Danas stupa na snagu novi Pravilnik o rokovima bolovanja
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosad je liječnik samostalno mogao određivati trajanje bolovanja ovisno o dijagnozi, a po novom pravilniku neće moći produžiti bolovanje bez odobrenja liječničkog povjerenstva.
Nakon isteka roka za pojedinu bolest liječnik će morati vratiti pacijenta na posao ili ga uputiti liječničkom povjerenstvu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) radi utvrđivanja prava na daljnje bolovanje.
Zahtjevi za produživanje bolovanja rješavat će se istoga dana kada budu primljeni. Povjerenstvo može odrediti najduže bolovanje od šest mjeseci, dok se dosad na bolovanju smjelo biti i do godinu dana.
Ako bolovanje traje neprekidno šest mjeseci liječnik je obavezan uputiti pacijenta nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja za ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti. Isti je slučaj i za iznimna bolovanja koja traju duže od šest mjeseci.
Za niski krvni tlak i migrenu može se dobiti do sedam dana bolovanja, kao i za alergijsko curenje nosa ili astmu.
Za šarlah i rubeolu predviđeno je bolovanje do 14 dana, a za ospice, virusne crijevne infekcije, upalu pluća, gripu i srčanu aritmiju do 21 dan.
Za srčani infarkt i plućnu emboliju može se dobiti do 30 dana, a za moždani udar do 60 dana.
Bolovanje od 60 dana predviđeno je i za gotovo sve zloćudne tumore, dok se za dobroćudne tumore dopušta do 42 dana.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Za većinu duševnih bolesti predviđeno je bolovanje do 60 dana, a za shizofreniju do 90 dana.
Liječnik je obvezan pridržavati se propisanih rokova bolovanja, a ako ostavi pacijenta na bolovanju dulje od propisanog roka može biti kažnjen upozorenjem, novčano ili čak prekidom ugovora s HZZO-om.
Pravilnik je donijelo Ministarstvo zdravstva na prijedlog Hrvatske liječničke komore i Stomatološke komore.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Želite li Index bez oglasa?
Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
10 eura mjesečno.
Učitavanje komentara
Facebook
Google