CIJENE rastu, a čini se da će biti sve gore. U tjednima koji dolaze najavljuju se veće cijene kruha za 20-ak posto, a mlijeka i mesa za 30 posto.

Značajan porast cijena namirnica

>> Kruh, mlijeko i meso skuplji do 30%. Poskupjet će frizeri i mnoge usluge, evo koliko

Val poskupljenja zahvatio je Hrvatsku već tijekom ljeta, kad su poskupjele brojne namirnice, od ulja do voća i povrća, a na jesen su građane dočekale i veće cijene u pekarnama i mesnicama.

>> Čeka nas veliko poskupljenje mesa

Što se tiče mesa, kako je za Index rekao šef sekcije mesara pri Udruženju obrtnika Grada Zagreb Alan Prežec, sve ovisi i o tome koliko će cijene energije rasti.

"Vlada tupi PDV-om od 25 posto na suhomesnate proizvode, to dodatno poskupljuje meso. Teško je reći za koliko će cijene rasti, treba vidjeti proizvođačku cijenu stoke, koliko će proizvođači uspjeti proizvesti mesa po niskim cijenama, no bojim se da će, s obzirom na sve faktore, cijene mesa biti značajno više", rekao je Prežec, dodajući da se može očekivati poskupljenje od 30 posto u konačnici.

Jako poskupljuju frizeri, majstori, automehaničari

No poskupjet će i usluge. "Frizerski saloni koji su imali drastično niske cijene morat će jako poskupjeti jer jednostavno s takvim cijenama će biti neodrživo. Ili će morati poskupjeti ili će morati zatvoriti salon", kaže za HRT Boris Lukovnjak iz Ceha frizera i kozmetičara Hrvatske obrtničke komore.

Istraživanje je pokazalo da je čak 9 od 10 obrtnika bilo primorano podignuti cijenu svojih usluga. Najviše su poskupjeli majstori za knauf i prozore te tvrtke koje se bave gradnjom i adaptacijom. Nije na njihove cijene utjecalo poskupljenje energenata, ali jesu potres i nedostatak majstora na tržištu. Obrtnici koji dosad nisu poskupjeli planiraju to učiniti u iduća tri mjeseca.

I cijene automehaničara će rasti, najavljuje Robert Balog, predsjednik Ceha iz sekcije automehaničara. "Još smo na istim cijenama. Još ih nismo dizali. Imat ćemo skupni sastanak jer je jasno da cijene ne mogu ostati iste. Ići će minimalno 30 posto gore", rekao je Balog.

Više o poskupljenju usluga, možete pročitati OVDJE.

Vujović: Poskupljenje traje već dvije godine

Što tu građani mogu? Obratili smo se Igoru Vujoviću, predsjedniku "Potrošača", društva za zaštitu potrošača.

"Poskupljenje proizvoda traje već dvije godine, čemu su potrošači već posvjedočili prije godinu dana kad su narasle cijene ulja i kućnih potrepština. Što sad? U slučaju da postoji mogućnost, savjetovao bih građanima da koriste glavu, da ne kupuju srcem, već glavom. Naravno, i da se sve više upoznaju sa svojim potrošačkim pravima jer će im život biti lakši kad ih znaju", govori on.

Dotaknuo se pitanja zaduživanja građana, bilo kroz kupovinu na kreditnu karticu ili nešto drugo.

"Svaki građanin, potrošač zna svoju financijsku situaciju i tu ne možemo biti pametni. Građanin zna kako može, odnosno mora raspolagati novcem, no mogu reći da zaduženje nikad nije dobra opcija. Najčešće smo svjedoci kako zaduženje završi kobno po potrošača", govori.

"Postoje proizvodi koji su isplativiji u Sloveniji, BiH, Srbiji..."

Jedna od opcija je i kupovanje u inozemstvu. "Nažalost, nemamo službenih podataka, ali koliko možemo komentirati, postoje proizvodi koji su isplativiji za kupovinu u Sloveniji, naravno i u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Ali i to sve skupa ovisi o lokaciji te načinu života potrošača", dodaje on.

Ističe kako su za njega siromašniji građani čudotvorci što se tiče preživljavanja. Navodi i kako porast cijena izaziva i psihološki udar na potrošače.

