KADA bi iz bilo kojeg razloga Ukrajina ostala bez zapadne vojne pomoći, njena obrana bi se urušila u nekoliko mjeseci. Već i poremećaji u redovnim isporukama oružja i streljiva izazivaju ogromne probleme. Slom ukrajinske vojske doveo bi između ostalog do milijuna Ukrajinaca na putu u izbjeglištvo, ne samo prema Europskoj uniji već i prema Velikoj Britaniji, Kanadi i Sjedinjenim Državama. Za politički nestabilnu Europu to bi bio prevelik sigurnosni i ekonomski izazov.

Zbog tako velike ovisnosti o Zapadu u Kijevu se svi parlamentarni izbori u članicama EU gledaju sa zebnjom, naročito ako je izgledna pobjeda desnice. Međutim, za sada su države u kojima je ekstremna desnica došla na vlast ostale predane pomoći Ukrajini, mimo svih najava. Umjesto desnice probleme rade lijevi populisti.

Kijev nije bio oduševljen pobjedom Meloni

Kad je 25. rujna 2022. na talijanskim parlamentarnim izborima pobijedio Desni centar, predvođen Giorgiom Meloni, Kijev nije bio oduševljen, tim prije jer je desnu koaliciju činila i Forza Italia Silvija Berlusconija. Berlusconi nije krio podršku Rusiji i često je isticao blisko prijateljstvo s Putinom. Preminuo je 12. lipnja 2023., no i prije toga njegov utjecaj u vladajućoj desnoj koaliciji nije se odveć osjećao. 

Dapače, Meloni je doslovno prvog dana na dužnosti premijerke potvrdila talijansku privrženost pomoći Ukrajini i tako je ostalo sve do danas. Početkom lipnja ministar vanjskih poslova Antonio Tajani potvrdio je da će vrlo brzo put Ukrajine krenuti drugi protuzračni raketni sustav Mamba/SAMP-T. Prvi su Italija i Francuska zajedno isporučile 2023. godine.

Talijanski ministar obrane Guido Crosetto potvrdio je da će Italija poslati Ukrajini krstareće projektile Storm Shadow iako nije otkrio kada i koliko. Corriere Roma objavila je 9. srpnja tekst u kojem se tvrdi da je za potpis premijerke Meloni spremna odluka o slanju 1.7 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini tijekom 2025. godine. Za ovu godinu predviđena je pomoć od 1.2 milijarde eura. Rim snažno podržava i vojnu pomoć od 40 milijardi eura unutar NATO saveza te 50 milijardi eura Europske unije. Što se tiče Kijeva, talijanska desnica se iskazala kao vjerni saveznik.

Kijev je zabrinuto gledao prema Varšavi

Poljski birači su 15. listopada 2023. odlučili da im je dosta stranke Pravo i pravda te su većinu glasova dali velikoj Građanskoj koaliciji. Donald Tusk uspio je okupiti razjedinjenu opoziciju i slijeva i zdesna. Stranka Pravo i pravda dobila je najviše glasova (35.4%), ali kako nije imala s kim koalirati, otišla je u opoziciju.

Rezultat ovih izbora nije dočekan s oduševljenjem u Kijevu. Od samog početka ruske agresije u veljači 2022. Poljska je predvodila i u slanju pomoći (dala je više od 300 tenkova i 14 MiG-ova 29) i u okupljanju zapadne koalicije. Stoga ne čudi da je Kijev zabrinuto gledao prema Varšavi. Vrlo brzo se pokazalo da je zabrinutost bila nepotrebna jer, što se tiče Ukrajine, Tusk je nastavio politiku prethodnika Mateusza Morawieckog. Iako za sada neslužbeno, najavljena je još jedna donacija od 14 MiG-ova 29 u skladu sa sigurnosnim sporazumom koji su 8. srpnja potpisali Tusk i Zelenski. I s novom vladom Poljska je i dalje odana saveznica Ukrajini.

Nastavak potpore i iz Nizozemske

Nakon desetljeća neuspjeha, Geert Wilders je 22. studenog 2023. pobijedio na nizozemskim parlamentarnim izborima. S obzirom na to da je Wilders jedan od najdesnijih europskih političara, u Kijevu su bili sigurni kako su ostali bez velikog saveznika. 

