PRVOG dana studenog Aleksandar Matković kasnio je na vlak. Putovao je iz Novog Sada, na sjeveru Srbije, u glavni grad Beograd, gdje radi kao ekonomski povjesničar. Kada je stigao na stanicu, zatekao je prizor užasa koji i danas potresa zemlju, početak je velikog teksta koji je objavio CNN o situaciji u Srbiji, s naslovom "Kako nesreća na željezničkoj stanici prijeti rušenjem tvrdolinijaškog europskog predsjednika".

Nekoliko minuta prije njegova dolaska srušila se nadstrešnica željezničke stanice - čija je rekonstrukcija završena samo nekoliko mjeseci ranije - i smrskala putnike koji su čekali na peronu. Petnaest ljudi je poginulo.

"Stajao sam tamo dva ili tri sata, samo zureći u prazan prostor gdje je nekada bio krov. Cijela situacija djelovala je nestvarno", rekao je Matković za CNN.

Šok se ubrzo pretvorio u bijes

Srušena nadstrešnica postala je simbol onoga što mnogi Srbi vide kao korupciju u srcu države, koju su 12 godina oblikovali predsjednik Aleksandar Vučić i njegova vlast. Početna bdjenja za žrtve pretvorila su se u gotovo svakodnevne prosvjede, koji privlače sve šire slojeve društva i šire se po cijeloj zemlji.

"Ulazimo u neistraženi teritorij", rekao je Matković.

Prosvjedi predvođeni studentima, koji zahtijevaju potpuno objavljivanje dokumenata o rekonstrukciji stanice, toliko su veliki i dugotrajni da neki postavljaju pitanje mogu li srušiti Vučićev režim. "Ljudi si postavljaju sva moguća pitanja", rekao je Matković.

Vučićeva vlast na udaru

Vučić dominira Srbijom otkako je 2014. postao premijer, a tri godine kasnije i predsjednik. Bivši je ministar informiranja u režimu Slobodana Miloševića, a njegova vladavina obilježena je pogoršanjem demokracije. Freedom House, organizacija koja mjeri snagu demokracija, spustila je Srbiju iz kategorije "slobodna" u "djelomično slobodna" 2019. godine, navodeći napade na medije i koncentraciju moći u rukama predsjednika.

Analitičari kažu da je Vučićev režim teško kategorizirati - nije toliko represivan kao režim Aleksandra Lukašenka u Bjelorusiji, ali ni toliko permisivan kao Orbanov u Mađarskoj. Ivana Stradner, istraživačica u Zakladi za obranu demokracija, kaže da je Vučić "pretvorio Srbiju u ono što je Rusija bila ranih 1990-ih - kriminalnu, korumpiranu državu bez vladavine prava".

Geopolitički balans i unutarnji nemiri

Ipak, čak i njegovi kritičari priznaju da je vješt političar. U multipolarnom svijetu zemlje poput Srbije - regionalne sile koju Zapad pokušava odvojiti od tradicionalnog saveznika Rusije - imaju mnogo mogućnosti.

Iz perspektive Moskve Srbija može usporiti prozapadni put ostalih balkanskih država. Iz perspektive Europe golemo planirano rudarsko postrojenje za litij moglo bi Srbiju učiniti ključnom za zelenu tranziciju. Iz perspektive Kine Srbija je prilika za širenje utjecaja kroz inicijativu Pojas i put.

Čak i u Sjedinjenim Državama postoje interesi u Srbiji. Jared Kushner, zet predsjednika Donalda Trumpa, navodno radi na dogovoru o izgradnji hotela s Trumpovim brendom u Beogradu, financiranog kapitalom iz država Zaljeva.

Za Srbiju ovaj transakcijski pristup možda nema jasnu ideološku liniju - istovremeno prodaje oružje Ukrajini, ali odbija sankcije Rusiji - no financijski je unosan. Srbija dobiva ruski plin, kinesku infrastrukturu, europske investicije i američke građevinske projekte.

Trenutak preokreta

Ova "strateška nejasnoća", kako je naziva Stradner, dolazi uz cijenu domaćeg nezadovoljstva.

"Ljudi su izgubili strpljenje", rekla je Engjellushe Morina, viša suradnica u Europskom vijeću za vanjske odnose. "Studenti su siti retorike u kojoj Vučić govori jedno za domaću publiku, a drugo za međunarodnu."

Nezadovoljstvo Vučićevom vladom tinjalo je godinama. Kada su u svibnju 2023. Srbiju potresle dvije masovne pucnjave, građani su prosvjedovali protiv "kulture nasilja". Kasnije te godine, nakon spornih izbora, oporba je tražila novo glasanje. Iako su prosvjedi trajali tjednima, na kraju su utihnuli.

Ovaj put, međutim, situacija je drugačija. Tragedija na željezničkoj stanici u Novom Sadu postala je simbol općeg nezadovoljstva.

Željeznička stanica je na brzinu ponovno otvorena 2022., prije izbora te godine, a svečanosti su prisustvovali Vučić i Orban. Nakon toga ponovno je zatvorena zbog radova koje je izvodila kineska kompanija sa svojim podizvođačima. Stanica je službeno puštena u rad u srpnju 2024., samo četiri mjeseca prije nego što se srušila nadstrešnica.

"Ljudi osjećaju da je cijeli projekt forsirala politička elita", rekao je Matković.

Dok su raniji skandali prolazili bez većih posljedica za Vučića, ovaj se zadržao. Percepcija korupcije je "ono što ujedinjuje sve ljude", rekla je Stradner.

Nestao strah od vlasti

Srbijansko tužiteljstvo do sada je optužilo 13 ljudi za katastrofu, uključujući bivšeg ministra za građevinarstvo, promet i infrastrukturu. No, prosvjednici traže širu političku i kaznenu odgovornost.

Analitičari kažu da je Vučić vješt u suzbijanju prosvjeda ciljanim ustupcima, smjenom saveznika, zbunjivanjem oporbe ili ismijavanjem pokreta. Redovito označava prosvjednike kao "strane agente" koji pokušavaju izvesti "obojenu revoluciju", poput onih u bivšim sovjetskim državama.

No, ovi prosvjedi predstavljaju novi izazov. Budući da su počeli kao komemoracije, bili su uglavnom lišeni političkih simbola poput zastava Europske unije, što je Vučić ranije koristio kako bi ih diskreditirao.

Prosvjedima su se pridružili različiti slojevi društva. U scenama koje podsjećaju na pad Miloševićeva režima seljaci su se pridružili vozeći traktore u Beograd.

Čak su i suci stali na stranu prosvjednika - iznenađujuće, s obzirom na Vučićevu kontrolu nad pravosuđem.

"Obično ne bi smjeli ni podići glas, a sada pokazuju svoju podršku u tišini", rekao je Edward P. Joseph, predavač na Sveučilištu Johns Hopkins. "Strah je nestao."