Davor Štern: Nisam rusofil i ne radim za Ruse
U EMISIJI Nedjeljom u 2 na HRT-u gostuje Davor Štern, bivši ministar gospodarstva s međunarodnim iskustvom u naftnom i plinskom biznisu. Koliko će nas stajati rat u Ukrajini i uvoz američkog plina umjesto ruskog te je li moguće Inu vratiti u hrvatske ruke, neka su od pitanja emisije.
Odbacio je tvrdnje da je ruski špijun zbog svojih stavova o štetnosti sankcija protiv Rusije za EU. Rekao je da su ga nazivali i izraelskim špijunom jer je živio u toj zemlji, našalivši se da je "multinacionalni James Bond". Poručio je da mu to ne smeta i da zna tko je.
"Nisam rusofil, samo poštujem rusku naciju"
"Ja nisam rusofil, ja samo poštujem rusku naciju. Ne ovo što sad radi. Poštujem rusku literaturu, muziku, šahiste - rusku kulturu kao takvu jer je to jedna od rijetkih velikih svjetskih nacija koje su dale jako puno kvalitete u tom jednom području", rekao je Štern.
Istaknuo je da je radio i za Amerikance i za Ruse te da pokušava biti realan i pravedan u svom razmišljanju. Rekao je da sada ne radi za neku rusku kompaniju.
"Odgovor je - ne, ne radim za Ruse. Ovo što govorim, govorim iz jednog čisto racionalnog razloga", poručio je.
Komentirajući oštećenja na Sjevernom toku, rekao je da Rusima "sigurno nije u interesu" da sabotiraju taj plinovod te je podsjetio na izjavu američkog predsjednika Joea Bidena prije napada Rusije na Ukrajinu da neće dozvoliti rad Sjevernog toka 2.
"SAD-u ne odgovara jaka Europa i Rusija u kohabitaciji"
Štern je rekao i da se boji kako će nastavak rata u Ukrajini sa sadašnjim stavom Europe dovesti do slabljenja njezine ekonomske moći, zbog čega će Europa sve teže moći servisirati velike skokove cijena. Upitao se kome to odgovara.
"Sjedinjenim Državama ne odgovara jaka Europa i Rusija u kohabitaciji. To im definitivno ne odgovara", rekao je Štern na pitanje Aleksandra Stankovića odgovara li SAD-u slaba Europa.
Ustvrdio je i da industrijska moć SAD-a pada već zadnjih 15 godina. Osvrnuo se na tezu da bi jedna od beneficija slabljenja Njemačke za SAD bila da se njemačka proizvodnja preseli u Ameriku, upozorivši da bi to imalo posljedice i za hrvatske gastarbajtere, "koji bi bili među prvima koji bi se silom prilika vratili u Hrvatsku".
"Nakana Amerike da vrati industriju u Ameriku slabljenjem Europe i otvaranjem europskog tržišta za njezine proizvode - mislim da to nije nekakav science fiction", rekao je Štern.
"Ina se može i mora vratiti u hrvatske ruke"
Na pitanje može li se Ina vratiti u hrvatske ruke odgovorio je potvrdno.
"Može. Ina se može i mora vratiti u hrvatske ruke", poručio je Štern.
Rekao je da će Mađari teško ispustiti kormilo iz ruku kad su jednom već sjeli za njega. Kao rješenje predložio je "mirnu, prijateljsku rastavu" gdje bi se imovina podijelila u odnosu na vrijednost akcija mađarske i hrvatske strane.
Na pitanje zašto je pristao biti na listi Milana Bandića odgovorio je da je "vjerovao u promjene".
"Dok netko nije osuđen, ja sam tu jako oprezan u svemu tome. Ne vjerujem baš svima... Koliko imamo optuženih i koliko malo osuda", rekao je Štern.
Bio je kritičan prema prodaji Bijelih noći, Ininog naftnog polja u Sibiru, rekavši da su time izdani interesi RH.
Štern je u emisiji govorio i o svojim godinama rada u Sovjetskom Savezu i Rusiji, razlozima povratka u Hrvatsku, odnosima Tuđmanove vlasti s Izraelom i drugim temama.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati