DANA 1. studenoga 1520. godine flota portugalskog moreplovca Fernãa de Magalhãesa, poznatog kao Magellan, uplovila je u prolaz koji će kasnije ponijeti njegovo ime - Magellanov tjesnac. Bio je to trenutak koji je zauvijek promijenio svjetsku kartografiju i otvorio put prvom oplovljavanju Zemlje.

Magellan je krenuo na put u rujnu 1519. pod španjolskom zastavom s pet brodova i oko 270 mornara. Cilj ekspedicije bio je pronaći zapadni morski put do začina u Aziji, izbjegavajući portugalsku kontrolu nad rutama oko Afrike. Tijekom dugih mjeseci putovanja, flota je prolazila kroz oluje, pobune i nestašicu hrane, a mnogi su mornari izgubili život.

Otkriće prolaza

U listopadu 1520. ekspedicija je napokon pronašla ulaz u dugo traženi prolaz kroz južni vrh Južne Amerike. Magellan je vjerovao da vodi prema "drugom oceanu" koji bi mogao otvoriti put do Azije. Tjesnac se proteže oko 570 kilometara i vijuga između planinskih obala Patagonije i Ognjene zemlje.

Zbog opasnih struja, ledenih vjetrova i brojnih kanala koji su vodili u slijepu stranu, prolazak je bio izuzetno težak. Brod "San Antonio" dezertirao je i vratio se u Španjolsku, dok su preostali brodovi - Trinidad, Concepción, Victoria i Santiago - nastavili plovidbu.

Ulazak u Tihi ocean

Nakon 38 dana mukotrpne navigacije, Magellan je 28. studenoga 1520. izašao iz tjesnaca u mirno more koje je nazvao "Pacifikom" - Tihim oceanom - jer je nakon silnih oluja napokon naišao na mirne valove. Nije znao da ga čeka još golemo prostranstvo oceana i mjeseci bez hrane i pitke vode.

Magellan sam nikada nije završio put oko svijeta - poginuo je 1521. na Filipinima u sukobu s domaćim ratnicima. No njegova ekspedicija, koju je dovršio Juan Sebastián Elcano, vratila se u Španjolsku 1522. godine, dokazujući prvi put u povijesti da je Zemlja doista okrugla i da su svi oceani međusobno povezani.

Prolazak kroz Magellanov tjesnac ostao je jedan od najvažnijih geografskih pothvata u ljudskoj povijesti - simbol hrabrosti, upornosti i neugasive ljudske želje za otkrivanjem nepoznatog.