak koalicije voljnih kako bismo dalje raspravljali o napretku koji se postiže, i nadam se, može postići, prema onome što je najvažnije od svega, a to je pravedan i trajan mir, koji je važan za Ukrajinu, ali je važan i za sve nas, jer je sukob u Ukrajini imao izravan utjecaj ovdje u Ujedinjenom Kraljevstvu. Dakle, napredak, da, još posla za obaviti, ali svi smo zasukali rukave, spremni uložiti taj veliki trud, nadajući se da ćemo doći do pravog ishoda."

Ukrajinska obavještajna služba objavila je snimku ruskog vojnika koji opisuje katastrofalne gubitke u Serebrjanskoj šumi, upozoravajući suborca da je odlazak tamo "100% smrtna presuda".

>> Opširnije

Napredak u mirovnim pregovorima je postignut, pozdravio je britanski premijer Keir Starmer, no ostalo je još "nekoliko otvorenih pitanja" koja će biti predmet rasprave u nadolazećim tjednima, priopćeno je iz njegovog ureda.

Određeno je točno vrijeme za sutrašnji sastanak takozvane "koalicije voljnih". Virtualni sastanak održat će se u utorak u 15 sati po britanskom vremenu, doznaje Sky News.

Održavanje sastanka prethodno je potvrdio glasnogovornik EU, a poznato je da će na njemu virtualno sudjelovati i Keir Starmer.
 

Nakon neformalnog sastanka europskih čelnika, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa objavio je optimistične vijesti o mirovnim pregovorima za Ukrajinu, istaknuvši kako postoji "novi zamah". Razgovore u Ženevi opisao je kao "značajan napredak", dodavši da se proces kreće u pozitivnom smjeru.

"Ono što je sada važno jest da idemo naprijed kao partneri, ujedinjeni našim zajedničkim ciljem", rekao je Costa. Pritom je naglasio kako rješenje mora biti dugoročno: "Mir ne može biti privremeno primirje. Mora biti trajno rješenje."

Jedinstven stav Europe

S njim se složila i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je snažnu europsku prisutnost na ženevskim razgovorima ocijenila ključnom za "dobar napredak u pregovorima za pravedan i trajan mir u Ukrajini".

"Iako još ima posla, sada postoji čvrsta osnova za napredak", izjavila je von der Leyen. "Dok to činimo, moramo ostati ujedinjeni i držati najbolje interese Ukrajine u središtu naših napora. Ovo se tiče sigurnosti cijelog našeg kontinenta, sada i u budućnosti", zaključila je.

Von der Leyen je na kraju posebno spomenula "tešku situaciju otete ukrajinske djece", poslavši jasnu poruku: "Svako od njih mora se vratiti kući."

Ukrajinski vojnici na bojišnici reagirali su na nacrt američkog mirovnog prijedloga mješavinom prkosa, bijesa i rezignacije, pokazuju odgovori koje su vojnici poslali BBC-ju putem društvenih mreža i e-pošte nakon što su prošlog tjedna procurili detalji prvotnog plana.

>> Opširnije

U Europskoj uniji raste optimizam nakon što su američki i ukrajinski pregovarači tijekom vikenda u Ženevi ostvarili vidljiv napredak u razgovorima o američkom mirovnom planu za okončanje rata u Ukrajini. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa rekao je novinarima da se u procesu osjeća “novi zamah”.

“Razgovori u Ženevi označili su značajan napredak i smjer pregovora je pozitivan”, poručio je Costa nakon jutrošnjeg neformalnog sastanka europskih čelnika. Naglasio je kako je ključno da EU i njezini partneri “nastave zajedno, ujedinjeni zajedničkim ciljem”.
“Mir ne može biti privremeno primirje. Mora biti trajno rješenje.”

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja se pridružila Costi, rekla je da je snažna europska prisutnost u Ženevi omogućila “dobar napredak u pregovorima za pravedan i trajan mir u Ukrajini”.
“Iako nas čeka još posla, sada postoji čvrsta osnova za daljnji napredak”, rekla je von der Leyen. “Dok idemo naprijed, moramo ostati ujedinjeni i zadržati ukrajinske interese u središtu naših nastojanja.”

Optimizam stiže i iz Berlina. Glasnogovornik njemačke vlade Sebastian Hille rekao je da Njemačka “vrlo pozitivno” gleda na napredak ostvaren u Ženevi.
“Pozdravljamo činjenicu da se stvari ponovno pomiču naprijed”, rekao je.

Njegova izjava dolazi nakon poruke kancelara Friedricha Merza, koji je jutros rekao da je u razgovoru s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom naglasio ozbiljne posljedice za cijelu Europu ako bi Ukrajina kolabirala nakon mogućeg poraza u ratu.

Glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina, Dmitri Peskov, poručio je da Kremlj službeno još nije dobio nikakve informacije o rezultatima pregovora u Ženevi.

