PROFESORICA Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević gostovala je na N1 televiziji i komentirala izvještaj predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića u saboru. Nakon gotovo četverosatne rasprave na Odboru za pravosuđe Dobronić je poručio da se temeljni zakon poput ZKP-a ne treba mijenjati zbog svakog sitnog problema, ali da je potrebna puno veća profesionalna odgovornost svih uključenih u istragu.

Đurđević objašnjava kako postoji radna skupina koja radi na izmjenama ZKP-a. "Ni jedna zakonska izmjena neće moći spriječiti da informacije dođu u javnost, one su zaštićene međunarodnim pravom. Bez obzira radi li se o tajnim izvješćima, to su informacija koje novinari imaju pravo objavljivati", rekla je.

"Curenja će i dalje biti"

"Mi smo imali javnu istragu još u bivšoj Jugoslaviji. Nejavna istraga znači da su informacije dostupne sudionicima u postupku i nema tajne komunikacije jer postoje priopćenja za medije te okrivljenik ima pravo izaći u javnost ako misli da mu neće naštetiti u daljnjem postupku. Tako smo vodili postupke i problema nije bilo. Od 2008. imamo i tajnu istragu, ali tu i okrivljenik nije znao da se vodi istraga i ona je bila tajna i za njega. Onda je Ustavni sud 2012. godine rekao da je to protuustavno i tada je uvedeno pravo obrane i sudska kontrola koja je na početku istrage", objasnila je Đurđević.

"Javnost nema pravo uvida u spis predmeta niti prisustvovati radnjama, ali to ne znači da je to tajan postupak. On može biti tajan ako se treba zaštiti interese žrtve, poput slučajeva seksualnih napastovanja", dodala je.

"U fazi izvida i tajnih radnji mogu propasti dokazi ako izađu u javnost. Ali tu nikada nije bilo osuđujućih odluka niti je otkriveno tko iz sustava širi te informacije. Takvih curenja će i dalje biti. Informacije kakve smo do sada imali su i trebale izaći u javnost. Radi se o sumnjama na korupciju visokih dužnosnika", rekla je.

"Političari nemaju pravo na zaštitu privatnosti"

"Opće je poznato da političari nemaju pravo na zaštitu privatnosti kao ostali građani, ali, naravno, oni imaju pravo na pravičan postupak i ne smije se kršiti presumpcija nevinosti. To znači da se nekoga ne smije proglašavati krivim i ne vidim da mediji to rade", napomenula je Đurđević.

"Mi imamo takvu istragu koju vodi DORH i ne postoji kontrola odbacivanja kaznenih prijava. Nemate kontrolu nekih političkih tijela, poput neovisnog antikorupcijskog tijela, kojem će DORH donositi takve odluke. Dakle, ogromna moć je u rukama jedne osobe, a to je glavna državna odvjetnica", rekla je. "Mi smo jedno klijentističko društvo u kojem vrijede pravila klijentelizma i nepotizma i izuzetno smo umreženi", dodala je.

"Europsko tužiteljstvo je neovisno od vlasti i zato ono ima takve uspjehe što se tiče samih političkih progona. To je njihova nadležnost, za djela koja idu na štetu proračuna EU, a da biste to mogli, morate biti na nekom mjestu. Hrvatska je zemlja s najvećim brojem prijava od strane samih građana, ali ne samo to, Hrvatska je i jedina država gdje imate dva ministra i dva gradonačelnika koji su do sada optuženi od strane europskog tužitelja. Nemate ni jednu drugu državu s tolikim brojem visokih optuženih dužnosnika", napomenula je Đurđević.