Gliserom M46, koji je jučer zaustavljen na Brijunima, upravljao je slovenski biznismen i bivši odvjetnik Kristijan Gnilšak, koji je zbog gospodarskog kriminala 2019. u Sloveniji pravomoćno osuđen na 2,5 godine zatvora i povrat 350.000 eura protupravno stečene imovinske koristi.

Policija je danas objavila da provodi kriminalističko istraživanje zbog medijskih navoda o mogućem lažnom predstavljanju radi besplatnog korištenja veza. Pritom ističu da se voditelj brodice tijekom policijskog postupanja nije lažno predstavio niti je policajcima davao neistinite informacije o korištenju veza. Policija je odbacila i tvrdnje o ozbiljnom sigurnosnom incidentu, naglasivši da se u trenutku kada je plovilo zatečeno u luci na Brijunima nije nalazila nijedna štićena osoba.

Tko zapravo stoji iza glisera M46?

Međutim, priča oko ovog plovila, saznaje Index, puno je dublja od bizarnog incidenta. Gliser M46 razvile su privatne tvrtke Olimp Nautika i Olimp Defense Group, povezane s bivšim visokim časnicima Hrvatske vojske. Jedan od vlasnika Olimp Defense Groupa je Mladen Miljanić, umirovljeni bojnik Hrvatske vojske i bivši zapovjednik vojarne Kovčanje na Malom Lošinju.

Još 2016. godine, dvije godine prije umirovljenja, u medijima je predstavljen i kao jedan od autora projekta M46, brzog plovila razvijanog, među ostalim, za vojne i policijske potrebe. Spomenutu tvrtku na međunarodnom tržištu predstavlja umirovljeni general-pukovnik HV-a Mate Pađen, koji je u siječnju ove godine na sajmu vojne opreme DIMDEX u Dohi službeno predstavljen kao viši savjetnik Olimp Defense Groupa za razvoj poslovanja i ondje je promovirao njihove brze vojne brodove.

Olimp Defense Group na sajmu u Kataru

Istodobno je na istom sajmu boravilo službeno izaslanstvo MORH-a i Oružanih snaga RH, u kojem su bili ministar Ivan Anušić, direktor Glavnog stožera general-bojnik Denis Tretinjak te izaslanstvo Hrvatske ratne mornarice predvođeno zapovjednikom kontraadmiralom Damirom Dojkićem. MORH je pritom Olimp Defense Group izrijekom predstavio kao jednu od hrvatskih tvrtki obrambene industrije koje nastupaju na sajmu.

Ono što je jučer na Brijunima zbunilo čak i nadležne službe jest to što M46 izgleda kao vojni brod jer je upravo za vojne i specijalne namjene projektiran. No konkretan gliser nikad nije pripadao Hrvatskoj vojsci ili policiji, nego se vjerojatno radi o prototipu koji je nakon testiranja u Brodarskom institutu 2012. postao stopostotno vlasništvo privatne tvrtke Olimp Nautike.

U priči se pojavljuju dvije tvrtke sličnog naziva: Olimp Nautika i Olimp Defense Group. Olimp Nautika je starija tvrtka iz Galižane u široj okolici Pule. U dokumentima iz 2012. upravo se ona pojavljuje kao partner Brodarskog instituta na projektu M46 i vlasnik tadašnjeg plovila. Kristijan Gnilšak i danas je jedan od članova te tvrtke. Prema Fini, Olimp Nautika je 2025. imala jednog zaposlenog, 148.718 eura prihoda i 61.949 eura dobiti.

Olimp Defense Group druga je pravna osoba. Današnji vlasnici su Mladen Miljanić i tvrtka Fratim Solutions, direktor je Lovre Miljanić, a prokurist Tim Seršen. Tvrtka je 2025. imala nula zaposlenih i 21.428 eura prihoda te oko 28.600 eura gubitka.

U javnim materijalima danas upravo Olimp Defense Group predstavlja M46 kao svoj proizvod. Index zasad nije uspio pronaći dokument iz kojeg bi bilo vidljivo kada su i na koji način prava na projekt, proizvodnju ili brend M46 prešla s jedne tvrtke na drugu.

"Vojna platforma nove generacije"

Olimp Defense Group na svojoj internetskoj stranici M46 izričito naziva "vojnom platformom nove generacije". Navodi se brzina veća od 70 čvorova, konstrukcija ojačana kevlarom i pripremljeno postolje za ručno ili daljinski upravljano oružje kalibra do 12,7 milimetara. Trup, paluba i upravljačka konzola standardno su u vojno sivoj boji. Dakle, takav M46 na moru doista može izgledati kao pravi vojni brod.

Posebno je zanimljivo da je Gnilšak, koji je jučer upravljao gliserom, bio prokurist Olimp Nautike upravo tijekom MUP-ova natječaja procijenjenog na 5,38 milijuna eura za novi policijski ophodni brod za nadzor državne granice na moru, u kojem je ta tvrtka bila podugovaratelj, a prokura mu je opozvana samo četiri dana nakon što je MUP zatražio dokumentaciju potrebnu za provjeru njegove kaznene evidencije kao stranog državljanina. Prokurist je osoba kojoj je tvrtka dala vrlo široku poslovnu punomoć za zastupanje.

MUP je u studenome 2025. posao vrijedan 5,31 milijuna eura s PDV-om dodijelio tvrtki MG Mehanika iz Prigorja Brdovečkog, koja je Olimp Nautiku angažirala kao podugovaratelja. MG Mehanika primarno je poznata po proizvodnji i servisu opruga za teretna vozila, ali već najmanje petnaest godina ima i brodograđevnu djelatnost te je ranije gradila patrolne brodice za hrvatsku policiju.

Nakon žalbe brodogradilišta Iskra, poništena je odluka o izboru MG Mehanike, među ostalim i zato što je tijekom pojašnjavanja ponude naknadno mijenjana ponuđena oprema, što je predstavljalo nedopuštenu izmjenu ponude. Stari postupak potom je u cijelosti poništen, a MUP je u kolovozu ove godine raspisao novi natječaj.

Četiri isporučena M46 za Obalnu stražu

I Olimp Nautika ima povijest poslovanja s državom, i to baš s modelom M46. MORH navodi da su u brodogradilištu Olimp Nautike u Puli izgrađene četiri velike gumene brodice VHB M46/Modrulj za Obalnu stražu RH. Prve tri isporučene su 2020. i 2021., a četvrta 2022. godine. Koriste se za zaštitu hrvatskih prava i interesa na moru, traganje i spašavanje te nadzor ribarstva.

Problem je što se oko projekta koji se javno predstavlja kao dio hrvatske obrambene industrije gomilaju pitanja na koja institucije zasad nemaju jasne odgovore: tko je stvarni vlasnik i korisnik konkretnog M46, po kojoj osnovi privatno plovilo koristi izgled i oznake zbog kojih ga se može zamijeniti za brod Hrvatske ratne mornarice, kakve sigurnosne provjere prolaze ljudi koji sudjeluju u takvim poslovima te kako je pravomoćno osuđeni Gnilšak godinama ostao važna osoba tvrtke koja posluje s hrvatskim sigurnosnim sustavom.

Upit o cijelom slučaju poslali smo MORH-u i predstavnicima tvrtke, a njihov ćemo odgovor objaviti čim ga zaprimimo.

Činjenica da je takav privatni brod uspio doći u štićeno područje Brijuna pokazuje vrlo konkretan problem: granica između privatnog obrambenog biznisa i službenog državnog sustava postala je dovoljno nejasna da je na trenutak zbunila i one koji bi tu granicu trebali čuvati.