DEMOGRAF s Hrvatskih studija Stjepan Šterc u Novom danu na N1 televiziji komentirao je postojeći izborni zakon i izborne jedinice, a otkrio je i prijedlog novog sustava izbornih jedinica.

Objašnjavajući kako je došlo do podjele na 10 izbornih jedinica, Stjepan Šterc je ispričao što se događalo 1999.

“Godine 1999. ankete su pokazale da će vodeća stranka izgubiti izbore, trebalo je nešto napraviti. Do mene su došli predstavnici Ureda predsjednika, prihvatili smo to uz uvjet da se formira 10 izbornih jedinica. Koristio sam pomoć studenata i složili smo tih 10 izbornih jedinica s tim da je bilo ključno kako podijeliti Grad Zagreb", prepričao je.

"To je bila politička narudžba da HDZ spriječi gubitak izbora, a te je izbore izgubio. Proveli smo anketu koja je potvrdila da se izbori gube pa smo napravili analizu što učiniti da se i uz to izbori dobiju, pa sam predložio radikalan potez zbog kojeg su me napali, da se pred izbore nekoliko mjeseci smjeni vlada i da se biračkom tijelu ponudi nova koncepcija izvršne vlasti", kaže.

"Optužili su me kasnije da su te jedinice bile složene da se izgubi vlast. To je znanost, nema se tu što puno mudrovati, to su ozbiljne analize. Po tim izbornim jedinicama vodeće stranke su i dobivale i gubile izbore i kasnije nije bilo želje za promjenom.”

Govoreći o tadašnjim odstupanjima dodao je: “Odstupanja su bila ne više od šest ili sedam posto i govorilo se da to nije bitno za promjenu, a zbog činjenice da su i jedni i drugi dobivali i gubili izbore, nije bilo želje da se to promijeni.”

Šterc ističe kako su odstupanja protuzakonita.

“Zakon dozvoljava pet posto razlike među izbornim jedinicama u broju glasača, a imali smo 15% razlike, to je nevjerojatno. Reakcije nije bilo. Tvrdio sam nekoliko puta da su ovi izbori van zakona i Ustava, da se mora korigirati, ali nije bilo volje i želje za tim", kaže.

“Radi se o egzaktnim stvarima i izračunima na osnovu popisa stanovništva, a odstupanja svakog moraju zabrinuti. To je ta slika Hrvatske i jedan od razloga pozicije Hrvatske na europskom dnu, neuređenosti društva i odlaska mladih iz Hrvatske”, dodao je.

Na pitanje kako je broj stanovnika gotovo istovjetan broju birača, odgovara da je on radio studiju još prije nekoliko godina.

“Prije nekoliko godina Udruga mirovinski fondova naručila je od mene studiju u kojoj je konstatirano da imamo preko 300.000 zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika, 350.000 birača više nego stanovnika starijih od 18 godina.

To je prezentirano vladi prije nekoliko godina, bio je i premijer. Tražili su od mene da napišem što ću govoriti, što sam odbio. Premijer je nakon svog govora napustio skup tako da nije poslušao izlaganje. Do danas se ništa nije promijenilo", kaže.

O podjeli Zagreba rekao je da se to radilo da bi se namjestili izbori.

“To se zove naštimavanje da se dobije izbore. Zagreb se morao podijeliti da bismo zadovoljili sve parametre. Narudžba je bila podijeliti Zagreb, puno je spornog, ali veći je problem da po jedinicama izbor pojedinog kandidata ne odgovara potencijalu stanovništva na tom prostor, a svi zastupnici bi trebali zastupati nacionalnu koncepciju.”

“Moj prijedlog s 8 izbornih jedinica”

Šterc je potom iznio prijedlog sustava 6 plus 2 izborne jedinice sa sto zastupnika u saboru.

“Ovaj koncept je rađen na osnovu koncepta regionalne podjele Hrvatske. Regionalna podjela ne bi značila opasnost za Hrvatsku, temeljena je na prostornim parametrima.

Posložili smo regionalnu logiku gdje će broj zastupnika ovisiti o ukupnom potencijalu prostora da se stavi u razvojnu funkciju”, rekao je i dodao:

“Promjena bi donijela uređeniji izborni sustav, uređenije društvo u kasnijoj fazi i podigla bi razinu demokracije u Hrvatskoj. Birači bi mogli birati i osobe na listama.”

Dvije izdvojene jedinice predstavljale bi manjinsku populaciju i iseljeništvo, pojasnio je.