PROFESORICA s Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević komentirala je u studiju N1 televizije jučerašnji Okrugli stol stručnjaka iz hrvatskog i slovenskog pravosudnog sustava koji je organizirala Hrvatska udruga za europsko kazneno pravo, a koji se bavio pitanjem demokratske odgovornosti ili korporativizma kaznenog pravosuđa.

Komentirajući zaključke okruglog stola, Đurđević je navela: "Bilo je zanimljivo vidjeti koliko su Hrvatska i Slovenija udaljene u odnosu na organizaciju svoga pravosuđa. Iako potječemo iz iste države, pokazalo se zaista iznenađujuće koliko smo jako udaljeni; koliko je u Sloveniji demokratska odgovornost jača kroz različite mehanizme u pogledu izbora i odgovornosti i državnih odvjetnika i sudaca, a koliko nama zapravo nedostaje taj element. Mi smo više u području korporativizma, odnosno zatvorenosti, što znači da ne postoji kontrola sudbene vlast."

"U Sloveniji prvi put sve suce bira parlament, a ako žele postati vrhovnim sucima, opet ih mora birati parlament. Njihovo sudbeno vijeće samo predlaže suce parlamentu. Važno je imati neovisno stručno tijelo."

U Hrvatskoj problem nepotizam

Na pitanje je li nepotizam velik problem u hrvatskom pravosuđu, Đurđević je odgovorila: "Nisam prevodila osobno istraživanje, ali prema napisima u hrvatskim medijima, jest. Mi smo to prepoznali već kada je to postao veliki problem. Takvo nešto se ne može dogoditi u Sloveniji s obzirom na to da se raspravlja o izboru svakoga suca u parlamentu."

Komentirajući izjavu državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek o tome da ne želi da DORH postane servis europske javne tužiteljice, Đurđević kaže: "Ja sam malo začuđena tom izjavom zato što je dosad izgledalo da postoji dobra suradnja između europskog tužiteljstva i hrvatskog državnog odvjetništva. Europsko tužiteljstvo je nadležno za izrazito usku nadležnost, tako da oni ne mogu biti nikakva kompeticija hrvatskom državnom odvjetništvu. Prostor za rad državnog odvjetništva je ogroman, a odvjetništvo je jako potkapacitirano."

Naposljetku Đurđević upozorava: "Neovisnost samih državnih odvjetnika u odnosu na državnu odvjetnicu u Hrvatskoj ne postoji. Državna odvjetnica ima ovlast davanja konkretnih naputaka i nalogodavac je za poduzimanje konkretnih radnji u konkretnim predmetima. Takva ovlast ne postoji u Sloveniji."