BITKA kod Nila, poznata i kao Bitka kod zaljeva Aboukir, odigrala se između 1. i 3. kolovoza 1798. godine i predstavlja jednu od najznačajnijih pomorskih pobjeda u povijesti. Vodila se između britanske flote pod zapovjedništvom admirala Horatija Nelsona i francuske flote pod vodstvom viceadmirala Françoisa-Paula Brueysa d'Aigalliersa.

Ova bitka, koja se odvijala uz obalu Egipta, označila je prekretnicu u Napoleonovim planovima za dominaciju Mediteranom i značajno je oslabila francusku pomorsku moć.

Pozadina sukoba

U proljeće 1798. Napoleon Bonaparte započeo je ambicioznu kampanju za osvajanje Egipta, s ciljem ugrožavanja britanske kontrole nad Indijom i uspostavljanja francuskog utjecaja na Bliskom istoku.

Francuska flota, koja je prevozila Napoleonovu vojsku, usidrila se u zaljevu Aboukir, blizu Aleksandrije, smatrajući to sigurnim položajem. Nelson, koji je mjesecima tragao za francuskom flotom po Mediteranu, konačno ju je pronašao 1. kolovoza 1798.

Britanska flota bila je inferiorna po broju topova, ali Nelsonova taktička genijalnost i hrabrost njegovih posada nadoknadile su tu razliku. Francuska flota bila je usidrena u liniji blizu obale, s plićacima koji su štitili njihovu desnu stranu, što je Brueys smatrao nepobjedivim položajem. Nelson je, međutim, uočio ključnu slabost: francuski brodovi bili su razmaknuti, ostavljajući prostor između njih i obale.

Nelsonova revolucionarna taktika

Umjesto izravnog napada, Nelson je donio revolucionarnu odluku da pošalje dio svoje flote između francuske linije i obale, dok su ostali brodovi napali s vanjske strane. Ova strategija, poznata kao "dvostruko obuhvaćanje", omogućila je Britancima da napadnu francuske brodove s obje strane, izlažući ih razornoj paljbi.

Tijek bitke

Bitka je započela kasno poslijepodne, a britanski brodovi brzo su iskoristili svoj taktički položaj. Nelsonov vodeći brod, HMS Goliath, probio se između francuske linije i obale, što je iznenadilo francuske zapovjednike. Ubrzo su se pridružili i drugi britanski brodovi, usmjeravajući koncentriranu paljbu na francuske linije.

Francuski admiralski brod, L'Orient, moćni ratni brod sa 120 topova, postao je središnja meta bitke. Kasno u noći, L'Orient je zahvatio požar, a eksplozija koja je uslijedila uništila je brod i ubila većinu posade, uključujući admirala Brueysa. Ovaj dramatičan događaj demoralizirao je francuske snage i označio prekretnicu u bitci.

Ishod i posljedice

Do jutra 2. kolovoza francuska flota bila je gotovo potpuno uništena. Od trinaest francuskih linijskih brodova, devet je zarobljeno, dva su uništena, a samo dva su uspjela pobjeći. Britanci su pretrpjeli znatno manje gubitke, iako je Nelson ranjen u glavu tijekom bitke, ali se brzo oporavio kako bi nastavio zapovijedati.

Ova pobjeda nije samo oslabila francusku flotu već je i izolirala Napoleonovu vojsku u Egiptu, otežavajući mu opskrbu i komunikaciju s Francuskom. Nelsonova pobjeda kod Nila imala je dalekosežne posljedice.

Britanija je učvrstila svoju pomorsku nadmoć na Mediteranu, što je omogućilo daljnju kontrolu nad ključnim pomorskim putovima. Napoleonovi planovi za osvajanje Bliskog istoka propali su, a njegova vojska ostala je zaglavljena u Egiptu sve do konačnog poraza 1801. godine.

Povijesni značaj

Nelson je stekao status nacionalnog heroja, a njegova inovativna taktika postala je predmet proučavanja u pomorskim školama diljem svijeta. Bitka kod Nila ostaje jedan od najsjajnijih primjera pomorske strategije i hrabrosti.

Nelsonova sposobnost da prepozna i iskoristi slabosti neprijatelja, zajedno s preciznim izvođenjem njegovih planova, učinila je ovu bitku legendarnom. Njezin utjecaj na napoleonske ratove i britansku pomorsku dominaciju osjećao se godinama nakon događaja, učvršćujući Nelsonov ugled kao jednog od najvećih pomorskih zapovjednika u povijesti.