"TO JE VRLO nepoštovanje." Tim je riječima danski veteran Gerth Sloth Berthelsen, koji je odrastao na Grenlandu, opisao svoje osjećaje zbog nedavnog ponašanja Sjedinjenih Država. Berthelsen je služio uz američke snage u mirovnoj misiji u Sjevernoj Makedoniji 1996. i 1997. godine, a sada je jedan od nekoliko veterana koji kažu da su zatečeni neprijateljstvom koje dolazi od saveznika čiji su vojnici nekada bili njihovi suborci. Osjećaji straha, nelagode i izdaje proširili su se zajednicama u Danskoj i na Grenlandu nakon što je Trumpova administracija opetovano prijetila da će "preuzeti" Grenland, da bi ovog tjedna odustala od tih prijetnji, piše CNN.

Osjećaj izdaje među suborcima

Samo nekoliko sati nakon što je u srijedu zatražio "pravo, vlasništvo i posjed" nad autonomnim danskim teritorijem, američki predsjednik Donald Trump napravio je zaokret, objavivši da je "formirao okvir budućeg sporazuma" o Grenlandu nakon sastanka s čelnikom NATO-a Markom Rutteom. Europski saveznici pozdravili su tu vijest, no neki su upozorili da je šteta za odnose između EU-a i SAD-a već učinjena, čak i nakon što je SAD odustao od prijetnji dodatnim trgovinskim carinama. U međuvremenu, raspoloženje u Nuuku i Kopenhagenu ostaje napeto dok se Grenlanđani i Danci suočavaju s novom stvarnošću u kojoj su SAD postale prijetnja.

"Kada doživite ovakvo neprijateljsko ponašanje, nekako se šokirate", rekao je Berthelsen, koji je napola Grenlanđanin, za CNN. "Kada to dolazi od saveznika, neshvatljivo je kako se to uopće može dogoditi."

Duga povijest suradnje i žrtve

Danska vojska ima dugu povijest služenja uz američke snage - u misijama NATO-a, mirovnim misijama UN-a te u sukobima u Iraku i Afganistanu. Kraljevina Danska pretrpjela je značajne žrtve u Afganistanu, gdje su njezine snage bile raspoređene u provinciji Helmand, jednom od najsmrtonosnijih bojišta. U Afganistanu je poginuo najmanje 41 danski vojnik, što je vrlo visoka stopa žrtava s obzirom na to da Danska i njezini autonomni teritoriji imaju samo 6 milijuna stanovnika. U ratu u Iraku izgubila je osam vojnika.

"Mnogi naši veterani s kojima radimo služili su uz Amerikance, a nema - apsolutno nikakvog - poštovanja za njihovu službu i njihov položaj", dodao je Berthelsen, koji supredsjeda organizacijom Veteranprojekt Grønland. U zajedničkoj izjavi s kolegom Madsom Rasmussenom poručio je: "Grenland pripada grenlandskom narodu. Istodobno, šokirani smo ponašanjem Sjedinjenih Država i nepoštovanjem kojem svjedočimo općenito i u odnosu na međunarodno pravo."

Drugi grenlandski vojnik, Salik Augustinussen, ranije ovog mjeseca napisao je otvoreno pismo američkom narodu, ističući da Danska nije oklijevala pomoći SAD-u nakon napada 11. rujna. "Stajao sam rame uz rame sa svojom braćom i sestrama po oružju iz SAD-a, iz Europe, iz NATO-a u Afganistanu da se borim s vama nakon onoga što se dogodilo u SAD-u (11. rujna)", napisao je. Podsjetio je da je jedini put u povijesti kada je NATO aktivirao članak 5., koji napad na jednu članicu smatra napadom na sve, bio nakon terorističkih napada na SAD.

"Ako američki predsjednik odluči dopustiti vojsci da napadne Grenland, napadate mene i moju obitelj", poručio je. "Napadate braću i sestre koji su stajali rame uz rame s vama kada ste bili napadnuti."

Trumpove izjave razljutile saveznike

Iako je Trump odustao od ideje vojne akcije, njegova oštra retorika o Grenlandu i NATO saveznicima i dalje odjekuje. U intervjuu za Fox News u četvrtak neutemeljeno je izjavio da su NATO trupe ostale "malo iza bojišnice" u Afganistanu, što je izazvalo bijes među saveznicima koji su izgubili više od 1000 vojnika u tom sukobu. Nakon što je u svom govoru u Davosu ustvrdio da zemlje NATO-a ne bi branile SAD u slučaju napada, dodajući "ono što smo dobili od NATO-a je ništa", brojni europski vojnici oglasili su se na društvenim mrežama kako bi podsjetili američkog predsjednika na svoju službu.

Vojnici iz Norveške, Njemačke, Nizozemske, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade objavljivali su svoje fotografije iz Afganistana. Drugi grenlandski veteran, Kununguak Iversen, koji je služio u Iraku 2006., rekao je za danski TV2 da se osjeća "pomalo izdano". "Radi se o tome da smo se javili na telefon kad su zvali. Činjenica da nas sada tretiraju onako kako to čine nije u redu", izjavio je Iversen.

Nejasan sporazum o Grenlandu

U međuvremenu, detalji okvirnog sporazuma o Grenlandu i dalje su nejasni. Trump i Rutte postigli su usmeni dogovor, ali dokument koji bi ga definirao još nije sastavljen. Prema izvorima, dogovoreni su daljnji razgovori o ažuriranju sporazuma iz 1951. koji regulira američku vojnu prisutnost na otoku. Okvir bi također jamčio zabranu ruskih i kineskih ulaganja te predviđao pojačanu ulogu NATO-a na Grenlandu.

Jedan od prijedloga o kojima se raspravljalo bila je mogućnost da Danska dopusti SAD-u izgradnju više vojnih baza na Grenlandu, pri čemu bi se to zemljište smatralo suverenim američkim teritorijem. SAD već ima jednu bazu na sjeverozapadu Grenlanda, svemirsku bazu Pituffik, prema obrambenom sporazumu potpisanom 1951. godine.