KAŽU da koronavirus ne diskriminira. Ali anegdotalne priče, istraživanja i izvještaji o smrtnim slučajevima kod djelatnika s prve linije bojišnice u Velikoj Britaniji ukazuju da bi prethodna tvrdnja mogla biti neutemeljena. Širom nacije odaje se počast zdravstvenim djelatnicima koji su navodno umrli zbog komplikacija povezanih s koronavirusom. Neki od njih dolaze iz manjinskih crnačkih i azijatskih zajednica, prenosi CNN.

U subotu je britanski ministar zdravstva Matt Hancock progovorio o činjenici da je određeni broj zdravstvenih djelatnika koji su umrli zbog koronavirusa bio manjinskog etničkog podrijetla. Za emisiju BBC Breakfast rekao je kako to smatra „zaista uznemirujućim“.

U razgovoru za britanski dnevni list The Guardian, predsjednik Britanske medicinske asocijacije (BMA), odnosno nacionalne liječničke udruge, pozvao je vladu da istraži jesu li manjine podložnije covidu-19.

„Mislim da ovo što se događa teško može biti slučajno“, rekao je dr. Chaand Nagpaul, misleći na 10 britanskih liječnika koji su umrli od simptoma povezanih s koronavirusom, a bili su manjinskog podrijetla, piše Guardian.

„Slušali smo da virus ne diskriminira pojedince, ali nema sumnje da postoji očigledno neproporcionalno teška infekcija kod crnaca i etničkih manjina i liječnika. To se mora riješiti, vlada mora djelovati“, naglasio je Nagpaul.

Manjak javnih podataka

Covid-19 ušao je u obitelji i zaustavio britansko gospodarstvo, a u tamošnjim se medijima pojavljuju pitanja je li imao i neproporcionalan učinak na manjinske skupine u Velikoj Britaniji. Za razliku od SAD-a, gdje podaci koje su objavile vlasti u Chicagu i Michiganu pokazuju očigledan rasni nesrazmjer kod žrtava koronavirusa, u Velikoj Britaniji slika još nije sasvim jasna. Stručnjaci kažu kako postoje mnoge nepoznanice, uglavnom zbog toga što britanske zdravstvene vlasti ne objavljuju rasne podatke o potvrđenim slučajevima ili žrtvama.

Ovaj manjak javnih podataka ne samo da je lokalne zajednice ostavio u mraku nego je i propustio istaknuti strukturalne nejednakosti ili zdravstvene faktore koji bi se mogli događati u pozadini sve većeg broja mrtvih, bilo da se radi o zemljopisu, siromaštvu ili genetskoj dispoziciji.

„Velika Britanija trebala bi biti dobra u prikupljanju podataka“, kaže za CNN Sunder Katwala, direktorica British Futurea, think tank skupine koja se fokusira na identitet.

Stručnjaci kažu kako Velika Britanija ima snažnu tradiciju istraživanja socijalnih odrednica i nejednakosti u zdravstvu te je jedna od rijetkih zemalja u Europi koja prikuplja podatke o rasi. No, dužnosnici su odustali od objave tih podataka, a Katwala o tome kaže: „Mislim da pod pritiskom ove krize te shvaćanja koliko će teške biti ekonomske posljedice, odlučujući faktori presporo rade na ovoj dimenziji.“

Nacionalna zdravstvena služba (NHS) prikuplja rasne i socioekonomske podatke o slučajevima covida-19, prenosi CNN izjavu NHS-ove glasnogovornice Sarah MacLennan. Potom će se ustanoviti kako socioekonomski aspekt i uvjeti stanovanja utječu na širenje virusa. Nije objavljen rok u kojem će ti podaci biti dostupni javnosti.

Peti najveći broj smrtnih slučajeva

U petak je Velika Britanija imala peti najveći broj smrtnih slučajeva povezanih s koronavirusom na svijetu, ukupno je preminulo 8958 osoba, a 74.605 je zaraženo.

Prva istraživanja Nacionalnog centra za reviziju i istraživanje intenzivnog liječenja (ICNARC) na potvrđenim slučajevima covida-19 u jedinicama za intenzivno liječenje u Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj, ukazuju da su etničke manjine nadzastupljene u odnosu na opću populaciju. Podaci nisu prikupljeni iz svih jedinica za intenzivno liječenje u spomenutim područjima.
Podaci objavljeni 10. travnja pokazuju da je čak trećina od 3370 pacijenata s koronavirusom na intenzivnoj skrbi bila crnačkog ili manjinskog podrijetla, a u općoj populaciji Velike Britanije prema podacima iz 2011. godine nema više od 13 posto etničkih manjina.

