SMRTONOSNO nasilje unutar organiziranog kriminala već desetljećima je neprestana prijetnja javnoj sigurnosti i stabilnosti švedskog društva. Oružani obračuni bandi za nadzor tržišta ilegalnih narkotika dosegnuli su vrhunac u razdoblju između 2020. i 2023. godine, kada je u Švedskoj zabilježeno čak 390 pucnjava u kojima su smrtno stradale 53 osobe, a ranjeno ih je 109.

Međutim, u posljednje dvije godine došlo je do preokreta i broj pucnjava je drastično pao. Policija i Vijeće za prevenciju kriminala (BRA) zadovoljno su početkom srpnja izvijestili da su u prvih šest mjeseci ove godine u cijeloj zemlji zabilježene tek 84 pucnjave. Za usporedbu, u istom razdoblju 2023. godine bilo ih je čak 186, a prošle godine 148.

Povećanje policijske učinkovitosti

"Broj pucnjava se više nego prepolovio u samo dvije godine. Mnogi koji prate medije i čitaju o pucnjavama možda nemaju takav osjećaj, ali većina sudskih postupaka i kaznenih progona koji se sada pokreću povezani su s događajima iz prošlosti", rekla je za dnevni list Dagens Nyheter Petra Lundh, ravnateljica švedske policije.

Budući da organizirani kriminal sasvim sigurno nije izgubio interes za obračun s konkurentima u ilegalnim aktivnostima, analitičari su promjenu trenda protumačili kao posljedicu povećanja policijske učinkovitosti. Prema policijskim podacima, do 2023. godine identificirano je i procesuirano samo 29 posto počinitelja oružanog nasilja, dok u posljednje dvije godine postotak raste na 72 posto.

"Uhitili smo velik broj pojedinaca iz kriminalnih mreža, što naravno utječe na njihovo planiranje i djelovanje. Dakle, postali smo bolji u tome, a poboljšali smo i međunarodnu suradnju, što je vidljivo po tome što se sve više osumnjičenika za kaznena djela u Švedskoj uhićuje u inozemstvu", rekao je za Švedsku radioteleviziju (SVT) August Knutsson, operativni policijski koordinator.

Bande pribjegavaju drugim oblicima nasilja

Oseka pucnjava osjeća se i na ljudskim žrtvama. I njihov se broj počeo smanjivati, pa je tako u prvih šest mjeseci 2023. zabilježeno 58 ozlijeđenih, a u istom razdoblju ove godine tek 20. Kad je riječ o smrtno stradalima u pucnjavama, u prvoj polovici ove godine ubijeno je 27 osoba, više nego 2023. (23) i 2024. godine (18).

Treba naglasiti da ova statistika uključuje i desetero ubijenih u masovnoj pucnjavi u veljači ove godine u gradu Örebrou, koja nije povezana s organiziranim kriminalom. Međutim, ovaj pozitivan trend za javnu sigurnost i stopu kriminaliteta ima i svoje naličje. Pod pritiskom policije, koja sve uspješnije rješava kaznena djela počinjena vatrenim oružjem, bande pribjegavaju drugim oblicima nasilja.

Tako su u prvih šest mjeseci ove godine zabilježene 104 eksplozije, točno dvostruko više nego u istom razdoblju 2024. godine i više nego u cijeloj 2022. godini. Najgore je bilo u siječnju ove godine, kada su zabilježene čak 34 eksplozije i nekoliko ozlijeđenih osoba, no potom je tempo detonacija ipak ponešto ublažen.

"Tijekom prošle zime i proljeća primijetili smo određenu promjenu u kriminalitetu. Čini se da primarni cilj više nije ubijanje konkurenata, već prijetnja i ucjena njegovih bližnjih. Zato se više koriste ručne bombe i podmetanje požara umjesto vatrenog oružja", objasnio je Knutsson za SVT.

Korištenje bombi, granata i improviziranih eksplozivnih naprava ovisi i o tome je li organizirani kriminal u posljednje vrijeme uspio pronaći stručnjaka koji zna rukovati eksplozivom i je li osigurao stabilnu opskrbu bombama.

Najčešće se koriste ručne bombe pristigle s Balkana

U siječanjskom valu eksplozija na širem području glavnog grada Stockholma najčešće su korištene ručne bombe jugoslavenske proizvodnje M75, koje sadrže 3000 čeličnih kuglica i ubojite su u krugu od 15 metara.

Ove ručne bombe, međutim, potječu s Balkana i prilično su nepouzdane. Proizvedene su 80-ih i 90-ih godina i u Švedsku su zbog neadekvatnog skladištenja pristigle u lošem stanju. Prije se češće koristio industrijski eksploziv, obično ukraden iz skladišta građevinskih kompanija, no zahvaljujući strožim procedurama i kontrolama više ga nije tako jednostavno nabaviti.

Bombe su postale popularne u bandama i zbog praktičnih razloga. Korištenje vatrenog oružja nosi više rizika, zahtijeva izravnu konfrontaciju s metom napada i uglavnom ostavlja tragove, a eksplozije policiji otežavaju posao zato što tragovi nestaju.

Ravnateljica policije Lundh smatra da je ključno za suzbijanje pucnjava i njihovo bolje rješavanje bilo skupljanje i prepoznavanje informacija na internetu. Naime, počinitelji kaznenih djela unutar organiziranog kriminala najčešće su maloljetnici, mlađi tinejdžeri imigrantskog podrijetla, koje bande regrutiraju preko platformi kao što su TikTok i Instagram.

"Trendovi u kriminalu stalno se mijenjaju"

Kad djeca prihvate zadatak, razgovor se nastavlja preko šifriranih aplikacija. Naručitelj i izvršitelj se obično uopće ne poznaju, a razmjena oružja i novca također se odvija bez osobnog kontakta. Policija tako teže otkriva naručitelje, dok maloljetni izvršitelji prolaze s blažim kaznama.

Na pitanje Dagens Nyhetera može li policija zaustaviti ovo online novačenje, Lundh je odgovorila: "Trendovi u kriminalu stalno se mijenjaju. Ovo se ne može preokrenuti preko noći, ali sigurna sam da se može preokrenuti. Primjećujemo znakove da radimo prave stvari, da rješavamo i sprječavamo puno više kaznenih djela nego ranije i da uspijevamo procesuirati one koji iskorištavaju djecu."