HRVATSKO logopedsko društvo (HLD) pozdravlja predloženi Zakon o logopedskoj djelatnosti, koji je u javnom savjetovanju, jer se prvi put sveobuhvatno regulira ta profesija koja je deficitarna. U Hrvatskoj je trenutno 1100 logopeda, no taj broj nije dovoljan s obzirom na rastuće potrebe.

Nakon više od 10 godina rasprava i planiranja ovaj zakon predstavlja ključan korak prema osiguravanju jasnih standarda u pružanju logopedskih usluga. Raniji pokušaji nisu uspjeli zbog različitih organizacijskih i pravnih prepreka, no ovaj put su sve ključne strane postigle dogovor o potrebama korisnika i stručnjaka, ističu iz HLD-a.  

Nacrt prijedloga Zakona o logopedskoj djelatnosti Ministarstvo zdravstva uputilo je u javno savjetovanje u ponedjeljak jer su, kako kažu, svjesni značajnog povećanja broja osoba s razvojnim i stečenim poremećajima komunikacije govora i jezika te potrebe usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim u tom području.

Predloženi zakon osigurat će, ističu, visoke standarde u pružanju logopedske skrbi, urediti izdavanje odobrenja za samostalan rad i stručni nadzor, a nakon donošenja osnovat će se i Hrvatska komora logopeda. 

Sve više djece treba pomoć logopeda, uzrok je veća svijest, ali i utjecaj digitalnih medija

Broj osoba kojima je logopedska pomoć potrebna sve je veći, posebno kod najmlađih, a svako 14. dijete u školi ima razvojni jezični poremećaj, istaknuli su iz Ministarstva zdravstva.

U nacrtu se navodi kako su poremećaji govora/izgovora kod male djece utvrđeni na sistematskim pregledima na drugom mjestu po učestalosti. Nakon logopedskog pregleda kod velikog broja djece s prvom dijagnozom poremećaja izgovora utvrđena su i značajna odstupanja u jezičnom i komunikacijskom razvoju.

Prema izvješću Centra za kontrolu i prevenciju bolesti SAD-a, postoji značajan porast prevalencije poremećaja iz spektra autizma u svijetu, koji ima svako 36. dijete u dobi od osam godina, približno četiri posto dječaka i jedan posto djevojčica, a vrlo slična situacija je i u Hrvatskoj. Jedno pak od glavnih obilježja poremećaja iz spektra autizma upravo je poremećaj u području komunikacije.

Više je faktora za porast broja djece s poremećajima jezično-govornog razvoja posljednjih godina. 

"S jedne strane, bolja dijagnostika i svijest roditelja o važnosti ranog otkrivanja poremećaja doprinose ranijem i češćem upućivanju djece logopedima. S druge strane, postoje i socioekonomski faktori, poput utjecaja digitalnih medija i promjena u načinu komunikacije, koji mogu utjecati na razvoj govora kod djece", ističu u HLD-u.

Deficitarna profesija, u Hrvatskoj djeluje oko 1100 logopeda

Osim djece, procjenjuje se da je značajan broj i odraslih osoba u Hrvatskoj koji imaju potrebu za logopedskom terapijom, posebno oni koji su pretrpjeli moždane udare, traume glave ili pate od neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove bolesti i demencije. 

Udio odraslih korisnika je značajan te čini oko 20 posto udjela u ukupnom broju pacijenata, s tendencijom rasta kako populacija stari. S obzirom na to da je logopedska djelatnost deficitarna, a u Hrvatskoj trenutno djeluje oko 1100 logopeda, Društvo traži povećanje broja stručnjaka kako bi dosegli europski prosjek od jednog logopeda na 2000 do 3000 stanovnika. 

Trenutno broj logopeda varira prema regijama pa je bolja dostupnost u urbanim sredinama, dok je u ruralnim i slabije razvijenim regijama logopedska usluga slaba ili je uopće nema. Najbolja situacija je u Zagrebu, Rijeci i Splitu. 

Na prvu logopedsku procjenu čeka se nekoliko mjeseci, što varira po regijama i s obzirom na dostupnost logopeda, a zatim se nakon prve procjene po nekoliko mjeseci čeka na uključivanje u logopedsku terapiju. "Povećanje broja logopeda može se postići kroz veći broj upisnih mjesta na studijima logopedije uz sustavno unapređenje uvjeta rada i mjesta gdje se logopedi mogu zaposliti. U tom smislu, napravljen je iskorak pa je od travnja ove godine u sklopu dispanzera za mentalno zdravlje omogućena logopedska djelatnost u okviru primarne zdravstvene zaštite", navode u HLD-u.

Novim zakonom se štiti kvaliteta usluga i sigurnost korisnika 

Novim zakonom definirat će se kompetencije magistara logopedije, organizacijski oblici rada te njihove dužnosti i odgovornosti. Time će se, kažu, osigurati da samo kvalificirani stručnjaci s odgovarajućim ovlastima pružaju usluge, čime se dodatno štiti kvaliteta usluga i sigurnost korisnika. 

Komora će voditi registar magistara logopedije, osigurati nadzor i u konačnici omogućiti veći stupanj sigurnosti za pacijente i korisnike logopedskih usluga. Prema prijedlogu, ministar će na prijedlog HLD-a u roku od tri mjeseca imenovati osnivački odbor Komore, a potom će Ministarstvo i HLD osnovati Komoru u roku od šest mjeseci od stupanja zakona na snagu. Članstvo u Komori bilo bi obavezno. 

Predloženi zakon propisuje i standard obrazovanja te uvjete za obavljanje logopedske djelatnosti, kao i da se odobrenje za samostalan rad magistra logopedije obnavlja svakih šest godina, zbog čega bi bili obvezni svakih šest godina proći provjeru stručnosti.

Oni koji logopedsku djelatnost obavljaju po dosad važećim propisima moći će je obavljati i dalje, uz uvjet da u roku od tri godine steknu odobrenje za samostalan rad prema novom zakonu.