MIGRACIJE će potpuno promijeniti Hrvatsku kakvu poznajemo, jer većina ukrajinskih izbjeglica i tražitelja azila namjerava trajno ostati ovdje, kao i brojni strani radnici, ali i većina iregularnih migranata koji će biti kad-tad vraćeni u Hrvatsku, smatra demograf Tado Jurić.

Rekao je to u razgovoru za Hinu pozivajući se na nedavno istraživanje o ratnim izbjeglicama iz Ukrajine, iregularnim migrantima i tražiteljima azila u Hrvatskoj pod nazivom "Utjecaj na tržište rada i funkcionalno uključivanje".

Hrvatska trenutno pruža privremenu zaštitu za 26,4 tisuće ukrajinskih izbjeglica i, prema podacima iz 2023., oko 68 tisuća tražitelja azila, koji u velikom postotku vide Hrvatsku kao svoju dugoročnu destinaciju za život.

"Teza kako su imigranti u Hrvatskoj samo privremeno ne stoji jer naše istraživanje ukazuje da je 69 posto ukrajinskih izbjeglica iskazalo namjeru živjeti u Hrvatskoj sljedećih pet godina, a čak 81 posto tražitelja azila Hrvatsku vidi kao svoju dugoročnu destinaciju za život", rekao je Jurić.

Posebno je zanimljiv podatak da bi 96 posto Ukrajinaca i 95 posto tražitelja azila podnijelo zahtjev za hrvatskim državljanstvom kad bi ispunili potrebne kriterije za to.

Jurić skreće pažnju na to da je 110.000 potencijalnih sudionika iz tih skupina na tržištu rada, budući da svi oni imaju pravo na rad.

Ne zna se koliko ih radi

Istraživanje, za koje demograf s Hrvatskog katoličkog sveučilišta kaže da nije moglo biti provedeno na reprezentativnom uzorku, nastojalo je pružiti komparativni uvid u životne uvjete ukrajinskih izbjeglica i tražitelja azila u Hrvatskoj, uključujući njihovu kvalitetu života, zadovoljstvo životom te dugoročne planove o ostanku. Istraživanje razbija mit o tome kako su izbjeglice iz Ukrajine najčešće vrlo imućne i da su na teret države jer pokazuje da njih oko 8000 sudjeluje na hrvatskom tržištu rada.

Također pokazuje da Ukrajinci žive u uređenim stambenim prilikama, u pojedinačnom smještaju je 20.855 osoba. Nije točno ni da su brojni muškarci dezertirali jer službeni podaci pokazuju da je samo 17 posto muškaraca među ukrajinskim izbjeglicama u Hrvatskoj, dok su polovica žene, a 33 posto djeca, kaže Jurić.

Slika iregularnih migranata i tražitelja azila bitno je drugačija. Veći broj njih živi u prihvatnim centrima, a dvije trećine su muškarci. Većina ispitanika bili su iz Burundija, DR Konga, Irana, Bangladeša, Angole, Gane, Iraka i Rusije. Čak 20.000 migranata iz Afganistana zatražilo je 2023. azil u Hrvatskoj. Jurić naglašava da nije poznato koliko takvih osoba napusti Hrvatsku, a koliko ih sudjeluje na tržištu rada. To pak otvara važno pitanje funkcioniranja europskog sustava azila.

Prema pravilima EU-a, država u kojoj je tražitelj azila prvi put registriran odgovorna je za njegov postupak azila, što znači da oni koji napuste Hrvatsku i odu u drugu članicu EU-a, mogu biti ovdje vraćeni. Ako Hrvatska odbije prihvatiti tražitelje azila, može biti prisiljena plaćati značajne naknade od 20.000 eura po osobi. Najava deportacije 17.000 tražitelja azila iz Njemačke u Hrvatsku dodatno pojačava ovu zabrinutost, kaže Jurić.

Ukrajinci kao kod kuće

Istraživanje je također pokazalo da među te dvije skupine postoji razlika u percepciji kvalitete života: 72 posto Ukrajinaca smatra da se način života u Hrvatskoj ne razlikuje bitno od života u njihovoj domovini, dok 89 posto tražitelja azila smatra da se bitno razlikuje.

