JUČER je u javnost dospjela fotografija sa sisačkog hitnog prijema gdje su dvije pacijentice smještene u isti krevet. Ravnatelj bolnice dr. Tomislav Dujmenović rekao je da je u to vrijeme bilo previše pacijenata u bolnici te da su zajedno u krevetu bile vrlo kratko.

>>Dvije bolesnice u istom krevetu. Tako izgleda HDZ-ovo zdravstvo

Doktorica Šmit: Kolege su birale između dva zla

Donedavna zaposlenica sisačke bolnice i predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika smatra da su djelatnici hitnog prijema u sisačkoj bolnici učinili sve što je u njihovoj moći da ne dođe do ovakve situacije te da su bili primorani “birati između dva zla”.

“Kada nemate izbora i morate pacijenta staviti negdje, a to može teoretski biti i pod, vjerojatno su razmišljali o tome da je ova situacija manje zlo”, kazala nam je doktorica Šmit.

Kaže da je i ovaj krevet na kojemu se nalaze dvije pacijentice pomoćni ležaj te da su kreveti po odjelima puni, a pacijenti, da bi došli do odjela, moraju imati dijagnozu i složenu terapiju, zbog čega većina njih mora proći kroz hitni prijem.

Teški uvjeti rada na hitnom prijemu

Osvrnula se i na sve veći problem hrvatskog zdravstva - nedostatak stručnog kadra, odlazak mladih na rad u inozemstvo te pojačan broj starijih građana koji ovise o zdravstvenoj skrbi.

“Hitna medicina je posao gdje doktori i medicinske sestre i tehničari doživljavaju najviše stresa. Tu dolaze reanimirani pacijenti, politraumatizirani, teško ozlijeđeni iz prometnih nesreća i u medicini je to najstresniji posao.

Svatko tko se odluči raditi u hitnoj pomoći mora biti svjestan činjenice da će taj posao raditi do 67. godine i da nema odstupnicu. U slučaju da se razboli, sa specijalizacijom hitne medicine ne može se prebaciti na neki lakši odjel. 

Ti doktori nemaju nikakvu vrstu odstupnice, nemaju svoju ambulantu, plaće su im iste kao i ostalima, a nemaju niti beneficirani radni staž. Ljudi su zbog tih razloga nezainteresirani za rad na hitnom prijemu gdje je rad iznimno težak jer u sekundi morate donijeti neku odluku, poput ove s dvije pacijentice u istom krevetu”, kaže.

Problem se mogao izbjeći - doktori godinama predlažu reformu zdravstva

Priča kako su još za vrijeme Darija Nakića, ministra u vladi Tihomira Oreškovića, predlagali reformu hitne pomoći, a sve kako bi riješili probleme koji se povlače do danas i kojih bi u budućnosti moglo biti i više.

Ističe da za njihove prijedloge nikada nije bilo sluha.

“Još za vrijeme ministra Nakića pokrenuto je pet reformskih skupina za reformu kompletnog zdravstvenog sustava i osobno sam sudjelovala u prijedlogu reforme hitne medicine. Mi smo se kontinuirano sastajali nekoliko mjeseci te sastavili dokument kojim smo složili ideju na koji način bi trebalo reformirati cijeli sustav.

Međutim, ministar Nakić je ubrzo otišao, a na njegovo mjesto je došao Milan Kujundžić koji uopće nije imao interesa otvoriti taj dokument, a kamoli što drugo. Od svega je ostalo mrtvo slovo na papiru. Ponavljamo da treba reformirati cijelu hitnu, a nitko nas nigdje ne zove da o tom pitanju progovorimo.

Nije napravljeno apsolutno ništa da se privuče dovoljan broj ljudi i popune kadrovske rupe. Ni u prijedlozima izmjena novog zakona ne vidim nikakve benefite ili olakšice za medicinsko osoblje. Reforma hitnog prijema je nešto što se trebalo dogoditi jučer, a ne sutra”, kaže.

Evo zašto je sve više gužvi na hitnim prijemima

Osvrnula se i na pojačan pritisak i dolaske pacijenata na hitnu pomoć kojemu je, uz nedostatak stručnog kadra, glavni razlog devastacija primarne zdravstvene zaštite gdje doktori opće prakse imaju previše pacijenata, zbog čega se stvaraju dugi redovi pa ljudi, u želji za što bržim pregledima, hrle na hitnu pomoć gdje se onda stvaraju kaotične gužve.

“Primarna zdravstvena zaštita je izuzetno devastirana, ljudi povremeno ne znaju ni tko su im liječnici obiteljske medicine, a od njih su navikli tražiti uputnice za bolnicu. Često se događa da doktore opće medicine ne mogu dobiti na telefon zbog prevelikih gužvi pa dolaze na hitni prijem zbog nekakvih rutinskih pregleda kako bi ih se uputilo na daljnje pretrage.

Svi su nervozni, svatko želi na pregled istog trenutka. Vi napravite trijažu pa pacijenti moraju čekati, zbog čega postanu još nervozniji, što stvara pritisak i stres medicinskom osoblju. Treba obratiti pozornost i na to da nam je radno sposobno stanovništvo otišlo raditi u inozemstvo te da je iznimno velik broj starijih osoba koje zahtijevaju medicinsku skrb ostao u Hrvatskoj.

Šmit: Ovdje se ne radi o nekompetenciji osoblja, već nefunkcioniranju sustava

Ipak, doktorica smatra da prizori poput jučerašnjeg ne mogu porušiti povjerenje u liječenje i sustav.

“Ovo je naprosto stvar komocije i organizacije zdravstvenog sustava, a ne rušenje pitanja kompetencija medicinskih djelatnika. Ja sam uvjerena da je kompletan medicinski posao sto posto obavljen kako treba, osim ove situacije u kojoj su dvije pacijentice bile primorane dijeliti krevet.

Taj prizor nije normalan i nitko ne bi htio da se njemu to dogodi, ali ako birate između te opcije i poda, onda se bira opcija kratkog dijeljenja kreveta. U dogledno vrijeme moguće je da ćemo razgovarati i o problemu nepružanja zdravstvene zaštite jer jednostavno doktora neće biti.

Bolnice su kadrovski devastirane, primarna medicina nema liječnika, sve više ljudi ne želi raditi u ovakvim sustavima i onda su rezultat ovakve situacije”, kaže Šmit.

Uostalom, ističe kako sisačka bolnica još od potresa radi sa smanjenim kapacitetima.

“Tamo fali jako velik broj bolničkih kreveta. Dvije zgrade se trenutno renoviraju, što predstavlja veliki problem. Osoblje sigurno konstantno radi s manjkom kapaciteta od 40 posto.

Od potresa su prošle dvije i pol godine. Postavlja se pitanje zašto zgrada bolnice još uvijek nije obnovljena. Uz to, ogroman broj radnika napustio je sisačku bolnicu unazad nekoliko godina”, ispričala je za Index doktorica Ivana Šmit.