SVAKI četvrti radnik u Hrvatskoj bi do 2030. godine mogao biti stranac.

Strani radnici mogli bi činiti četvrtinu ukupne radne snage

>>HUP: U Hrvatskoj bi do 2030. moglo biti pola milijuna stranih radnika

Analitički prilog Hrvatske udruge poslodavaca Fokus tjedna naveo je kako će u Hrvatskoj do 2030. godine, uz pretpostavku stabilnog rasta BDP-a, biti između 400 i 500 tisuća stranih radnika. Strani radnici tada bi činili četvrtinu ukupne radne snage u Hrvatskoj.

U prilogu HUP-a se navodi kako Hrvatska, uz imigraciju u sektore s najvećim deficitom radne snage, treba ciljati na visoko kvalificirane radnike za djelatnosti koje postižu brži realni rast produktivnosti u odnosu na prosjek EU i mogu biti perjanice ekonomije, poput ICT-ja, turizma, graditeljstva, poljoprivrede te dijelova prerađivačke industrije, npr. proizvodnje kapitalnih dobara.

Najveći je broj građevinara

U 2023. godini Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je 172.499 dozvola za boravak i rad, od čega je za novo zapošljavanje izdalo 112.981 dozvolu, što znači da je Hrvatska u 2023. godini primila toliko novih stranih radnika u trajnom zaposlenju.

Podaci MUP-a pokazuju da se najveći broj stranih radnika, njih 68.912, zaposlio u sektoru graditeljstva. Slijedi turizam i ugostiteljstvo, gdje se prošle godine zaposlilo 45.868 stranaca, industrijski sektor je primio 24.034, promet i veze 11.497, a trgovina 5126 stranih radnika.

>>Jako narastao broj stranih radnika u Hrvatskoj. Ovo su im plaće

Broj stranih radnika u Hrvatskoj raste jako brzo. U cijeloj 2021. je izdano 48.455 pozitivnih mišljenja za rad stranaca, 2022. izdano je 109.241 pozitivno mišljenje. Pisali smo da se prosječne plaće kreću između 600 i 700 eura neto, tek malo više od zakonskog minimalca koji je iznosio 700 eura bruto, tj. oko 560 eura neto.

Što takav porast radne snage govori o ekonomiji? Ovoliki porast broja stranih radnika vrlo je delikatno političko i društveno pitanje, ali za potrebe ovog teksta zadržat ćemo se na ekonomskom aspektu.

Stojić: Visoko kvalificiranih stranih radnika imamo doista malo

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, govori nam da bi Hrvatska trebala imati strategiju uvoza kvalificiranijih stranih radnika.

"Ako želimo višu stopu rasta, onda je uvijek pravo vrijeme za razmišljanje o novim strategijama privlačenja radne snage s višim kvalifikacijama. Neke zemlje imaju sustave bodovanja za određene vještine, tako se olakšava uvoz radne snage kod nekih struka. Primjerice, privuče se one koji posjeduju digitalne vještine", rekao je.

Dodaje kako su više od dvije trećine radnika koji se uvoze nisko kvalificirani. 

"Onih visokokvalificiranih imamo doista malo. To najviše govori o našoj ekonomiji. Naša struktura ekonomije je takva da se traže nisko kvalificirani radnici. Moramo razmišljati u periodu od tri do pet godina i napraviti kvalitativan pomak. Dugoročni problem s toliko nisko kvalificiranih radnika jest što se manje uplaćuje i u prvi mirovinski stup, a to nije mjera u smjeru stabilizacije mirovinskog sustava", rekao je.

"Kapacitet moramo jačati kroz radnu snagu"

Ističe kako bi bilo dobro uvoziti radnike koji bi obavljali visoko kvalificirane poslove, objasnivši kako je podizanje produktivnosti, odnosno bruto dodane vrijednosti, preduvjet za rast plaća, odnosno približavanje prosječnim primanjima u EU.