Sasvim u skladu s tamošnjom političkom tradicijom, pregovori o sastavljanju koalicijske vlade odužili su se sve do 2. srpnja ove godine, kad je nizozemski parlament za novog premijera izabrao Hendrikusa Wilhelmusa Mariju Schoofa, poznatijeg kao Dick Schoof. Mjesto ministra obrane dobio je Ruben Brekelmans, poznat po snažnom zalaganju za jačanje pomoći i Ukrajini i Izraelu. Ministar vanjskih poslova postao je Caspar Veldkamp. 

Na nemalo iznenađenje mnogih, prije svega Moskve, Veldkamp i Brekelmans su prvi službeni put kao ministri odradili u Kijevu. Obojica su se 7. srpnja sastali sa Zelenskim i potvrdili da će Nizozemska nastaviti s jednako snažnom pomoći Ukrajini kao do sada. Dio te pomoći bit će i 24 višenamjenska borbena aviona F-16 koji će Ukrajini biti predani u narednim danima. I s novom vladom Nizozemska je i dalje čvrsta saveznica Ukrajini.

Ljevica stvara probleme Kijevu

Za razliku od političara desne provenijencije, za koje se očekivalo da će obustaviti pomoć Ukrajini, a to se na kraju nije dogodilo, jedan lijevi populist to je proveo u djelo. Slovaci su na parlamentarnim izborima 30. rujna 2023. na vlast vratili Roberta Fica. Fico je na čelu nominalno socijaldemokratske stanke Smer - sociálna demokracia. Pod njegovim vodstvom Smer je sve manje demokratska, a sve više populistička stranka. Uz Orbana Fico je najveći pobornik Putina unutar EU. Na prvom javnom obraćanju nakon atentata Fico je jadikovao jer nije mogao s Orbanom posjetiti Putina.

Ministarstvo obrane podnijelo je kaznene prijave protiv bivšeg premijera Eduarda Hegera i bivšeg ministra obrane Jaroslava Nađa jer su slali oružje Ukrajini. Slovačka je u proljeće 2023. poslala Ukrajini sve svoje MiG-ove 29 i dvije bitnice protuzračnog raketnog sustava S-300.

Po tvrdnjama Smera ta je odluka ostavila slovačko nebo nebranjenim i ugrozila nacionalnu sigurnost. Pritom prešućuju da je Italija u Slovačkoj rasporedila jednu bitnicu protuzračnog raketnog sustava Mamba (SAMP-T). Ista je bitnica nedavno povučena te će biti poslana Ukrajini.

Smer tvrdi da su Heger, koji je bio premijer od 2021. do 2023. godine, i Nađ, koji je bio ministar obrane od 2020. do 2023. godine, počinili sabotažu, zloupotrebu ovlasti i nepoštovanje dužnosti u upravljanju stranom imovinom. Aktualni ministar obrane Robert Kalinak ranije je Nađa nazvao izdajnikom. Za sada Fico, za razliku od Orbana, ne radi probleme ni unutar EU ni NATO-a oko odobravanja pomoći Ukrajini. Ukrajina mu ponajprije služi za razračunavanje s domaćim političkim protivnicima.

Zelenski je dobio još većeg saveznika u Britaniji

Jedni od rijetkih izbora zbog čijeg ishoda Kijev nije strahovao bili su britanski. Kijev je znao da, bez obzira na to ostanu li torijevci ili na vlast dođu laburisti, pomoć Ukrajini ostat će ista. Nakon 14 godina vladanja, torijevci su 4. srpnja izgubili vlast. Novi premijer je laburist Keir Starmer. 

Na oduševljenje Kijeva, Starmer će biti još više privržen pomoći Ukrajini nego njegov prethodnik Rishi Sunak. Već pri prvom sastanku sa Zelenskim u Washingtonu na NATO summitu Starmer je izjavio da će Ujedinjeno Kraljevstvo nastaviti davati godišnju pomoć Ukrajini od tri milijarde funti dok god bude trebalo. 

