DOK SE PREPLANULI eurokrati vraćaju s ljetnih odmora i pripremaju za uobičajeni rujanski nalet lobista u Bruxellesu, ove godine na vratima ih čeka neočekivani igrač: Europska središnja banka.

Glavna tema na dnevnom redu je digitalni euro - predložena elektronička verzija gotovine koja izaziva žestok otpor banaka i desno orijentiranih političara, piše Politico.

U Bruxellesu se očekuje velika bitka

Rasprava se zahuktava jer zemlje članice EU-a do kraja godine pokušavaju postići dogovor o funkcioniranju digitalnog eura, no ključno će biti i odobrenje Europskog parlamenta, gdje se ozbiljni pregovori očekuju ove jeseni.

U svojoj srži, digitalni euro nije samo nova metoda plaćanja, već projekt s dubokom geopolitičkom pozadinom. U svijetu u kojem gotovina polako nestaje, ESB strahuje od gubitka monetarne moći.

Zbog toga snažno promiče digitalni euro, tvrdeći da bi pasivnost ostavila Europsku uniju ovisnom o američkim kartičarskim divovima poput Vise i Mastercarda. Dodatna prijetnja su i tehnološke kompanije gladne podataka, kao što su Meta, Apple ili X, koje bi mogle preuzeti tržište plaćanja i ostaviti Europu na milost i nemilost stranim interesima.

Trumpov povratak pojačava zabrinutosti

Zabrinutost je dodatno pojačao povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, koja ne pokazuje suzdržanost u korištenju kompanija za postizanje političkih ciljeva. Trump je potpisao i takozvani "Genius Act", zakon usmjeren na ubrzanje razvoja kriptoimovine poznate kao "stablecoins" (stabilne kriptovalute).

Za razliku od nestabilnih kriptovaluta poput Bitcoina, vrijednost stablecoina vezana je uz neku tradicionalnu valutu, najčešće američki dolar. To ih čini stabilnima i predstavlja izravnu prijetnju valutama poput eura, osobito u međunarodnim plaćanjima.

Jača lobiranje, pritisak je ogroman

Pritisak je ogroman, pa ESB jača svoje lobiranje. Tijekom rujna organiziraju se seminari za europarlamentarce, a u posjet stiže i glavni zagovornik projekta, Piero Cipollone. Priliku za promociju imat će i na sastanku ministara financija EU-a i guvernera središnjih banaka u Kopenhagenu.

Ipak, najveći izazov za ESB trenutno nisu ministri, već jedan čovjek - španjolski eurozastupnik desnog centra Fernando Navarrete. Bivši središnji bankar zadužen je za vođenje pregovora o zakonskom okviru u Parlamentu, a problem je što je izrazito skeptičan prema cijelom projektu.

Što je zapravo digitalni euro?

Najjednostavnije rečeno, digitalni euro je virtualna verzija jedinstvene europske valute. Koncept digitalnih valuta središnjih banaka (CBDC) postoji godinama, no ESB ga je ozbiljno počeo razvijati 2019., nakon neuspjelog pokušaja Mete (tadašnjeg Facebooka) da lansira vlastitu globalnu virtualnu valutu.

Digitalni euro bio bi izdan od strane ESB-a, imao bi istu vrijednost kao i fizički novac te bi služio kao dopuna gotovini i karticama. Koristili bismo ga za plaćanje roba i usluga ili slanje novca prijateljima, a digitalni euri bili bi pohranjeni u aplikaciji - "digitalnom novčaniku" na pametnom telefonu. ESB bi vodio evidenciju o vlasništvu, pa bi ga bilo nemoguće izgubiti.

Po čemu se razlikuje od današnjih digitalnih plaćanja?

Ključna razlika je u tome što bi digitalni euro bio zakonsko sredstvo plaćanja koje izdaje središnja banka i za koje, barem u teoriji, nije potrebna komercijalna banka. To je revolucionarna promjena.

