FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron danas će se suočiti s trenutkom istine dok se parlamentarni zastupnici pripremaju za konačno glasanje o vladinoj vrlo nepopularnoj mirovinskoj reformi. Kontroverzni prijedlog zakona, koji je u središtu Macronova drugog predsjedničkog mandata, izazvao je višetjedne prosvjede diljem zemlje, koje su predvodili sindikati, a suočio se sa žestokim kritikama krajnje ljevice i krajnje desnice u Nacionalnoj skupštini, piše Politico.

Francuski predsjednik želi povećati zakonsku dob za umirovljenje sa 62 na 64 godine i produžiti doprinose za punu mirovinu u nastojanju da uravnoteži stanje francuskog državnog mirovinskog sustava, koji je među najizdašnijima na svijetu. Prema projekcijama francuskog Vijeća za planiranje mirovina, financije mirovinskog sustava kratkoročno su uravnotežene, ali će dugoročno ići u deficit.

Unatoč vladinim ustupcima u raznim aspektima zakona posljednjih tjedana, protivljenje reformi i dalje je vrlo veliko, a ankete pokazuju da su dvije trećine francuskih građana protiv toga.

Postoje spekulacije da Macron možda nema dovoljnu potporu u Nacionalnoj skupštini i da bi mogao izabrati ustavni manevar da zaobiđe parlament. Takav potez mogao bi pokrenuti političku oluju u Francuskoj.

Očekuje se da će francuski Senat i Nacionalna skupština održati ključno glasanje o drugom čitanju zakona, nakon što je Senat glasao za prošli tjedan. Ishod će odrediti uspjeh Macronova drugog mandata i uvelike će utjecati na njegovu ostavštinu.

Najgori ishod: Macronov prijedlog ne prolazi u parlamentu

Poraz u glasanju u parlamentu bio bi zapanjujući neuspjeh za francuskog predsjednika, koji je svoju kandidaturu za drugi mandat vezao obećanjima da će reformirati francuski mirovinski sustav. Ali politički komentatori posljednjih su dana spekulirali da Macronova Renesansna stranka nema dovoljno glasova za usvajanje zakona.

Francuski predsjednik izgubio je apsolutnu većinu u Nacionalnoj skupštini na parlamentarnim izborima prošlog lipnja. Od tada je bio prisiljen sklapati ad hoc dogovore sa zastupnicima iz francuske konzervativne stranke Les Républicains. No, čini se da su nekoć moćni konzervativci podijeljeni oko reforme, unatoč ovotjednim uvjeravanjima njihovog čelnika Oliviera Marleixa da postoji jasna većina koja podupire zakon.

Poraz u parlamentu imao bi seizmičke i dugoročne posljedice za Macronov drugi mandat i vjerojatno bi predsjednikova premijerka od povjerenja Elizabeth Borne morala dati ostavku u takvom scenariju. Stranački dužnosnici međutim kažu da neće bježati od glasanja.

"Bit će glasanje, želimo glasanje, svatko mora preuzeti svoje odgovornosti", rekla je Aurore Bergé, čelnica zastupnika Renaissancea u Nacionalnoj skupštini.

"Može doći do problema, riješit ćemo to kako budemo mogli", priznao je Jean-Paul Mattei, centristički zastupnik koji pripada Macronovoj koaliciji, govoreći o porazu u parlamentu. Međutim, ovo je najnevjerojatniji scenarij, jer se očekuje da će vlada zaobići glasanje ako osjeti da joj nedostaje glasova.

Prilično loše: Macron zaobilazi parlament i gubi vjerodostojnost

Uoči mogućeg poraza u Nacionalnoj skupštini, Macron ima nuklearnu opciju - pozvati se na članak 49.3 francuskog ustava. Ovaj mehanizam omogućuje vladi da prisilno provede zakone bez glasanja.

Iako se ustavni manevar može činiti kao jednostavan izlaz, to je vrlo riskantan potez jer omogućuje zastupnicima da podnesu zahtjev za izglasavanje nepovjerenja u roku od 24 sata. Macronova vlada se u prošlosti suočila s prijedlozima za izglasavanje nepovjerenja, ali ovaj put ulozi su puno veći.

Osim što će se suočiti s izglasavanjem nepovjerenja, Macron i Borne također će se naći na udaru kritika zbog odbijanja da se pokore demokratskom procesu. Prema Frédéricu Dabiju, generalnom direktoru instituta za ispitivanje javnog mnijenja IFOP, utjecaj na javno mnijenje ako vlada posegne za člankom 49.3 u usporedbi s tijesnom pobjedom u glasanju u parlamentu bio bi radikalno drugačiji.

Francuski tvrdokorni sindikati bi to bez sumnje iskoristili da potaknu nemire i pozovu na nove štrajkove. Sindikalni čelnik Laurent Berger upozorio je vladu da ne koristi članak 49.3, rekavši da bi to bilo nevjerojatno i opasno.

"Nitko ne može predvidjeti što će se dogoditi, čini se da prosvjedni pokret gubi zamah, ali ako se vlada pozove na članak 49.3, to bi se moglo protumačiti kao forsiranje problema i moglo bi ponovno pokrenuti prosvjede", rekao je Dabi.

I dalje nije sjajno: Macron ostaje premijer, ali se suočava s masovnim prosvjedima

Ako francuski predsjednik preživi izglasavanje nepovjerenja u parlamentu, to će se smatrati pobjedom, ali takvom koja bi mogla potpuno iscrpiti njegov politički kapital i potaknuti prosvjede na ulicama.

"To će biti pobjeda za Macrona, ali će uroditi plodom samo dugoročno. Kratkoročno će se suočiti s napetom zemljom u kojoj su odnosi postali vrlo zategnuti", rekla je Chloé Morin, spisateljica i politička analitičarka.

Sindikalni čelnik Berger rekao je da će se voditi rezultatom glasanja u parlamentu u četvrtak. Ali prosvjedi, koji se od siječnja održavaju gotovo svaki tjedan, mogli bi se unatoč tome nastaviti diljem zemlje u nastojanju da se vladu prisili da odstupi i povuče tekst zakona.

Morin smatra kako je malo vjerojatno da će doći do "eksplozije prosvjeda" nakon glasanja jer će ljudi biti rezignirani ako shvate da prijedlog prolazi.

"Međutim, prosvjedni pokret bi mogao postati radikalniji i posegnuti za sabotažama", rekao je Morin. U listopadu prošle godine, industrijska akcija u francuskim rafinerijama dovela je do nestašica goriva diljem zemlje, prisiljavajući vladu da intervenira u dotad najvećim Macronovim izazovima od njegova reizbora prošle godine.

I za Macrona postoje opasni presedani. U prosincu 2019. vlada je bila prisiljena odustati od novog zelenog poreza suočena s eksplozivnim prosvjedima Žutih prsluka koji su potresli politički establišment.