"ŽELIM", djevojka zastaje, "željela sam postati liječnica. Ali kad su talibani došli na vlast u Afganistanu, sve su škole bila zatvorene". U medresi Naji-e-Bashra koju su odobrili talibani, vjerskoj školi samo za djevojke na rubu Kabula, tinejdžerica potpuno prekrivenog lica govori nervozno. Njezina kolegica iz razreda hvata je za ruku ispod stola, svjesna da vladajuće talibanske vlasti ne odobravaju bilo kakvu kritiku.

Iako su te vjerske ustanove nesavršene, one su jedina opcija za većinu afganistanskih djevojaka starijih od 12 godina koje žele bilo kakvo obrazovanje. Afganistan ostaje jedina zemlja na svijetu koja zabranjuje djevojkama i ženama opće obrazovanje na srednjoj i višoj razini, piše CNN.

Nema putovanje bez muškog pratitelja

Zabrana je dio opsežnog udara talibana na prava žena otkako su preuzeli vlast u kolovozu 2021. Vlada određuje kako se žene moraju odijevati, kamo smiju i ne smiju ići i s kim moraju biti. Primjerice, nalaže da za putovanja moraju imati muškog skrbnika.

U srpnju ove godine Međunarodni kazneni sud zatražio je uhidbene naloge za dvojicu najviših talibanskih vođa, navodeći progon žena i djevojaka kao dokaz zločina protiv čovječnosti. Talibani su sud optužili da pokazuje "neprijateljstvo i mržnju prema čistoj vjeri islama".

Talibani su isprva tvrdili da će obustava obrazovanja žena biti privremena, dok se riješe sigurnosna pitanja. No četiri godine kasnije, čini se da fundamentalističko krilo talibana pobjeđuje. Svjetovne škole, sveučilišta, pa čak i centri za obrazovanje u zdravstvu i dalje su zatvoreni za polovicu stanovništva. Prema izvješću UNESCO-a, gotovo 1,5 milijuna djevojaka ne može pohađati srednju.

"Rekli smo djevojkama da nose odgovarajuće hidžabe, ali nisu poslušale. Nosile su haljine kao da idu na svadbu", rekao je vršitelj dužnosti ministra visokog obrazovanja Nida Mohammad Nadim u prosincu 2022. na državnoj televiziji, objašnjavajući zašto su škole zatvorene:

"Djevojke su studirale poljoprivredu i inženjerstvo, ali to nije u skladu s afganistanskom kulturom. Djevojke bi trebale učiti razne korisne stvari, ali ne ono što se protivi islamu i afganistanskoj časti."

Medrese su jedina opcija za obrazovanje djevojaka

U međuvremenu, broj medresa koje obrazuju djevojke i dječake diljem Afganistana naglo je porastao. Prema podacima Ministarstva obrazovanja, u posljednje tri godine osnovane su 22.972 državne medrese. U medresi Naji-e-Bashra, gdje je CNN nedavno dobio pristup, broj upisanih naglo je porastao otkako su talibani počeli uskraćivati djevojkama obrazovanje.

Hodnicima odjekuju glasovi desetaka djevojaka koje recitiraju kuranske stihove. U ravnateljevu uredu velika talibanska zastava stoji u kutu. Na sredini stola nalazi se certifikat ovjeren pečatom Ministarstva obrazovanja pod talibanima. Talibani određuju nastavni plan i program ovdje, kao i u svim medresama u zemlji.

Budući da je riječ o privatnoj ustanovi koju financiraju roditelji učenika koji uglavnom žive privilegiranije, osoblje ima nešto veću slobodu poučavati jezike i znanost uz islamske studije. U javnim medresama koje financira talibanska vlada nastavni program gotovo je u potpunosti vjerskog sadržaja.

"Učenice su vrlo zadovoljne našim okruženjem, našim programom i nama", kaže ravnatelj medrese Naji-e-Bashra, Shafiullah Dilawar, samoproglašeni dugogodišnji pristaša talibana: "Kurikulum u medresi postavljen je tako da je vrlo koristan za ulogu majki u društvu, kako bi mogle odgajati dobru djecu."

Odbacio je tvrdnje da se takve ustanove koriste za širenje ideoloških ciljeva talibana. Inzistirao je da, budući da je afganistansko stanovništvo već duboko religiozno, mnoge obitelji su zadovoljne ovakvim oblikom obrazovanja za djevojke, te je pozvao međunarodnu zajednicu da podrži njegove napore.