Povrh toga, Starmer je obavijestio Zelenskog da će ukrajinsko ratno zrakoplovstvo od sada moći napadati ciljeve u Rusiji krstarećim projektilima Storm Shadow, skoro bez ikakvih ograničenja. Starmer je rekao da će jedina ograničenja biti upotreba krstarećih projektila u skladu s ratnim pravom. Do sada su Ukrajinci predlagali ciljeve za Storm Shadowe, a Britanci ih odobravali ili ne. Ako Ukrajinci budu samostalno odabirali ciljeve unutar Rusije, uskoro će biti vrlo, vrlo zanimljivo, prije svega jer je ukrajinsko ratno zrakoplovstvo dobilo projektile Storm Shadow iz skladišta britanskog ratnog zrakoplovstva.

Preokret u Francuskoj

Britanski izbori ostali su u sjeni francuskih parlamentarnih izbora. S obzirom na rezultate, nikad nećemo saznati kako bi se ekstremno desna stranka Nacionalno okupljanje ponijela prema Ukrajini. Tijekom predizborne kampanje Marine Le Pen i Jordan Bardella tvrdili su da će joj nastaviti pružati pomoć. Jedina ograničenja bila bi prisustvo francuskih vojnika u Ukrajini i napadanje ciljeva u Rusiji francuskim oružjem.

Nacionalno okupljanje je izgubilo, ali nitko nije pobijedio. Od nastanka Pete Republike 1958. godine nije se dogodilo da nijedna stranka ili koalicija nema dovoljno zastupnika za većinu. Ispred njih je ljevičarska koalicija Nova narodna fronta s osvojenih 188 mjesta u parlamentu. Na brzinu sklepana koalicija, nekoliko dana nakon što je Macron raspustio parlament, na kraju je odnijela pobjedu. Vrlo brzo mogla bi se pokazati Pirovom.

Unutar koalicije najviše zastupnika (78) dobila je stranka Nepokorena Francuska ekstremnog ljevičara Jean-Luca Melenchona. Socijalisti su dobili 65, zeleni 33, komunisti 9, a ostali 3. Problem ove koalicije je što su mnogi stavovi Melenchona radikalniji i opasniji od onih Le Pen i što ga zbog toga skoro nitko ne želi za premijera.

Macron se iz ove zavrzlame, koju je sam stvorio, pokušava izvući formiranjem velike lijevo-centristički-desne koalicije u kojoj neće biti Nepokorene Francuske. Novi narodni front odmah je optužio Macrona za "makinacije" i zatražio da njima prepusti odabir premijera i formiranje vlade. S obzirom na to da su s osvojenih 188 mjesta daleko od potrebne većine od 289 zastupnika, nemaju baš nikakve šanse za to.

Ono od čega Europa i Kijev najviše strepe tek stiže

I nakon svih ovih europskih izbora, u studenom dolaze oni najvažniji od kojih Kijev, ali i Europa najviše strepe. Amerikanci će 5. studenog izabrati predsjednika. Kako se sada čini, nije da baš imaju neki izbor. Mogu izabrati sadašnjeg, Bidena ili prethodnog, Trumpa.

Bidenu će biti ogroman uspjeh ako doživi izbore. Sve su glasniji pozivi demokrata da odustane od kandidature i prepusti je nekom drugom. Ima vremena do 22. kolovoza i zadnjeg dana demokratske nacionalne konvencije.

Trump je u uzletu. Sve veći broj anketa u "swing" državama pokazuje njegovo vodstvo. Swing države su one koje nemaju tradiciju odabiranja kandidata uvijek iste stranke. Naprimjer, Kalifornija i država (a bome i grad) New York uvijek glasaju za demokratskog kandidata, Središnji dio Sjedinjenih Država utvrda je republikanaca, stoga su swing države odlučujuće.

Zadnje ankete pokazuju da Trump vodi u Pennsylvaniji, Arizoni, Nevadi, Sjevernoj Karolini i Georgiji. Biden još uvijek ima većinu u Wisconsinu i Michiganu. Na njegovu žalost, to nije dovoljno da dobije izbore.

Kako bi izgledao drugi Trumpov mandat? Američki mediji skloni demokratima tvrde da bi to bio kraj demokracije. Trump najavljuje da će zaustaviti rat u Ukrajini, ali ne kaže kako. Po svemu sudeći, u korist Rusije, a na štetu Ukrajine. Zbog toga bi Trumpov povratak na vlast mogao za Ukrajince imati isti rezultat kao kad su Rimljani 70. godine razorili Jeruzalem i Hram - progonstvo.