CIJENE nafte snažno su porasle u prvim trgovanjima nakon što su Sjedinjene Države i Izrael tijekom vikenda pokrenuli napade na Iran.

>> Iz minute u minutu

Američka sirova nafta poskupjela je za oko 8 dolara po barelu, odnosno 12 posto, te je u nedjelju navečer, na otvaranju terminskog trgovanja, dosegnula oko 75 dolara. Brent, međunarodna referentna cijena nafte, skočio je za više od 12 posto, na oko 82 dolara po barelu. U petak je Brent zaključio trgovanje na nešto više od 73 dolara.

Istodobno su terminski ugovori na dionice oštro pali. Futuresi na indekse S&P 500, Nasdaq i Dow Jones bili su u minusu više od 1 posto. S druge strane, terminski ugovori za dionice Exxona, Chevrona i drugih naftnih kompanija porasli su za oko 2 posto.

Rast cijena nafte i prije sukoba

Rast cijena nafte bio je očekivan i prije izbijanja sukoba. Uoči početka azijskog trgovanja u ponedjeljak Brent je u mjesec dana već ojačao oko 8 posto zbog strahova od mogućih poremećaja u opskrbi.

Iran, djelomično zbog zapadnih sankcija, nije među najvećim svjetskim proizvođačima nafte, ali ima ključnu ulogu u sigurnosti isporuka kroz Hormuški tjesnac. Taj uski plovni put uz iransku obalu nosi oko petinu svjetske opskrbe naftom, pa svaka prijetnja projektilima i dronovima predstavlja ozbiljan rizik za globalno tržište.

Prema procjenama analitičara, rast cijena mogao je biti i veći da skupina proizvođača nafte, uključujući Saudijsku Arabiju, nije obećala povećati proizvodnju kako bi održala opskrbu i ublažila rast troškova.

Utjecaj na kamatne stope i inflaciju

Dugotrajnije zadržavanje visokih veleprodajnih cijena nafte značilo bi skuplje gorivo, ali i prelijevanje viših troškova energije kroz opskrbne lance. Tijekom dana bit će jasnije hoće li rast cijene nafte utjecati na očekivanja financijskih tržišta o mogućem smanjenju kamatnih stopa Banke Engleske kasnije ovog mjeseca.

Ako kreatori monetarne politike ne budu imali jasnu procjenu trajanja sukoba i poremećaja na Bliskom istoku, rizik od novog energetskog vala inflacije mogao bi prevagnuti protiv smanjenja kamata, i to u trenutku kada je i sadašnji odbor za monetarnu politiku duboko podijeljen.

Ipak, analitičari zasad ne očekuju ponavljanje energetskog šoka kakav je uslijedio nakon ruske invazije na Ukrajinu, iako upozoravaju da bi novi sukob mogao ubrzati rast cijena u razdoblju kada se očekivalo njihovo postupno smirivanje.