NA SREĆU, Hrvatsku su ove godine u srpnju zaobišle vrućine koje je najavio ekstremni lipanj, a koje su pogodile neke druge europske zemlje. Nažalost, ekstremne pojave poput tuča, olujnih nevremena i obilnih kiša, nisu izostali.

U Europi su padali rekordi

Srpanj 2025. u velikom su dijelu Europe obilježile rekordne vrućine, s temperaturama koje su dosezale povijesne maksimume.

U Turskoj je 27. srpnja u Silopiju, blizu granice s Irakom, izmjereno čak 50,5 °C, što je novi nacionalni rekord.

Balkan i Grčka dan ranije bilježili su temperature do 44 °C, dok su Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija dosegle 43 °C, a Rumunjska 42 °C.

Na zapadu kontinenta, u Mori u Portugalu krajem lipnja i početkom srpnja temperature su dosegle 46,6 °C, dok su dijelovi Španjolske istovremeno mjerili 46 °C.

Tisuće smrti od vrućine

Takvi toplinski valovi imali su ozbiljne posljedice na ljudsko zdravlje – procjenjuje se da je u desetak dana krajem lipnja i početkom srpnja u 12 europskih gradova zbog visokih temperatura preminulo oko 2300 ljudi, od čega se oko 1500 smrti izravno povezuje s klimatskim promjenama.

Svjetska meteorološka organizacija upozorila je na ekstremnu vrućinu koja je zahvatila gotovo cijelu Europu, dok su pojedine regije bilježile i nagli rast potrošnje električne energije, 14 % veći od uobičajenoga, što je dovelo do poskupljenja struje.

Hrvatska je ove godine bila izuzeta

Nakon što je prošlo ljeto bilo ekstremno toplo, kao i lipanj ove godine, u Hrvatskoj su svi strahovali od ponovnog suočavanja s toplinskim valovima koji se nižu bez prestanka.

Dok je jug kontinenta, uključujući Grčku i Tursku, bio u plamenu zbog požara izazvanih nesnosnim vrućinama i sušama, Hrvatska je imala drukčiji obrazac. Nakon ekstremno toplog početka ljeta, srpanj je donio osvježenje.

Lipanj je u gotovo cijeloj zemlji bio ekstremno topao, što potvrđuju podaci i klimatska ocjena objavljena na stranicama DHMZ-a, prema kojoj je lipanj svrstan u kategoriju "ekstremnog", dok je prošlogodišnji bio tek "vrlo topao" (karte dolje).

Iznimno topao srpanj 2024.

Prošlogodišnji srpanj, tj. srpanj 2024., bio je iznimno topao na globalnoj razini, u Europi i u Hrvatskoj, a donio je niz rekordnih vrijednosti i ekstremnih događaja. Na globalnoj razini, prema analizama Copernicusa i NOAA-e, srpanj 2024. ostvario je najvišu prosječnu površinsku temperaturu u povijesti mjerenja, s odstupanjem od približno +1,58 °C u odnosu na predindustrijsku razinu (1850. – 1900.), što ga u seriji od 14 uzastopnih rekordno toplih mjeseci čini najtoplijim mjesecom.

Podaci EU-ova Copernicusa navode da su temperature u Europi tijekom ljeta, od lipnja do kolovoza, bile za +1,54 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991. – 2020., uz srpanj koji je bio drugi najtopliji u povijesti mjerenja, odmah iza srpnja 2010. 

Najduži zabilježen toplinski val u povijesti

U Europi je tijekom srpnja 2024. posebno bio pogođen jug i jugoistok kontinenta. Mediteranska regija bilježila je dugotrajne toplinske valove, a neke lokacije zabilježile su temperature od 44–45 °C.

U Grčkoj je zabilježen najduži srpanjski toplinski val u povijesti. Ta je zemlja imala niz od čak 16 uzastopnih dana s temperaturama iznad 40 °C, s minimalnim noćnim vrijednostima iznad 30 °C u Ateni te s prosječnom maksimalnom temperaturom u Seresu od 39,1 °C, što je državni rekord.

U jugoistočnoj Europi vrućine su trajale više od dva tjedna, a regija je zabilježila rekordne dane toplinskog stresa i "tropskih noći" uz visoku vlažnost i zadržavanje toplog zraka.

Izrazito topao srpanj 2024. u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je srpanj 2024. također bio izrazito topao. Iznadprosječne temperature redovito su prelazile 30 °C, a tijekom vrhunca sezone potrošnja električne energije dosegla je novi rekord s opterećenjem od 3 381 MW 17. srpnja u 19:30, što je bio povijesni maksimum za ljetni period. Jadransko more dosegnulo je rekordnu temperaturu od 29,5 °C duž obale, što je dodatno pojačalo osjećaj vrućine . Osim toga, srpanj je bio obilježen crvenim upozorenjima na vrućine – DHMZ je izdao najvišu razinu upozorenja zbog rizika od toplinskog udara.

U svijetu je srpanj 2024. bio najtopliji srpanj zabilježen izravnim instrumentima, što je povezano s intenziviranjem efekta fenomena El Niño i dugoročnim trendom zagrijavanja uzrokovanog ljudskim emisijama stakleničkih plinova.

Srpanj i početak kolovoza 2025. hladniji od prosjeka

Prema tumačenju koje smo dobili iz DHMZ-a, klimatska ocjena srpnja bit će poznata idući tjedan, no preliminarne analize pokazuju da bi mjesec mogao biti čak i hladniji od prosjeka.

Nakon prolaska ciklone koja nam je donijela veću količinu kiše i željeno osvježenje, kraj srpnja donosi nam stabilizaciju vremena, ali će se zadržati ne previsoke temperature zraka. Možemo reći da će prvu dekadu kolovoza obilježiti period ugodnijeg ljetnog vremena bez naznaka za novi toplinski val. Na radost mnogih, očekuju se noćne i dnevne temperature zraka bliže prosjeku.

Zahvalan položaj Hrvatske

U DHMZ-u tumače da je Hrvatska, budući da je smještena sjevernije od Grčke i Turske, zbog geografskog položaja češće pod utjecajem hladnijih prodora zraka koji dolaze sa sjevera i sjeveroistoka Europe, što donekle ublažava toplinske ekstreme koji pogađaju jug kontinenta.