To sugerira da ukrajinske izbjeglice lakše pronalaze sličnosti s hrvatskim društvom, dok tražitelji azila iz drugih dijelova svijeta doživljavaju veći kulturološki jaz, objašnjava demograf s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Većina ispitanih osjeća se dobrodošlo u Hrvatskoj, što je potvrdilo 96 posto Ukrajinaca i 95 posto tražitelja azila. Većina Ukrajinaca nije se susrela s diskriminacijom, dok je među tražiteljima azila "postotak nešto viši". Pitanje izrabljivanja na radnom mjestu otvara važne ekonomske i etičke aspekte, kaže Jurić i precizira da je osjećaj iskorištavanja prijavilo 14 posto Ukrajinaca i 33 posto tražitelja azila. To može ukazivati na različite uvjete zapošljavanja, dostupnost posla i razinu zaštite radničkih prava, kaže Jurić.

Na pitanje što bi poručili Vladi RH, ispitanici su uglavnom isticali želje za olakšavanjem postupka dobivanja državljanstva, traženjem dodatnih pogodnosti te upozoravanjem na administrativne zapreke. Tako izbjeglica iz Ukrajine kaže: "Bilo bi dobro kada bi djeca, studenti i umirovljenici mogli primati mjesečne naknade." Druga osoba dodaje: "Želim ostati u Hrvatskoj jer vidim ovdje svoju budućnost... Čim sam promijenila državu, život mi se okrenuo nabolje; upoznala sam ovdje dečka, živimo skupa, planiramo svadbu i imati svoju obitelj." Ukrajinci navode i da imaju problema s nostrifikacijom liječničkih diploma, navodi Jurić.

Tražitelji azila se pak nadaju bržim postupcima za radne dozvole, dobivanju državljanstva i većoj pomoći države. Jedan tražitelj azila kaže: "Sviđa mi se Hrvatska, bit ću bolji ako dobijem državljanstvo." Drugi dodaje: "Dopustite nam otvaranje vlastitih stranih malih/lokalnih poduzeća i naših škola."

Njemačka izdvaja 5000 eura za integraciju, a Hrvatska 75 centi

Jurić zaključno otvara važna pitanja o integraciji i funkcionalnom uključivanju stranaca u hrvatsko društvo.

Hrvatska je osmislila jezičnu integraciju (vaučerski sustav) koja danas funkcionira kao brzi tečaj hrvatskog jezika koji provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Od 200.000 stranih radnika na tečaj se zasad prijavilo svega 120 ljudi, a završila su ga 52, kaže Tado Jurić i napominje da Njemačka smatra da je za pravu integraciju stranaca potrebno oko osamsto sati učenja jezika i kulture, a da Hrvatska nudi svega 70 sati.

Pri tome Njemačka izdvaja 5000 eura za integraciju po osobi, dok Hrvatska svega 75 centi.

"Naš je izračun da bi cijena integracije imigranata iz trećih zemalja u Hrvatskoj koštala oko 600 milijuna eura, cijeli jedan novi Pelješki most. Dakle, sve ovo ukazuje i na trošak useljavanja koji će snositi hrvatsko društvo", upozorava Jurić.

Hrvatska ima najbrži rast useljenika iz trećih zemalja u EU

"Svaka članica EU-a suočava se s izazovima kako oblikovati zajednički suživot i pitanjem kako će u konačnici završiti proces nastanka nas 'Novi mi'. Integracija, koja je usko povezana s masovnim migracijama, postaje sve važnija tema diljem EU-a. Svake godine u Europu dolazi oko četiri milijuna novih doseljenika, što je jedan cijeli prosječni europski narod", ističe on.

"Hrvatska, u usporedbi s ostalim državama članicama, bilježi najbrži rast broja useljenika iz trećih zemalja, posebno s drugih kontinenata. Dok primjerice Slovenija ima stranih radnika s drugih kontinenata samo tri posto, u Hrvatskoj ih je polovica. Po glavi uvozimo 25 puta više radnika iz trećih zemalja od Njemačke", precizira Jurić.

"Migracije će potpuno promijeniti Hrvatsku kakvu poznajemo. Uskoro će se početi formirati i nove etničke manjine. A za deset godina bit će ravnopravni građani Hrvatske koji sudjeluju na izborima", zaključuje Tado Jurić.