"Nikada me nije zanimalo pohađanje medrese"

Ali mnoge djevojke i žene u Afganistanu smatraju da medrese nisu zamjena za obrazovanje koje su mogle dobivati tijekom dva desetljeća prije povlačenja SAD-a 2021. "Nikada me nije zanimalo pohađanje medrese. Tamo nas ne podučavaju onome što trebamo naučiti", rekla je Nargis, 23-godišnja žena iz Kabula, koja se zapravo zove drugačije.

Nargis je uzorna učenica. Savjesna je, organizirana, marljiva i cijeloga života je predano učila. U vrijeme kad su američke trupe napuštale njezin grad, studirala je ekonomiju na privatnom sveučilištu. Ujutro je išla na predavanja, poslijepodne radila honorarno, a navečer sama učila engleski.

"Da ste me prije četiri godine pitali što želim raditi u životu, rekla bih da želim postati poslovna žena. Htjela sam uvoziti robu iz drugih zemalja. Htjela sam imati veliku školu za djevojke. Htjela sam otići na Sveučilište Oxford. Možda bih imala vlastiti kafić."

Sve se to promijenilo u kolovozu 2021. Više nije smjela pohađati nastavu, više nije bila zaposlena i, kako kaže, više nije mogla ni sanjati o budućnosti koju si je nekoć zacrtala, sve zato što je žena. Ono što joj je slomilo srce bilo je vidjeti lica svojih mlađih sestara, tada starih 11 i 12 godina, koje su jednog dana došle kući i rekle joj da im je škola zatvorena.

Sama pokrenula vlastitu neformalnu školu

Nargis je počela skupljati sve svoje stare udžbenike i poučavati djevojčice svemu što je sama naučila. I drugi rođaci i susjedi počeli su tražiti pomoć i bilo joj je teško odbiti. Tako svakog jutra točno u 6 sati, prije nego što se probude talibanski stražari, oko 45 učenica, od kojih su neke stare samo 12 godina, kriomice prelaze grad do doma Nargis.

Nargis nema nikakvu podršku ni financiranje, i često djevojčice dijele jedan udžbenik, bilježnice i olovke. Zajedno uče matematiku, prirodne znanosti, informatiku i engleski jezik. Nargis se prisjeća svega što je ikada naučila i prenosi to svojim učenicama. Kad dođe vrijeme da se vrate kući, beskrajno je zabrinuta.

"Vrlo je opasno. Nema dana u tjednu da mogu biti mirna. Svaki dan kad dođu k meni, jako se brinem. Poludim od toga. To je velik rizik", rekla je Nargis, u strahu da će talibani otkriti njezin improvizirani razred i zatvoriti ga, kao što su već jednom učinili.

Prije dva mjeseca talibani su upali u kuću u kojoj je podučavala. Provela je noć u zatvoru i bila ukorena zbog svog rada. Njezin otac i drugi muški članovi obitelji molili su je da prestane, govoreći joj da to nije vrijedno toga. No iako je prestrašena, Nargis kaže da ne želi napustiti svoje učenice. Promijenila je lokaciju i nastavila.

Do početka ove godine USAID (Američka agencija za međunarodni razvoj) financirao je tajne škole diljem zemlje. Nakon što je administracija Donalda Trumpa otkazala ugovore o pomoći vrijedne 1,7 milijardi dolara, nekoliko tih obrazovnih programa sada se gasi.

"Za što se toliko trudimo? Za koji posao i za kakvu budućnost?"

I Nargis je bila korisnica jednog od takvih programa, studirajući online za diplomu iz poslovne administracije u programu koji je financirao SAD. Prošlog mjeseca, kaže mlada Afganistanka, taj program je otkazan.

Nargis pokušava biti zauzeta. Ali osjeća kako ju preplavljuje očaj i počne se pitati ima li smisla toliko učiti i toliko riskirati kako bi obrazovala svoje sestre i prijateljice. U Afganistanu pod talibanima ženama nije dopušteno družiti se s muškarcima koji nisu članovi obitelji, niti raditi kao liječnice, odvjetnice ili u većini javnih prostora.

"Moja mama nikada nije bila obrazovana. Uvijek nam je pričala kako je bilo pod prethodnom talibanskom vladom, i zato smo učile... Ali koja je sada razlika između mene i moje mame?" pitala se Nargis: "Obrazovana sam, ali obje smo kod kuće. Za što se toliko trudimo? Za koji posao i za kakvu budućnost?"