NAKON što su započeli projekt Manhattan, Amerikanci su dočekali i prvo testiranje svoje nuklearne bombe. Testiranje je izvršeno na današnji dan 1945. godine u državi Novi Meksiko, a ista je vrsta bombe bačena na Nagasaki ni mjesec dana kasnije. SAD je prva nuklearna sila u svijetu te je ostala jedina do 1949., kada je SSSR testirao svoju. Nakon što je izgubio monopol nad nuklearnim oružjem, SAD je ušao u nuklearnu utrku sa Sovjetskim Savezom.

Nuklearna istraživanja intenzivirala su se tijekom 30-ih godina, kada je otkrivena nuklearna fisija u Njemačkoj. Američka vlast bojala se da će Njemačka prva izumiti atomska oružja pa su ih odlučili prestići, pružajući utočište njemačkim istraživačima koji su pobjegli iz Trećeg Reicha.

Testirana bomba bačena je na Nagasaki, ona na Hirošimu bačena je na blef

Paralelno su se istraživale uranijska i plutonijska bomba, a oba istraživanja rezultirala su njihovim nastankom. Uranijska bomba nije bila testirana, već je njen prvi test bio japanski grad Hirošima, na koji je bačena 6. kolovoza. Plutonijska bomba bila je identična onoj koja je pala na Nagasaki, no za nju se organiziralo testiranje.

Test je nazvan Trinity, a odlučeno je da će mjesto testiranja biti u izoliranoj pustinji usred Novog Meksika. Američke su vlasti tražile područje gdje bomba može biti detonirana bez ugroze za obližnje stanovništvo. Postojalo je osam mogućih mjesta, od kojih je većina bila u Novom Meksiku, Coloradu i Teksasu. Na kraju su se odlučili za mjesto u središnjem Novom Meksiku koje danas nosi naziv Trinity.

Sigurnosne mjere nisu ispoštovane

Bomba je trebala biti bačena na mjesto koje u krugu od 250 km nije naseljeno kako bi se osigurala potpuna sigurnost, no u slučaju Trinityja to nije bilo tako. Oko pola milijuna ljudi živjelo je unutar te zone i postoje istraživanja, napravljena u kasnijim godinama, koja govore o velikoj smrtnosti djece i većem broju slučajeva raka kod odraslih. Međutim, isti izvori napominju da to nije posljedica samo jednog testiranja, već svih testiranja koja su provedena u Nevadi tijekom 50-ih.

Ekipa iz Manhattana pod vodstvom Roberta Oppenheimera detonirala je bombu oko 5:30 ujutro. Buka je probudila obližnje stanovništvo, no rečeno im je da se dogodila eksplozija municije koju su transportirali preko kontinenta. Test je bio uspješan te su Amerikanci bili spremni iskoristiti oružje.

Bombe su bačene na mrtvog neprijatelja, ali s razlogom

U to vrijeme Njemačka je već kapitulirala pa je jedini protivnik u Drugom svjetskom ratu ostao Japan. Nakon pobjede kod Midwaya 1942. SAD je postepeno osvajao japanske baze i uporišta u zapadnom Pacifiku, a 1945. izgurali su ih sa svih područja osim s japanskog matičnog otočja. Krajem srpnja donijeli su odluku da bace bombu na Hirošimu i Nagasaki premda je već bilo jasno da je Japan poražen.

Američke vlasti nisu bacile bombu na Japan zato što su bile žedne još krvi, već su imale dodatan razlog. Naime, bilo je jasno da se kuha novi sukob između saveznika, poglavito između SAD-a i SSSR-a, pa mnogi argumentiraju da je bomba bačena kako bi se "pokazali mišići" novom neprijatelju. Nakon bombardiranja Japana sovjetsko je vodstvo brzo započelo vlastita nuklearna istraživanja kako bi se suprotstavilo SAD-u.

Bila je to prva detonacija atomske bombe na svijetu te je pokrenula novu etapu u vojnoj povijesti i utjecala na vanjsku politiku svakog idućeg sukoba. Svijet je bio u šoku, znajući da bi idući sukob velikih sila mogao dovesti do uništenja neviđenih razmjera, što se pokazalo opravdanim nakon Kubanske krize petnaestak godina kasnije.