Citira li Glas Koncila Karla Marxa kada nudi rješenja financijske krize?
"U NAJMANJU ruku vrlo je neobično što se pred prijetnjom posljedica svjetske financijske krize u hrvatskom društvu dramatično šire crne slutnje, što se zastrašuju i oni već osiromašeni i oni koji se ubrajaju u tzv. srednji sloj, što se ubija nada mladima koji tek trebaju riješiti svoja egzistencijalna pitanja", zaključuje don Ivan Miklenić u posljednjem broju Glasa Koncila u kojem se bavio manje duhovnom, a više ekonomskom temom, a to je globalna financijska kriza.
Berlinski zid
Tako don Miklenić lamentira kako nitko od svjetskih financijera ne želi govoriti kako je pravi uzrok krize a to je, kako kaže glavni urednik Glasa Koncila, zapravo "liberalistička ideologija"
"Čini se da nitko ne želi javno reći da bi se događanje sadašnje svjetske financijske krize, koje je krah nenaravne liberalističke ideologije, moglo prispodobiti rušenju Berlinskoga zida koje je označilo krah marksističke i komunističke ideologije", tvrdi don Miklenić koji nastavlja svoju misao tvrdnjom kako će liberalistička ideologija nažalost i dalje živjeti.
Marx ili "Iustitia et pax"
"Komunistička i marksistička ideologija, uz stanovite kompromise i presvlačenja njezinih zagovornika i dalje živi i djeluje, tako će usprkos sadašnjem očitom krahu, i dalje živjeti i liberalistička ideologija; također uz stanovite kompromise i kozmetička presvlačenja njezinih pristaša", kaže don Miklenić koji predlaže i nova rješenja krize odnosno zaključke Papinskoga vijeća "Iustitia et pax". Naime, don Miklenić citira kako bi da čovjek i ljudsko dostojanstvo trebali biti na prvome mjestu, a ne profit, te da bi prema tome trebalo ustrojiti potpuno novi gospodarsko-financijski svjetski sustav.
Trebali bi biti izuzetno zločesti kada bi rekli da je don Miklenić istu tu rečenicu mogao pronaći još tamo u Marxovu Kapitalu, a ne u novim zaključcima "Iustitia et pax", no kada se već spominje rušenje Berlinskog zida, teško je a ne prisjetiti se Marxova učenja u "Kapitalu" o čovjeku iznad profita.
Sjetili se kraha hrvatskih banka
No, također treba naglasiti kako se u komentaru Glasa Koncila opet napada hrvatski izbor u sklopu Europske unije, iako je nedavno Hrvatska biskupska konferencija u svom priopćenju odbila bilo kakve insinuacije da bi službeni stav Crkve bio protiv europskih integracija. Naime, don Miklenić kaže, a govoreći o efektima globalne financijske krize, kako ni jedna hrvatska vlada dosad nije ni svjesno, a ni nesvjesno iskoristila prostor i mogućnosti koji su postojali.
"Te mogućnosti dodatno se sužuju striktnim uvjetima koje nameće Europska Unija u pretpristupnim pregovorima. Zadanu ranu, zato što su interesi pojedinih povlaštenih neformalnih i organiziranih skupina u hrvatskom društvu bili važniji od općega dobra, od hrvatskih nacionalnih interesa, Hrvatska će vjerojatno desetljećima liječiti i veliko je pitanje hoće li je ikada do kraja zaliječiti" zaključuje don Miklenić koji se danas 2008. godine prisjetio kako je Hrvatska morala sanirati banke da bi ih kasnije prodavala stranom kapitalu. O tempora, o mores, rekli bi mi.
I.Ć.
Foto: Montaža