"Kapacitet moramo jačati kroz radnu snagu. Postoji podatak koji govori da je Hrvatska među tri članice EU s najnižim udjelom zaposlenih prema tercijarnom obrazovanju. Naš kapacitet za rast produktivnosti nije bajan. Dapače, trenutno je loš i moramo ga značajno podignuti. Ako želimo brže rasti, moramo stvoriti dodanu vrijednosti, educirati tu radnu snagu ili je uvesti", rekao je.

"Teško ju je kratkoročno proizvesti, trebalo bi postaviti strategiju uvoza. Infobip i Rimac Automobili zapošljavaju stručnu radnu snagu, ima niz malih specijaliziranih projektantskih firmi, a ima primjera i u farmaceutskim i drugim djelatnostima.

ICT je posebna tema. Mi smo izradili sektorsku analizu iz koje ispada da je IT jedan od propulzivnijih sektora, koji u Hrvatskoj raste brže nego u EU. Mi tu imamo i nacionalnu strategiju, znači da je i država to prepoznala. 

Neke istočnoeuropske zemlje su se orijentirale na proizvodnju automobila, dugo se pričalo kako Hrvatska tu zaostaje, a sad vidimo da ta industrija gubi konkurentnost naspram IT industrije. IT radnici imaju otpornije vještine te se u taj sektor mogu privlačiti strani radnici.

Tu je i potreba jačanja korištenja EU Plave karte za IT stručnjake i bez završenog visokog obrazovanja, kao i jednostavnije procedure spajanja obitelji, što zauzvrat pomaže privlačenju talenata s trećih tržišta, integraciji stranaca i društvenoj stabilnosti", dodaje Horvat.

Novotny: Hrvatska je i u Jugoslaviji bila privlačna strancima

Ekonomski analitičar Damir Novotny govori kako je točan broj radnika teško prognozirati.

"Samu brojku je teško prognozirati. Hrvatska je dosegla razinu razvijenost kad je postala privlačna strancima. Ali uvijek je bila imigrantima privlačna, kao i Slovenija. Samo to nismo primjećivali. I u okviru bivše Jugoslavije primala je radnike za nisko kvalificirane poslove, poput onih iz Kosova", rekao je.

Govori da će trend i dalje biti uvoz radne snage.

"U Hrvatskoj nedostaje sada oko 300 tisuća radnih mjesta, onih nisko plaćenih, koje hrvatski građani, ni radno aktivni ni iseljeni, neće prihvatiti. Zato je Hrvatska osuđena da bude imigrantska zemlja ako želi zadržati postojeću razinu ekonomske aktivnosti, naročito u sektorima poput građevine ili turizma. Trend je da će se svakako uvoziti radna snaga, naročito nisko produktivna", govori.

"Hrvatska ekonomija se oslanja na grane za koje se traže niže obrazovani"

"I to je slijepa ulica, da se Hrvatska oslanja na ekonomske grane za koje se traže niže obrazovani, manualni radnici. U Hrvatskoj nedostaje industrija temeljena na znanju i npr. prerađivačka industrija. IT sektor se odlično razvija, ali nedovoljno. Ne može se jadranska Hrvatska razvijati brže od ostatka, to nije dobro.

Iskorak bi bio, primjerice, od običnog turizma doći do zdravstvenog ili od jednostavne poljoprivrede do prerađivačke industrije. Tu je vlada zakazala te treba otvarati prostor za kvalitetna radna mjesta u nisko razvijenim dijelovima Hrvatske", rekao je.

Dodaje da se u Hrvatskoj nije provela reindustrijalizacija.

"S radnicima u tim sektorima Hrvatska bi se brže priključila razvijenim zemljama. Zemlje poput Slovenije, Danske ili Austrije privlače talentirane radnike, to je ono što stvara dodatne nove vrijednosti. U Hrvatskoj reindustrijalizacija nije provedena. Mi plačemo za nestalim industrijama iz prve industrijske revolucije, a ne radimo na novom konceptu industrije znanja.

Zato je na koncu nebitno otkud će ti radnici dolaziti. Nove vrijednosti ovise o vrsti poslova za koje ćemo trebati radnike, a od kuda dolaze, nebitno je. Ekonomski nacionalizam je stvar prošlosti", rekao je Novotny.