BIVŠA ministrica obrazovanja Blaženka Divjak objavila je status na Fejsu u kojem se pita "je li stvarno IT industrija u Hrvatskoj procvjetala iz ničega kao što pišu neki mediji".

Divjak piše da je dijelom zaslužna pandemija, ali i naši najbolji fakulteti.

"IT uspio zbog pandemije, ali i obrazovanja"

"Je li stvarno IT industrija u Hrvatskoj procvjetala iz ničega kao što to pišu sada neki naši mediji?

Drago mi je da se konačno uviđa uspjeh i potencijal IT industrije. Vjerojatno je za to donekle 'zaslužna' pandemija jer je s jedne strane na globalnoj razini eksplodirala potražnja za IT proizvodima i uslugama, ali i zato što se snažno osjeća nestabilnost hrvatskog gospodarstva koje se temelji na ljetnom turizmu.

Međutim, ono što je sigurno pogrešno protumačeno od strane nekolicine novinara da se IT industrija razvila u Hrvatskoj iz ničega.

Za IT industriju su pored kreativnog i inovativnog poduzetničkog vodstava najvažniji dobri stručnjaci u širokom spektru, prije svega informatičari i programeri, ali i robotičari, matematičari, stručnjaci za rad s velikim podacima te oni koji znaju interdisciplinarno povezati IT i poslovne procese.

Takvi stručnjaci obrazuju se na našim najboljim fakultetima. To su FER, FOI, FSB, PMF Sveučilišta u Zagrebu, FERIT i Odjel za matematiku u Osijeku, FESB i PMF u Splitu, Tehnički fakultet te odjeli za matematiku i informatiku u Rijeci itd. Spomenula sam samo neke za koje ste svi čuli i koji su cijenjeni ne samo u Hrvatskoj nego i izvan Hrvatske. Većina tih fakulteta ima i dobru suradnju s IT industrijom, organiziranu stručnu praksu i stipendije kao i zajedničke razvojne projekte.

Pored toga naše srednje strukovne škole imaju kvalitetne programe vezane uz računarstvo, elektrotehniku, mehatroniku, informatiku koje daju dobre temelje za nastavak školovanja, ali i za zapošljavanje odmah nakon srednje škole. Najveće ulaganje ikada u obrazovanje u Hrvatskoj je preko EU fondova u regionalne centre kompetentnosti (posljednji ugovori o dodjeli potpisni u srpnju 2020) baš u sektoru Elektrotehnika i računarstvo (šest škola u Karlovcu, Osijeku, Zagrebu, Sisku, Koprivnici i Splitu) i Strojarstvu (sedam škola u Čakovcu, Slavonskom Brodu, Zadru, Velikoj Gorici, Zagrebu, Šibeniku i Karlovcu). Ukupno je 25 centara kompetentnosti s ulaganjem od 1.7 milijardi kuna, a polovicu smo od toga dodijelili baš u sektore koje direktno treba IT industrija.

Dakle, očito se godinama stvarala dobra podloga za uspješnu IT industriju.

Sve spomenuto se još može i mora unaprijediti preko

• podizanja kapaciteta povećanjem upisnih kvota
• unapređenjem materijalnih uvjeta (oprema i STEM kampusi)
• strukturiranjem stručne prakse
• financiranjem zajedničkih projekata preko EU fondova
• omogućavanjem da deficitarni nastavnici u srednjoj školi i na fakultetima imaju veće plaće (pisala sam o tome kako se to može preko EU fondova, a druga je mogućnost da IT industrija financira takva radna mjesta direktno)
• većim stipendijama za STEM deficitarne studije (sada postoji 15.000 stipendija koje osigurava država, ali to se treba podebljati za deficitarne studije)
• fleksibilnim studijskim programima koji se redovito osuvremenjivanju i izvode u suradnji s IT industrijom od razine preddiplomskog do poslijediplomskog
• suvremenim metodama poučavanja i učenja koje uključuju problemsko, projektno i istraživačko učenje, kao i e-učenje
• intenzivnim kvalitetnim programima usavršavanja i suvremenim specijalističkim studijima koji se izvode online ili u hibridnom obliku
• zajedničkim prijavama projekata na EU kompetitivne programe (npr Obzor Europa) ili na natječaje CERN-a, ESA-e u kojima je Hrvatska od 2018./2019. pridružena članica
• uključivanjem studenata u projekte

Dakle, ne smijemo slati nepromišljene poruke da nešto vrijedno može nastati bez ulaganja i truda, kao što se sada ne smije stati s osiguravanjem daljnjeg razvoja", napisala je Divjak.

IT-jevac: IT industrija je uspjela više usprkos državi, nego zbog strategije koju Hrvatska ima

U komentarima joj se javio, između ostalih, i Nikola Dlaka, konzultant u području procesne automatike. Dlaka tvrdi da "IT industrija nikako nije procvjetala iz ničega".

Također dodaje da je "uspjeh IT-ja u Hrvatskoj nastao više usprkos, a ne kao plod neke strategije koju Hrvatska ima".

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.