Na pitanje BBC-ja očekuje li ovoga tjedna susret ruskih i američkih dužnosnika, Peskov je odgovorio: “Još ne", ali je dodao da je Moskva “otvorena za takve kontakte i razgovore”.

Prošlog tjedna Putin je objavio da bi nacrt mirovnog plana u 28 točaka, koji je izradila Trumpova administracija, mogao biti osnova za konačni dogovor. Taj se prijedlog naširoko smatrao iznimno povoljnim za Rusiju, pa Kremlj sada želi znati koje su izmjene unijete tijekom pregovora u Ženevi.

No u Moskvi prevladava sumnja da nova verzija neće biti jednako povoljna. Ruski tabloid Moskovski Komsomolets jutros je napisao: “Europska i ukrajinska banda ‘ispravit’ će Trumpov plan tako da postane potpuno neprihvatljiv za Rusiju.”

Nakon obraćanja Volodimira Zelenskog Švedskoj, predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefanjuk iznio je jasne uvjete i crvene linije koje Ukrajina neće mijenjati u mirovnim pregovorima.

Stefanjuk je rekao da Ukrajina neće prihvatiti nikakvo pravno priznanje teritorija koje je Rusija okupirala, nikakva ograničenja ukrajinskih obrambenih snaga niti ikakva ograničenja budućih međunarodnih saveza koje bi Ukrajina željela sklopiti.

Opisao je te uvjete kao pravila koja “nitko ne smije prekršiti” tijekom mirovnih pregovora.

U govoru pred švedskim parlamentom dodao je da članstvo Ukrajine u Europskoj uniji i NATO-u mora biti sastavni dio svakog mirovnog sporazuma.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je danas da je jedan od ključnih problema u pregovorima to što ruski predsjednik Vladimir Putin želi “pravno priznanje onoga što je ukrao, rušenje principa teritorijalnog integriteta i suvereniteta” – misleći na ruski zahtjev da se ukrajinske snage povuku iz više istočnih regija zahvaćenih borbama.

Zelenski time upozorava da bi dopuštanje Rusiji da silom prisvoji teritorij opasno narušilo međunarodni poredak.

Međunarodno pravo priznaje teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. Ruska aneksija Krima 2014. i okupacija drugih ukrajinskih područja izravno su osporili to načelo – a svaka ideja da bi se mirovnim sporazumom Moskvu nagradilo za agresiju za Ukrajinu je neprihvatljiva, ističe Zelenski.

Nacrt američkog mirovnog prijedloga predviđa zamrzavanje bojišta u Hersonskoj i Zaporiškoj oblasti, čime bi Moskva dobila kontrolu nad velikim dijelovima tih regija. Još problematičnije za Ukrajinu, dokument predlaže da Kijev preda dijelove industrijske istočne Donbaske regije koji su i dalje pod ukrajinskim nadzorom u de facto rusku kontrolu.

Zelenski je više puta poručio da bi gubitak Donbasa ostavio Ukrajinu ranjivom na buduće ruske napade, a pritom se zanemaruje i činjenica da su Ukrajinci u toj regiji pretrpjeli, i još uvijek trpe, tisuće poginulih braneći svaki kilometar.

Za Zelenskog bi bilo iznimno teško opravdati odustajanje od Donbasa pred vlastitim narodom.

Jandroković u Stockholmu poručio: Potporom Ukrajini brane se zajedničke vrijednosti i međunarodno pravo od ruske agresije, uz snažnu hrvatsku podršku.

>> Opširnije

Razgovori u Ženevi završili su nakon intenzivnog diplomatskog dana, a ključni pregovarači napustili su grad.

Američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio otputovao je sinoć, a ukrajinsko izaslanstvo vratilo se u Kijev, izvijestili su ukrajinski državni mediji koji su pratili pregovore. Prema riječima diplomata u Ženevi, otišao je i britanski sigurnosni savjetnik Jonathan Powell.

Rubio je još jučer jasno poručio da je izrada mirovnog prijedloga – “živog, dinamičnog dokumenta”, kako ga je nazvao – proces koji traje već tri tjedna prije samih visokorangiranih razgovora i da će se nastaviti izvan Ženeve.

“Na tehničkoj razini radi cijeli niz ljudi koji su stalno angažirani na ovome”, rekao je novinarima prije nego što je napustio Švicarsku. “Postoji nekoliko tehničkih točaka za koje očekujemo odgovore ili prijedloge u sljedeća 24 sata. Ovo je proces koji traje.”

Američka je ideja bila okupiti ključne aktere za istim stolom kako bi u nedjelju “ispeglali” dio otvorenih pitanja, a Rubio je ustvrdio da su postigli “velik pomak”.

Sudionici će sada o rezultatima izvijestiti svoje predsjednike.

Kremlj tvrdi da dosad nije primio ažuriranu verziju mirovnog plana nakon razgovora američkih i ukrajinskih dužnosnika održanih tijekom vikenda u Ženevi.

Glasnogovornik Dmitri Peskov izjavio je jutros da administracija Vladimira Putina prati pregovore i razumije da su u plan, koji je Rusija ranije dobila, unesene “određene prilagodbe”.