"Ova covid-situacija traje već više od dvije godine. Ona je sama po sebi napravila veliki udar na psihološko zdravlje građana i potrošača, a poskupljenje je samo lančana reakcija globalne pandemije, također dodatni psihološki udar na građane", objasnio je.

"Ljudi nažalost ne mogu birati kvalitetu, nego biraju sukladno financijskim mogućnostima proizvod koji je najjeftiniji. A uvijek je taj koji je najjeftiniji najlošije kvalitete. To je lančana reakcija. Ljudi su jednostavno, sukladno vlastitim financijskim mogućnostima, prisiljeni da preživljavaju. Nemaju pravo izbora. Radi prava izbora postoji liberalizacija tržišta, ali potrošač nema mogućnost izbora zbog one: koliko para toliko muzike", naveo je.

Financijski analitičar Japunčić: Uvesti brze subvencijske mjere podrške

Financijski analitičar Hrvoje Japunčić nam govori da bi udar na građane mogao biti popriličan.

"Nažalost, već prisutna poskupljenja kod dijela poduzetnika, a i ono što dolazi, kod kućanstava će imati "popriličan" udarac na financijske okvire jer, s druge strane, povećanje cijena koje će poduzetnici ugraditi u svoje proizvode ili usluge ne znači da će potražnjom biti nadoknađen takav udarac. Jednostavna je ekonomska logika da uslijed poskupljenja potrošač ili korisnik ili traži zamjenski proizvod ili odustaje od kupnje. Kod kućanstava pitanje je hoće li povećanje raspoloživih dohodaka biti dovoljno za namirenje povećanih troškova, a i hoće li doći do znatnog povećanja dohodaka", govori.

"U tim kontekstima, s obzirom na to da državni novčani tokovi uslijed povećanja prihoda od pripadnih poreza prikupljaju veća sredstva, mišljenja sam da za obje kategorije korisnika valja izaći s brzim dotacijskim ili subvencijskim mjerama podrške, koje bi valjale nekoliko mjeseci dok se u ljetnom periodu ne utvrde trendovi daljnjih kretanja cijene energenata", napomenuo je.

"Dakle to bi mogle činiti kratkoročne mjere, dok naravno srednjoročna ili dugoročna mjera na državnoj razini čini povećanje vlastite proizvodnje svih oblika energenata, kod poduzetnika primjena modela barem "pola-pola" u smislu osiguranja potreba, tako da se pola godišnje potrošnje regulira srednjoročnim ugovorima nabavke, a polovica pribavlja na otvorenom tržištu; kod kućanstava treba maksimalno podržati mogućnosti subvencijskih ulaganja također u vlastite izvore, tipa solara, malih elektrana i dr., te naravno osmisliti i imati spremne subvencijske programe za slabije ekonomske kategorije kućanstava", napomenuo je.

"U srednjoročnom periodu će udarci na ekonomski slabija kućanstva biti niži"

Pitamo ga dolazi li vrijeme odricanja.

"Osobnog sam mišljenja da su povećani inflacijski trendovi na razvijenim tržištima EU i SAD-a rezultat pandemijskih uvjeta nedostupnosti ponuda, a u Europi i aktivnosti koje su vezane uz početak ili ubrzanje energetskih reformi vezanih uz 'green deal', što za posljedicu ima puno 'subjektivnih' cjenovnih kretanja energije, a sama energija i dalje visoko sudjeluje u ukupnim inflacijskim izračunima", kaže.

"Vjerujem da će smirenje pandemijskih okvira poslovanja, a i proširenje energetskih izvora u Europi utjecati na snižavanje inflacijskih pritisaka tako da će u srednjoročnom periodu udarci na ekonomski slabija kućanstva biti niži, bez potreba za znatnim odricanjem u ukupnosti životnih potreba", govori.

"U sadašnjem vremenu treba djelovati preporučenim mjerama (na kraju krajeva popratiti što rade razvijene europske zemlje) te ono što je suština (slijedom mogućnosti), neovisno o vrsti izvora, osiguravati u srednjoročnom i dugoročnom periodu samodostatnost proizvodnje, čime će u konačnici i inflacijski izračuni u budućnosti biti niži", zaključio je Japunčić.