MILIJUNI života mogli bi se spasiti revolucionarnim novim cjepivima za niz stanja, uključujući rak, kažu znanstvenici. Jedna vodeća farmaceutska kompanija uvjerena je da će lijekovi za rak, kardiovaskularne i autoimune bolesti i druga stanja biti spremni do 2030. godine.

Studije o ovim cjepivima također obećavaju, a neki istraživači kažu da je napredak za koji bi inače bilo potrebno 15 godina postignut za 12 do 18 mjeseci zahvaljujući uspjehu cjepiva protiv covida-19, piše The Guardian.

"Imat ćemo to cjepivo i spasit ćemo stotine tisuće, ako ne i milijune života"

Dr. Paul Burton, glavni medicinski direktor farmaceutske kompanije Moderna, rekao je kako vjeruje da će njegova kompanija moći ponuditi takve tretmane za "svaku vrstu bolesti" za samo pet godina. Moderna je stvorila uspješno cjepivo protiv koronavirusa, a razvija cjepiva protiv raka usmjerena na različite vrste tumora.

"Imat ćemo to cjepivo i bit će vrlo učinkovito i spasit će stotine tisuća, ako ne i milijune života. Mislim da ćemo moći ponuditi personalizirana cjepiva protiv više različitih vrsta tumora", rekao je Burton.

Također je rekao da bi se višestruke respiratorne infekcije mogle pokriti jednom injekcijom - čime bi se ranjive osobe zaštitile od covida, gripe i respiratornog sincicijskog virusa (RSV) - dok bi mRNA terapije mogle biti dostupne za rijetke bolesti za koje trenutno ne postoje lijekovi. Terapije koje se temelje na mRNA djeluju tako da uče stanice kako napraviti protein koji pokreće imunološki odgovor tijela protiv bolesti.

Ubrzani napredak mogao bi biti izgubljen ako se ne održi razina ulaganja

"Mislim da ćemo imati terapije temeljene na mRNA za rijetke bolesti koje se prije nisu mogle liječiti i mislim da ćemo se za 10 godina približiti svijetu u kojem doista možete identificirati genetski uzrok bolesti i relativno jednostavno to popraviti pomoću tehnologije temeljene na mRNA", objašnjava Burton.

No, znanstvenici upozoravaju da će ubrzani napredak u posljednje tri godine biti uzaludan ako se ne održi visoka razina ulaganja.

Molekula mRNA daje upute stanicama da stvaraju proteine. Ubrizgavanjem sintetičkog oblika, stanice mogu stvoriti proteine koje trebaju našem imunološkom sustavu. Cjepivo protiv raka na bazi mRNA upozorilo bi imunološki sustav na rak koji već raste u tijelu pacijenta, tako da ga može napasti i uništiti, bez uništavanja zdravih stanica.

To uključuje identificiranje fragmenata proteina na površini stanica raka koji nisu prisutni na zdravim stanicama - i koji će najvjerojatnije pokrenuti imunološki odgovor - a zatim stvaranje dijelova mRNA koji će tijelu dati upute kako ih proizvesti.

Impresivna tehnologija

Prvo, liječnici uzimaju biopsiju pacijentovog tumora i šalju je u laboratorij, gdje se njegov genetski materijal sekvencira kako bi se identificirale mutacije koje nisu prisutne u zdravim stanicama.

Algoritam strojnog učenja zatim identificira koje su od ovih mutacija odgovorne za poticanje rasta raka. S vremenom također uči koji će dijelovi abnormalnih proteina koje kodiraju ove mutacije najvjerojatnije pokrenuti imunološki odgovor. Zatim se proizvode mRNA za antigene koji najviše obećavaju i pakiraju u personalizirano cjepivo.

"Mislim da smo posljednjih mjeseci naučili da mRNA nije namijenjena samo za zarazne bolesti ili samo za covid. Može se primijeniti na sve vrste bolesti; maligne bolesti, zarazne bolesti, kardiovaskularne, autoimune i rijetke bolesti... Imamo studije u svim tim područjima i sve su vrlo obećavajuće", rekao je Burton za The Guardian.

"Pandemija je ubrzala razvoj ove tehnologije"

U siječnju je Moderna objavila rezultate kasne faze ispitivanja svog eksperimentalnog mRNA cjepiva za RSV, sugerirajući da je 83.7% učinkovito u sprječavanju najmanje dva simptoma, kao što su kašalj i groznica, kod odraslih starijih od 60 godina. Na temelju ovih podataka, američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) dodijelila je cjepivu oznaku revolucionarne terapije, što znači da će njegova regulatorna revizija biti ubrzana.

U veljači je FDA dodijelio istu oznaku Moderninom personaliziranom cjepivu protiv raka, na temelju nedavnih rezultata kod pacijenata s melanomom raka kože.

"Mislim da je pandemija ubrzala razvoj ove tehnologije. To nam je također omogućilo da povećamo proizvodnju, tako da smo izuzetno dobri u brzoj proizvodnji velikih količina cjepiva", objasnio je Burton.

Što radi Pfizer?

Pfizer je također započeo kasnu fazu kliničkog ispitivanja cjepiva protiv gripe temeljenog na mRNA, a u suradnji s BioNTechom usmjeren je na druge zarazne bolesti, uključujući herpes zoster.

"Spoznaje iz procesa razvoja cjepiva protiv covida-19 ubrzala su naš cjelokupni pristup istraživanju i razvoju mRNA. U samo jednoj godini stekli smo znanje vrijedno desetljeća", rekao je glasnogovornik Pfizera.

Druge tehnologije cjepiva također su imale koristi od pandemije, uključujući cjepiva sljedeće generacije temeljena na proteinima, kao što je cjepivo protiv covida koje proizvodi američka biotehnološka tvrtka Novavax. Cjepivo pomaže imunološkom sustavu koji misli da se susreće s virusom, pa izaziva jači odgovor.

Dr. Filip Dubovsky, predsjednik istraživanja i razvoja u Novavaxu, kaže: "Došlo je do golemog ubrzanja, ne samo tradicionalnih tehnologija cjepiva, već i novih koje prije nisu bile licencirane. Svakako, mRNA spada u tu kategoriju, kao i naše cjepivo".

Veliko ubrzanje

Dr. Richard Hackett, izvršni direktor Koalicije za pripravnost i inovacije u slučaju epidemije (CEPI), kaže da je najveća znanstvena posljedica pandemije bilo skraćivanje rokova razvoja za mnoge prethodno nepotvrđene platforme cjepiva: "Stvari koje su se trebale razriješiti tijekom sljedećeg desetljeća ili čak 15 godina, dogodile su se u godinu ili godinu i pol".

Profesor Andrew Pollard, direktor Oxford Vaccine Groupa i predsjednik Zajedničkog odbora za cijepljenje i imunizaciju Ujedinjenog Kraljevstva (JCVI), ističe: "Nema sumnje da postoji puno više interesa za cjepiva. Pravo je pitanje što će se dalje događati".

S prijetnjom šireg sukoba u Europi, postoji rizik da se ovaj fokus na cjepiva izgubi, bez iskorištavanja zamaha i tehnoloških spoznaja stečenih tijekom pandemije.

Pollard, na primjer, vjeruje da bi to bila pogreška: "Pandemije su jednaka prijetnja, ako ne i veća, od vojne prijetnje, jer znamo da će se sigurno dogoditi. Ali mi ne ulažemo čak ni iznos za koji se može izgraditi jedna nuklearna podmornica".