“No zasad nismo službeno dobili ništa”, rekao je.

Peskov je dodao i da ovaj tjedan nema planova za razgovore Rusije s američkom delegacijom o Ukrajini.

Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó pozvao je europske čelnike da bez zadrške podrže prijedlog mirovnog plana u 28 točaka, koji američki predsjednik SAD-a Donald Trump predstavlja kao put za okončanje rata u Ukrajini.

>> Opširnije

Pregovori o okončanju ruskog agresorskog rata u Ukrajini odvijaju se punom parom, no američki plan od 28 točaka izazvao je zabrinutost u Europi. Zbog toga su europski partneri uzvratili detaljnim protuprijedlogom koji predviđa značajno ublažavanje niza ključnih točaka u korist Ukrajine, piše njemački Welt te dodaje da je novinska agencija Reuters imala je uvid u cjeloviti dokument. Treba napomenuti da je ranije procurio i zasebni europski plan za Ukrajinu.

>> Opširnije

Predsjednik Finske Alexander Stubb pozdravio je napredak ostvaren u razgovorima u Ženevi nakon što je razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

"Pregovori su bili korak naprijed, ali još uvijek postoje velika pitanja koja treba razriješiti", rekao je Stubb.

Dodao je da će sve odluke koje spadaju u nadležnost Europske unije ili NATO-a biti razmatrane i donesene odvojeno, od strane država članica.

Bivši američki veleposlanik u Ukrajini pozvao je zapadne čelnike da dodatno pritisnu ruskog predsjednika Vladimira Putina.

William B. Taylor kaže da Putin pokušava “iscrpiti” Ukrajinu, Europu i Sjedinjene Države kako bi osigurao povoljniji dogovor za Rusiju.

"Ako ostanemo čvrsti, možemo ga natjerati da sjedne za stol, ali to dosad nismo učinili", rekao je.

Taylor je dodao da je “problem s Putinom nešto što predsjednik SAD-a Donald Trump tek sada u potpunosti shvaća”.

U noćašnjim "masovnim" ruskim napadima na Harkiv, drugi po veličini ukrajinski grad, poginule su četiri osobe, a više ih je ozlijeđeno, izvijestili su ukrajinski dužnosnici.

>> Opširnije

Bivši britanski veleposlanik u Rusiji upozorio je da bi postizanje dogovora o “sigurnosnim jamstvima” za Ukrajinu moglo biti jedan od najtežih elemenata pregovora.

Početni mirovni plan u 28 točaka predviđao je zapadna sigurnosna jamstva za Ukrajinu kako bi se odvratila buduća ruska agresija. No plan je istodobno tražio da se Ukrajina obveže da neće ući u NATO, savez zapadnih država. Nije jasno je li ta odredba još na snazi, nakon što je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul sugerirao da je uklonjena.

Sir Tony Brenton, bivši britanski veleposlanik u Rusiji, kaže da je čuo kako jedan od “glavnih problema” i dalje ostaje upravo pitanje tih sigurnosnih jamstava za Ukrajinu.

"Rusi su vrlo sumnjičavi prema bilo kakvom jamstvu koje bi, po njihovu mišljenju, značilo da Ukrajina ulazi u NATO na mala vrata", rekao je.

Kako smo ranije izvještavali, Bijela kuća tvrdi da ukrajinski dužnosnici smatraju da nacrt mirovnog plana “pruža vjerodostojne i provedive mehanizme za zaštitu sigurnosti Ukrajine”.

Sjedinjene Države i Ukrajina objavile su da je postignut napredak u mirovnim pregovorima nakon što su američki i ukrajinski pregovarači održali razgovore u Ženevi o prijedlogu za okončanje rata s Rusijom.

U zajedničkoj izjavi objavljenoj tijekom noći sastanak je opisan kao "izrazito produktivan". U zasebnom izvješću iz Bijele kuće navodi se da je "sastanak završio zajedničkim razumijevanjem da je današnji dan označio značajan korak naprijed".

Plan u 28 točaka, koji je u javnost dospio prošlog tjedna, Rusija je oprezno pozdravila, no čelnici u Kijevu i europskim prijestolnicama smatraju ga previše naklonjenim Kremlju, prvenstveno zbog plana predaje Donjecka Rusiji te ograničenja vezana za ukrajinsku vojsku.

Prema izvješću Bijele kuće o razgovorima u Ženevi, "na temelju izmjena i pojašnjenja predstavljenih danas" Ukrajinci smatraju da trenutačni nacrt "odražava njihove nacionalne interese".

Američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio rekao je da "posla još ima", dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio da postoje "signali da nas tim predsjednika SAD-a čuje".

Visoki dužnosnici Sjedinjenih Država, Ukrajine i savjetnici za nacionalnu sigurnost Francuske, Britanije i Njemačke jučer su razgovarali u Ženevi o nacrtu američkog plana o okončanju rata u Ukrajini.

>> Opširnije