PREDSJEDNIK Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović ocijenio je kako je došlo vrijeme za ozbiljnu raspravu o preustroju zemlje i pronalasku novoga rješenja koje bi zadovoljilo sve strane i pritom ocijenio kako je kandidatura Slavena Kovačevića za Predsjedništvo BiH razotkrila politiku preglasavanja Hrvata.

Nakon sjednice čelništva HNS-a, Čović je na konferenciji za novinare istaknuo kako kandidatura Slavena Kovačevića predstavlja najbolju odluku kako bi se do kraja rasvijetlila politika preglasavanja Hrvata koja je započela s njegovim stranačkim šefom i aktualnim članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem.

"Kandidatura Kovačevića je podvala"

“Došli su na vidjelo te politike. Ta podvala najbolje se vidjela kroz ovaj vikend prijedlog za kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva”, rekao je Čović.

Komšićeva stranka predložila je ovoga vikenda Slavena Kovačevića za kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. On je tijekom ove godine pred Europskim sudom za ljudska izgubio spor budući da je tvrdio da kao građanin ne može birati političke predstavnike.

Pritom je naložio da se izbriše njegova nacionalnost kao Hrvata na web stranicama Gradskog vijeća Sarajeva gdje je svojedobno bio vijećnik. ESLJP je ocijenio kako on nije žrtva diskriminacije te da je manipulirao podacima o sebi i procesu.

Čović je pozvao da se prekine s praksom preglasavanja Hrvata. "Mislim da je ovo poticaj svima, prije svega dobrim prijateljima Bošnjacima koji vole Bosnu i Hercegovinu da razumiju da je dosta podvala hrvatskome narodu", rekao je Čović. Dodao je kako je šesnaest godina biranja Željka Komšića donijelo štetu državi BiH i odnosima Hrvata i Bošnjaka.

Federalno uređenje

Čović je uvjeren da je sazrelo vrijeme za ozbiljnu reformu ustavnog okvira BiH, ističući da će politički lideri morati sjesti za stol i tražiti rješenja koja će osigurati ravnopravnost i stabilnost u zemlji. "Ja osobno mislim da to danas svi žele", rekao je Čović.

Podsjetio je na izjavu predstavnice američke administracije u UN-u Doroty O'Shea koja je naglasila da tri konstitutivna naroda moraju zajedno raditi na rješenju. 

Po njemu izlaz iz sadašnjih prijepora predstavlja model federalnog uređenje i konsocijacijskih elemenata zaštite konstitutivnih naroda. On je uvjeren da su domaćim političarima spremni pomoći i međunarodni dužnosnici, prije svih američke administracije kako bi došli do novog rješenja. 

Prije 30 godina pod snažnim pritiskom američke administracije je došlo do prekida troipolgodišnjeg rata, te je postignut Daytonski sporazum o miru koji je potpisan u Parizu 14. prosinca. Otada se BiH nalazi u krizi, blokadama i čestim prijeporima između triju naroda Hrvata, Bošnjaka i Srba.