Virus je najteže pogodio gradska središta, odakle dolazi i većina podataka o intenzivnoj skrbi. U Engleskoj, najveći broj potvrđenih slučajeva na 100.000 stanovnika ima Sheffield, a slijede London, Liverpool i Birmingham. Riječ je o gradovima koji imaju veliku manjinsku populaciju, što ukazuje da geografski faktor dodatno izlaže manjine rizicima.
Studije ukazuju da ove zajednice, posebice ljudi azijskog podrijetla, imaju veću stopu kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i visokog krvnog tlaka, što se na slučajevima covida-19 u Kini i Italiji pokazalo da je povezano s težim oboljenjima, smatra Kamlesh Khunti, profesor Sveučilišta u Leicesteru.

Crnci zapadnoafričkog podrijetla imaju povećani rizik od moždanog udara i hipertenzije, stanja koja mogu pogoršati simptome koronavirusa, u usporedbi s općom populacijom, iznosi Keith Neal, profesor emeritus epidemiologije i infektivnih bolesti na Sveučilištu u Birminghamu. Britanska etnička manjina uglavnom je mlađa od bjelačke populacije. Znajući da virus obično ozbiljnije pogađa starije ljude, usporedba podataka ICNARC-a sa starijom populacijom svake manjinske skupine može dodatno pogoršati tu neproporcionalnost, dodaje Neal.

Ovi znakovi opasnosti također ukazuju na dugogodišnju strukturnu nejednakost u Velikoj Britaniji.

„Pripadnici manjina imaju veću vjerojatnost živjeti u siromaštvu i u prenapučenim kućama. Dakle, postoje razlozi zašto se zaraza brže širi u skupinama u kojima je temeljno zdravlje narušeno i njihova je mogućnost socijalnog distanciranja ograničena“, rekla je za CNN Kate Pickett, profesorica epidemiologije na Sveučilištu u Yorku i suosnivačica Equality Trusta.

Zubaida Haque, zamjenica direktora think tank skupine za rasu i ravnopravnost Runnymede Trust kaže: „Rasa sama po sebi ne čini ljude ranjivijima na covid-19. Radi se o onome što iskustvo određene rase ili etničke pripadnosti nosi, u smislu zdravstvenih ishoda i mi iz vladinih istraživanja znamo da siromašni imaju visoku stopu dječjeg siromaštva i nesigurnog zaposlenja, a svi ti faktori su povezani s lošijim zdravstvenim ishodima.“

Dok se u Velikoj Britaniji povećava broj preminulih, postaje jasno da su osobe drugih rasa postale pješadija u borbi protiv virusa. Gotovo polovica medicinskog osoblja zaposlenog u NHS-u manjinskog je podrijetla, a gotovo trećina liječnika su imigranti. To se odnosi na specijalista otorinolaringologije dr. Amgeda el-Hawranija, medicinskog tehničara Thomasa Harveyja i dr. Alfu Sa'adua, koji su umrli zbog komplikacija povezanih s koronavirusom.

Kulturalni čimbenici

Harveyjeva kći Tamira ustvrdila je da londonska bolnica Goodmayes njenom ocu nije pružila dovoljno opreme za osobnu zaštitu. Samo nekoliko dana prije Harveyjeve smrti, hitna služba odbila ga je prevesti u bolnicu, napominje Tamira, unatoč tome što je obitelj bila zabrinuta da ne „diše kako treba“. NHS je na CNN-ov upit odgovorio kako u bolnici nije bilo pacijenata sa simptomima kad je Harvey otišao s posla na bolovanje te da je bolnica slijedila nacionalne smjernice u pogledu opreme za osobnu zaštitu. Hitna služba nije odgovorila na zahtjev za komentarom na tvrdnje Harveyjeve kćeri.

Kulturalni čimbenici također imaju određenu ulogu. „Jedno od objašnjenja zašto je Italija tako teško pogođena je u tome da ima kulturu multigeneracijskog obiteljskog domaćinstva. Isti trend postoji i u nekim manjinskim zajednicama u Velikoj Britaniji, odnosno puno je manji u općoj populaciji“, rekla je Katwala.

Nazir Hussain, građanin Derbyja, multirasnog grada s 250.000 stanovnika, kaže kako su obavijesti o smrti zbog koronavirusa postale svakodnevica u azijskoj populaciji. Hussain, član odbora u lokalnoj džamiji, kaže da se zajednica priprema za najgore pa je pripremljeno 300 grobnih mjesta. Strahuje se da će starija generacija, koja živi u multigeneracijskim domaćinstvima, biti ranjivija na virus, zaključuje CNN.