"VLADA je danas u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), koji donosi ukidanje članarine za više od 95 posto poduzetnika u Hrvatskoj", rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Prijedlog novog zakona propisuje primjenu modela utvrđivanja članarine prema kojem su članovi razvrstani u tri skupine.

Prva skupina obuhvaća članove Komore koji ne prelaze dva od tri kriterija - ukupna aktiva im ne prelazi 7.5 milijuna kuna, ukupni godišnji prihodi 15 milijuna kuna, a broj zaposlenika 50.

U drugu skupinu ulaze članovi koji prelaze dva od tri kriterija iz prve skupine, ali ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija - ukupna aktiva im ne prelazi 30 milijuna kuna, ukupni prihodi 60 milijuna, a broj zaposlenih 250. Treća skupina obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija iz druge skupine.

Članovi Komore iz prve skupine neće imati obvezu plaćanja članarine, ali posebne usluge i proizvode HGK plaćat će po cjeniku posebnih usluga i proizvoda.

"Uvođenje mogućnosti dobrovoljnog članstva za prvu skupinu članova, koja ujedno predstavlja najbrojnije članstvo, ima za cilj stimuliranje i modernizaciju komorskog sustava i ponudu novih usluga koje bi privukle novo članstvo i motiviralo staro za zadržavanje članstva", poručio je Ćorić.

Druga i treća skupina mora plaćati članarinu

Članovi druge i treće skupine ostaju u režimu obveznog plaćanja članarine. Visinu članarine za svaku pojedinu skupinu članova određuje svake godine Skupština HGK posebnom odlukom.

"Ovim prijedlogom zakona HGK će proći temeljnu financijsku, ali isto tako funkcionalnu i operativnu reorganizaciju", poručio je Ćorić.

Postojeći zakon o HGK na snazi je od 1991. i po njemu većina članica, njih 96.7 posto, plaća članarinu u visini od 42 kune mjesečno, za što ima pravo na neograničeno korištenje većine usluga - baze podataka, pravne informacije, logističke, lobističke, marketinške usluge, traženje partnera na inozemnim tržištima, organizaciju poslovnih susreta, konzultantske usluge za projekte financiranja iz EU fondova te web portal Digitalna komora.

Uz to Komora obavlja i brojne javne ovlasti prenesene posebnim propisima.

Donošenje novog zakonskog okvira u funkciji je povećanja angažmana, proaktivnosti i kvalitete Komore te njene transformacije u učinkovit i efikasan servis okrenut gospodarstvenicima, obrazloženje je iz predloženog zakona.