DRŽAVNO odvjetništvo je, nakon dogovora novog glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića i ministra pravosuđa Damira Habijana, počelo više zapošljavati kako bi pokrilo manjak od 25 posto kadrova koji je ostavila Turudićeva prethodnica Zlata Hrvoj Šipek.

Kršenje zakona na natječaju

Ono što iznenađuje je da se pritom - krši zakon, a to je nedavno utvrdio i Ustavni sud RH. Spornim je ocijenio natječaj za zapošljavanje u Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Tamo je, prema odluci iz travnja ove godine, primljeno troje novih zamjenika, no dvoje su, stoji u odluci Ustavnog suda, izabrani mimo propisa.

Bili su na listi ispod kandidatkinje koja nije odabrana te su ostvarili više od 15 bodova lošije rezultate. Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću kaže da razlika smije biti do 15 bodova. Ove nepravilnosti u izboru državnih odvjetnika Ustavni sud donio je nakon što je jedna kandidatkinja podnijela ustavnu tužbu.

Razlika u bodovima

Najvažnija povreda odnosi se na izravno kršenje članka 56.a stavka 4. Zakona o DOV-u, koji izričito propisuje da razlika u bodovima između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.

U konkretnom slučaju najbolje rangirana kandidatkinja imala je 306,37 bodova, dok su dva izabrana kandidata imala 286,42 odnosno 285,25 bodova, čime je zakonski maksimum razlike bio znatno premašen. Ustavni sud jasno je naglasio da je riječ o apsolutnoj zakonskoj zabrani koja ne ostavlja prostor za diskreciju.

Što kaže Državnoodvjetničko vijeće?

DOV je pokušao opravdati ovakvo postupanje tvrdnjom da se istodobno provodilo 100 natječaja za različita državna odvjetništva, da su se isti kandidati javljali na više lokacija i da se "mehanička primjena" zakona u takvim okolnostima ne bi mogla provesti bez narušavanja svrhe postupka.

U svom očitovanju DOV izričito navodi da bi poštovanje formalnih pravila dovelo do "pretjeranog formalizma", ističući da je svrha natječaja popuna slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika kompetentnim kadrom kao pretpostavkom ažurnog i učinkovitog pravosuđa. Drugim riječima, htjeli su što više popuniti svoje redove pa su pritom pristajali i na omanje nezakonitosti.

Ustavni sud odbacio opravdanja

Ustavni sud je sva opravdanja odbio, naglasivši da se organizacijske poteškoće ne mogu koristiti kao razlog za kršenje jasnih zakonskih odredbi.

Ustavni sud je utvrdio i da odluka DOV-a nije bila dovoljno jasno i konkretno obrazložena, osobito u dijelu u kojem su trebali objasniti zašto su prednost dali kandidatima koji su imali manje bodova od kandidatkinje koja je podnijela ustavnu tužbu.

Umjesto preciznih i usporedivih kriterija, DOV se, prema stavu Ustavnog suda, pozivao na općenite formulacije o "predanosti", "entuzijazmu" i "kvalitetama" drugih kandidata. To, prema Ustavnom sudu, ne može zamijeniti objektivna mjerila poput ocjene rada savjetnika i ukupnog broja bodova. Takvo obrazloženje, ističe Ustavni sud, otvara prostor za arbitrarno odlučivanje, što je suprotno načelima vladavine prava i ustavnim jamstvima pravičnog postupka.

Ustavni sud također je odbio argument DOV-a da su druge kandidatkinje s višim brojem bodova u međuvremenu imenovane u druga državna odvjetništva, istaknuvši da ta činjenica ne može opravdati kršenje zakonskog ograničenja od 15 bodova, koje vrijedi bez iznimke.

"DOV je postupao protivno zakonu i izvan granica svojih ustavnih ovlasti te je time kandidatkinji koja je podnijela ustavnu tužbu povrijedio pravo na pravično suđenje i pravo na dostupnost javnih dužnosti pod jednakim uvjetima. Odluka DOV-a stoga je ukinuta, a predmet vraćen na ponovni postupak", navedeno je u odluci Ustavnog suda.