NA VALUTNIM je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala i prošloga tjedna, drugog zaredom, jer inflacija u SAD-u popušta, pa su ojačale špekulacije da će američka središnja banka smanjiti kamate već u rujnu.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošloga tjedna 0,8 posto, na 104,08 bodova, najnižu razinu u više od mjesec dana.

Pritom je vrijednost dolara prema europskoj valuti pala 0,6 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,0905 dolara.

Još je oštrije tečaj dolara potonuo prema japanskoj valuti, za 1,8 posto, na 157,90 jena.

Oštar pad dolara prema jenu vjerojatno je posljedica intervencije na tržištu, kažu trgovci, premda japanska središnja banka to nije potvrdila.

No, monetarne vlasti već dulje vrijeme upozoravaju da će intervenirati ako cijena jena previše padne, a donedavno se kretala na najnižoj razini od 1986. godine.

U fokusu ulagača bilo je prošloga tjedna i izvješće predsjednika Feda Jeromea Powellu Kongresu o situaciji u gospodarstvu.

"Podaci o inflaciji se poboljšavaju"

Powell je kazao da se podaci o inflaciji poboljšavaju, premda je i dalje iznad ciljanih 2 posto, pa bi daljnja poboljšanja otvorila mogućnost smanjenja kamata.

Istaknuo je i da bi predugo zadržavanje kamatnih stopa na povišenim razinama moglo naštetiti gospodarstvu, ali i da svojim izjavama ne šalje nikakve signale o budućim potezima središnje banke.

Nakon njegova izvješća, a posebice novih podataka o inflaciji, ojačale su špekulacije da će Fed kamate smanjiti već u rujnu.

Naime, u lipnju su u SAD-u potrošačke cijene pale 0,1 posto na mjesečnoj razini, dok je inflacija na godišnjoj razini skliznula na 3 posto, najnižu razinu u više od tri godine.

Prema dolaru je prošloga tjedna znatno ojačao i euro jer su ulagače ohrabrili rezultati općih izbora u Francuskoj.

Doduše, niti jedan od tri bloka nije dobio apsolutnu većinu u parlamentu, pa i dalje vlada politička neizvjesnost.

No, krajnja desnica, na čelu s Marie Le Pen, završila je tek na trećem mjestu po broju zastupnika, dok je neočekivano pobijedila ljevičarska koalicija Nova narodna fronta (NFP).

Centristički blok predsjednika Emmanuela Macrona Zajedno na drugom je mjestu.

S obzirom na to da niti jedan od blokova nije dobio apsolutnu većinu, nastojanja da se oformi nova vlada fokusirat će se na traženje potencijalnih saveza i pridobivanje pojedinih članova parlamenta iz drugih skupina.