ZAPOŠLJAVAJU oko 6000 novinara, snimatelja, producenata, tonskih tehničara, svih onih stručnjaka koji već desetljećima proizvode jedan od najboljih radijskih i televizijskih programa na svijetu. Riječ je naravno o BBC-u koji od početka godine pokušava rezati troškove i sada otpušta oko 500 ljudi, gotovo desetinu svih zaposlenih. Otpuštanja su dio pokušaja da uštede 80 milijuna funti.

HRT-u štednja ne pada na pamet

Istovremeno HRT, od kojeg odustaju i najstariji, oni koji su jedva prihvatili da na daljinskom upravljaču ima više od dvije-tri tipke, a radio može uhvatiti nešto više od lokalne stanice, otvara dopisništvo na Korčuli.

"HRT nastavlja širiti mrežu svojih dopisništava. U Korčuli je potpisan Ugovor o poslovnoj suradnji između HRT-a i Grada Korčule, kojim je na otoku dogovoreno otvaranje ispostave HRT centra Dubrovnik.Time će informacije s otoka Korčule, ali i poluotoka Pelješca biti više zastupljene u svakodnevnom programu naše medijske kuće", stoji u kratkoj vijesti objavljenoj 2. srpnja na HRT-u.

Prvi je to put da HRT otvara dopisništvo na Korčuli koja je lako dostupna s Pelješca, odnosno s kopna. Ni jedna komercijalna televizija nema na Korčuli dopisništvo, a rade daleko kvalitetniji program od HRT-a.

Jedan vanjski suradnik

Index neslužbeno doznaje da će u dopisništvu na Korčuli imati samo jednog novinara i to kao vanjskog suradnika, s kojim je ugovor potpisan prije desetak dana, dok će troškove prostora pokrivati grad Korčula. Bez obzira na to što će troškovi dopisništva zaista biti minimalni, oni su ipak dio ogromnog budžeta koji se puni i reklamama i prisilnom pretplatom.

Pretplatom utjeravaju oko milijarde kuna

Od prisilne pretplate HRT godišnje utjerava oko milijardu kuna i to, naravno, bez obzira gledali li njihov program ili ne, pa čak i imali li radio ili televizor. Pretplatu naplaćuju ako vas uhvate i s računalom, jer smatraju da se njihov program i tako može pratiti.

Traže više novca

Ni to im nije dovoljno pa je Bruno Kovačević, glavni urednik HTV-a, u siječnju predložio da se pretplata podigne s 80 na 96 kuna mjesečno.

"Mi bismo napravili puno bolji program. Nije da nedostaju ideje i da ljudi nisu kreativni. Nemojte zaboraviti da nam je pristojba u posljednjih devet godina 80 kuna. Po izračunu da ona može biti i do 1,5 posto prosječne hrvatske plaće, ona bi mogla iznositi i 96 kuna. Mi bismo sa 16 kuna razlike napravili čuda", rekao je tada Kovačević.

I tako dok oni koji rade ozbiljan i u cijelom svijetu gledan program štede, oni koje nitko ne želi gledati traže više novca. Kao da će im više novca pomoći da ne budu propagandisti vlasti. Svake vlasti.

Troškovi bi im morali biti manji

O svemu ovome poslali smo upit HRT-u. Tražili smo da nam kažu koliko su i na čemu uštedjeli u ovoj kriznoj godini u kojoj bi im troškovi morali biti manji, ako ni zbog čega drugog, a onda zbog otkazivanja velikih sportskih i zabavnih događaja u Hrvatskoj i svijetu te zbog prestanka snimanja skupih zabavnih emisija. Njihove odgovore objavit ćemo kad i ako ih dobijemo.