Novac koji danas držite na bankovnom računu zapravo nije u trezoru; banka ga je većinom posudila kroz kredite i hipoteke. Ono što imate je bankino obećanje da će vam isplatiti taj iznos na zahtjev. Banke se oslanjaju na to da svi klijenti neće zatražiti svoj novac odjednom, jer bi to dovelo do kolapsa.

Bio bi jednako stvaran kao i kovanica eura

Digitalni euro funkcionirao bi potpuno drugačije. On bi zaista bio u vašem (digitalnom) trezoru, i nitko ga drugi ne bi mogao posuditi. Jedan digitalni euro u vašem digitalnom novčaniku bio bi jednako stvaran kao i kovanica eura u vašem džepu. Budući da bi ESB vodio evidenciju o vlasništvu, bio bi sigurniji od gotovine koju je moguće ukrasti, izgubiti ili uništiti.

Plaćanja bi stoga bila jednostavnija. Umjesto da vaša banka provodi kompliciranu pozadinsku transakciju s bankom prodavatelja, uz posredovanje Vise ili Mastercarda, vi biste jednostavno poslali digitalne eure iz svog novčanika izravno u novčanik prodavatelja. Bilo bi to poput predaje gotovine, bez potrebe za posrednicima. Ukratko, digitalni euro prekinuo bi dominaciju privatnog sektora nad digitalnim plaćanjima.

Gdje je prijedlog zapeo?

Projekt je trenutno zaglavljen u političkim labirintima Bruxellesa. Iako je digitalni euro ideja ESB-a, konačni zakonski okvir moraju donijeti vlade članica i Europski parlament, što je cijelu priču uvuklo u politiku. Zastupnici su, primjerice, izrazili zabrinutost da bi vlade mogle koristiti digitalni euro za špijuniranje građana, što ESB odlučno odbacuje.

Bankarska i financijska industrija projekt često nazivaju "rješenjem u potrazi za problemom". Strahuju da će upravo one snositi troškove implementacije potrebne infrastrukture te da bi uvođenje digitalnog eura moglo ugušiti buduće inovacije u platnoj industriji.

Takvo lobiranje urodilo je plodom. Spomenuti zastupnik Navarrete nazvao je digitalni euro "posljednjim utočištem" i "nuklearnom prijetnjom" koja bi trebala natjerati industriju da sama razvije bolja prekogranična rješenja.

Hoće li ESB na kraju uspjeti?

Parlament je samo jedna od prepreka. Dužnosnici u Vijeću EU-a, koje predstavlja države članice, namjeravaju do kraja godine definirati svoju pregovaračku poziciju. Oni također drže ESB u neizvjesnosti, posebice jer Vijeće želi imati zadnju riječ o ograničenju iznosa koji bi građani mogli držati u digitalnim eurima, kako bi se spriječio masovni odljev novca iz komercijalnih banaka.

Otvorena su i druga pitanja, poput toga trebaju li banke dobiti naknadu za distribuciju digitalnog eura i prilagodbu svojih sustava. Zemlje poput Njemačke i Nizozemske, zabrinute za privatnost, traže najviše standarde zaštite od nadzora, dok Belgija ne želi podržati projekt ako se digitalni euro ne bude mogao koristiti i izvan mreže (offline).

Središnji bankari dugo su se oslanjali na govore i neformalne razgovore kako bi utjecali na politiku, no s digitalnim eurom to nije dovoljno. S Trumpom ponovno na vlasti u SAD-u, ESB je prisiljen sići sa svoje "kule od bjelokosti" i ući izravno u političku arenu, navodi Politico.

Sve to najavljuje žestoku raspravu u nadolazećim mjesecima, no s obzirom na to da Parlament ne planira donijeti konačan stav prije svibnja sljedeće godine, digitalnim eurima vjerojatno nećemo plaćati prije 2028. godine.