KINESKI i američki znanstvenici rade na razvoju cjepiva protiv koronavirusa. Ako sve bude išlo po planu, moći će ga testirati na ljudima za tri mjeseca, piše Deutsche Welle.

Učinjen je prvi ključni korak prema učinkovitom cjepivu protiv novog koronavirusa (nCoV). Kineski liječnici iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) uspjeli su izolirati novi virus i analizirati njegov genetski kod. To je potvrdio Xu Wenbo, šef Instituta za virusna oboljenja.

Još nikada u povijesti čovječanstva nije se tako brzo otkrio prijelaz novog patogena s jedne za sada još uvijek neidentificirane životinje na čovjeka. Virus je u potpunosti dekodiran, razmnožio se u staničnoj kulturi, a ta saznanja svijetu su predstavljena u obliku znanstvene publikacije.

Razvoj cjepiva je u tijeku

Kineski znanstvenici već rade na razvoju cjepiva. Na tome se istovremeno radi i u SAD-u, Australiji i u drugim zemljama. U SAD-u na tome radi nova skupina za istraživanje cjepiva Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) pod vodstvom Anthonyja S. Faucija, direktora Instituta za alergijske i zarazne bolesti (NIAD).

Fauci je u jednom stručnom časopisu napisao da bi cjepiva, koja su već razvijena protiv virusa SARS-a i MERS-a, vjerojatno mogla biti dobra osnova za razvoj cjepiva protiv virusa nCoV.

Nepoznati rizici

Međutim, jedna stvar otežava razvoj cjepiva protiv koronavirusa - on je veoma promjenljive strukture. Isto tako je bilo i kod SARS-a. Liječnici su se plašili da cjepivo s aktivnim supstancama spike-proteina S1 može čak i pospješiti prodiranje određenih varijanti virusa.

Ipak, Fauci smatra da bi spike-cjepivo, isto kao i nukleokapsid-proteinsko-cjepivo, moglo biti baza za dalja istraživanja nCoV-cjepiva. I proizvođači cjepiva, poput firme Novavax iz Marylanda - koja je već razvila cjepivo protiv virusa MERS - već su na startnim pozicijama.

Na razvoju cjepiva rade i australski znanstvenici, predvođeni Keithom Chappellom sa Sveučilišta Queensland. Oni pritom koriste tzv. molekularnu stezaljku. Ideja je da se virus sagleda već u preliminarnoj fazi. Tako bi ga imunitet mogao napasti prije nego što se on stopi sa stanicama. Istina, ta metoda je pokazala djelovanje protiv drugih opasnih virusa poput ebole, SARS-a i MERS-a, ali samo u laboratorijskim uvjetima.

Najveći izazov je, isto kao i kod SARS-a, brzina razvoja cjepiva. Znanstvenici okupljeni oko Faucija nadaju se da bi već za tri mjeseca cjepivo mogli testirati na ljudima.

Ako sve bude išlo po planu, s uvođenjem cjepiva može se računati najranije na ljeto 2020. To bi svakako bio rekord u razvoju nekog cjepiva – kod SARS-a je to trajalo oko 20 mjeseci, a cjepivo je bila razvijeno tek kada je epidemija već bila pri kraju.

Lijekovi protiv virusa

No hoće li se epidemija raširiti, ovisi o tome koliko će uspjeha imati potpuno drugačiji pristup: terapija nevirusnim lijekovima.

Fauci je pisao da bi mogli biti razmotreni različiti antivirusni lijekovi širokog spektra, poput onih protiv ebole i HIV-a. Kineske zdravstvene službe su za svaki slučaj već naručile velike količine lijekova protiv HIV-a, potvrdila je predstavnica američke tvrtke AbbbVie.

Postoji još jedan, potpuno drugačiji pristup borbi protiv virusa: tzv. monoklonalna antitijela – imunološki aktivne bjelančevine koje zapravo pozivaju tijelo na potpuno specifičan imunološki odgovor.

Herbert Virgin iz američke tvrtke Vir-Biotechnologies izjavio je da je njegova firma već razvila antitijela koja su se - u laboratorijskim uvjetima - pokazala kao djelotvorna protiv SARS-a i MERS-a. On smatra da bi neka od njih mogla neutralizirati koronavirus. "Možda imaju potencijal u terapiji virusa iz Wuhana", rekao je Virgin.

Karantena i dalje najučinkovitija mjera

Hoće li se na tržištu pojaviti cjepivo, ovisi i o širenju epidemije. Kinezi za sada koriste najdjelotvornije sredstvo u suzbijanju bolesti: izolaciju oboljelih i karantenu za kompletne gradove. Tim mjerama je za sada pogođeno 43 milijuna ljudi.

Pritom se čini da je kod nCoV-infekcije manji broj smrtnih slučajeva nego što je to bilo kod SARS-a. Tada je umrlo 8000 pacijenata kod kojih je ustanovljena zaraza, a u ovoj epidemiji smrtnost je znatno manja.

Istina, broj zaraženih osoba rapidno raste, ali relativno mali broj pacijenata umire od posljedica infekcije - mahom su to starije osobe koje su već bile bolesne.

Profesor Mark Harris iz Škole za molekularnu i staničnu biologiju na Sveučilištu Leeds procjenjuje da je smrtnost samo oko 0,1 posto. On u svojim procjenama uzima u obzir i vjerojatno veliki broj neprijavljenih pacijenata s blagim tijekom bolesti koji se nisu ni javili klinikama pa zato ni ne ulaze u službene statistike.

Ako su njegove pretpostavke točne, onda ovaj virus nije ništa opasniji od sezonske gripe.