U HRVATSKOJ je 76 posto šumskog područja državno i taj se teren stalno obilazi i štiti, no kaos je u privatnim šumama koje se protežu na 600.000 hektara, koliko je, zapravo i vlasnika, piše Večernji list. Potražnja se povećala otkako rastu cijene energenata, a u jedanaest mjeseci 2022. godine u Hrvatskoj je evidentirano 528 kaznenih djela krađe drva.

"Svakodnevno teški šleperi izvlače trupce iz šume te su lokalni putevi toliko uništeni i izbrazdani da ni traktorima, posebno kada je kišno vrijeme, ne možemo do svojih kuća. Nitko ne zna tko i za koga sječe po šumi, ali to ne prestaje", govore već očajni stanovnici Karlovačke županije.

Prema riječima Marina Svetića, voditelja karlovačke podružnice Uprave šuma, potražnja za drvnom masom zadnjih je godina sve veća, posebno otkako su počele rasti cijene energenata.

"Problem povećanog broja šumskih krađa uglavnom se događa u privatnim šumama, koje čine četvrtinu ukupnih šuma u Hrvatskoj i za koje su nadležni njihovi vlasnici i za njih nemamo aktualne podatke. Oni se za čuvanje šuma mogu organizirati u okviru udruga privatnih šumoposjednika, a na raspolaganju im je i Savjetodavna služba pri Ministarstvu poljoprivrede. Privatni šumski posjedi uglavnom su maleni, prostiru se na oko 600.000 hektara te je gotovo isti toliki i broj vlasnika", dodaju u Hrvatskim šumama.

U privatnim šumama, kažu upućeni, zapravo vlada pravi kaos, a najgora je situacija na području Korduna. Vlasnici šuma u kojima se događa ilegalna sječa mahom ne žive u Hrvatskoj, nego daju dozvolu tvrtki za sječu, ali ne mogu kontrolirati što oni rade, a tvrtke to često iskorištavaju.

Problem su i nerazriješeni imovinsko-pravni odnosi pa se zna dogoditi da je na parceli i nekoliko vlasnika koji tuže jedan drugoga. Drvna je masa sve traženija, cijene na tržištu također rastu, a vlasnici privatnih šuma često i sami krše zakon i sijeku bez potrebnih dozvola, piše novinarka Večernjeg lista Snježana Bičak.