NA CIPRU su se rano ujutro oglasile sirene kako bi se obilježilo 50 godina od invazije turskih snaga na taj mediteranski otok, koji je od tada ostao presječen na dva dijela.

Na južnom dijelu otoka, koji je pod kontrolom Republike Cipar, međunarodno priznate države i članice Europske unije od 2004., sirene su se uključile u 5:30 sati po lokalnom vremenu, kada je 1974. započela operacija turske vojske zvana Atila, koja je osvojila trećinu teritorija, uzrokujući raseljavanje oko 40 posto stanovništva.

Tampon zona u kojom patroliraju mirovne snage UN-a sada prolazi otokom od zapada prema istoku, s prijelazima i graničnim kontrolama koje odvajaju dio pretežno naseljen ciparskim Grcima na jugu od sjevernog dijela naseljenog ciparskim Turcima.

Ceremonija u spomen na poginule vojnike

Uoči godišnjice, ciparski Grci, veterani invazije, izražavaju pesimizam glede izgleda za ponovno ujedinjenje. "Prošlo je 50 godina, a još uvijek nema rješenja i nema nade", rekao je za AFP Demetris Toumazis, odveden u Tursku kao ratni zarobljenik 1974. 

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis očekuje se navečer na Cipru kako bi prisustvovao komemoraciji s ciparskim predsjednikom Nikosom Christodoulidesom.

Ciparski predsjednik bi tijekom jutra trebao predvoditi ceremoniju u spomen na poginule vojnike, nakon čega će uslijediti vjerska služba u selu Kokkinotrimithia, zapadno od Nikozije, posljednjeg podijeljenog glavnog grada na svijetu.

Kasnije će s Mitsotakisom u predsjedničkoj palači u Nikoziji sudjelovati u predstavljanju umjetničkog projekta pokrenutog u znak sjećanja na invaziju.

Erdogan dolazi na vojnu paradu

Na sjeveru otoka, u samoproglašenoj Turskoj Republici Sjeverni Cipar (TRNC), koju  priznaje samo Ankara, atmosfera će biti sasvim drugačija, svečana.

Očekuje se da će turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pod jakim osiguranjem sudjelovati u komemorativnim događanjima, uključujući vojnu paradu.

TRNC, koji je jednostrano proglasio svoju neovisnost 1983., i dalje je pod međunarodnim embargom i živi od uzdržavanja od Turske.

I dalje bez rješenja

Nakon desetljeća pregovora, koji nisu uspjeli dovesti do ponovnog ujedinjenja otoka, posljednja izaslanica UN-a, kolumbijska diplomatkinja Maria Angela Holguin Cuellar, napisala je u otvorenom pismu početkom srpnja da je potrebno "odstupiti" od rješenja iz prošlosti i "razmišljati drugačije".

Posljednji krug pregovora propao je 2017. Prethodno su ciparski Grci, na referendumu u travnju 2004., odbacili plan ujedinjenja koji su podržali Ujedinjeni narodi.

Invaziju na otok izazvao je pokušaj puča ciparskih Grka, uz potporu tadašnje pukovničke hunte u Ateni, kako bi se otok ujedinio s Grčkom, čemu se žestoko protivila zajednica ciparskih Turaka.

Operacija Atila

Operacija Atila bila je kulminacija razdoblja sukoba u povijesti otoka, britanske kolonije od 1878. godine, koja je postala neovisna 1960. 

Ujedinjeno Kraljevstvo, Grčka, Turska i čelnici Cipra pregovarali su o ovoj neovisnosti u okviru složenog Ustava, osmišljenog da jamči prava manjine ciparskih Turaka, koja je tada brojala oko 18 posto stanovništva.

Ugovor o neovisnosti Cipra zabranjuje ujedinjenje s Grčkom ili Turskom, kao i podjelu, a London, Atenu i Ankaru čini jamcima neovisnosti, teritorijalnog integriteta i sigurnosti otoka.

No sustav se srušio krajem 1963. u kontekstu nasilja među zajednicama, što je dovelo do povlačenja ciparskih Turaka u enklave, koje su već dijelile Nikoziju.