VISOKI bonusi za novačenje koje Rusija nudi kako bi održala ratni napor u Ukrajini opterećuju nacionalno gospodarstvo, navodi se u nedavnom izvješću Instituta za proučavanje rata (Institute for the Study of War). Troškovi su se značajno povećali zbog bonusa i dodatnog zapošljavanja u obrambenoj industriji.

U srpnju prošle godine ruski predsjednik Vladimir Putin je potpisao dekret kojim se standardni bonus za novačenje više nego udvostručio, s 195.000 rubalja na 400.000 rubalja (otprilike 2000 do 4000 eura), što je gotovo pet puta više od prosječne mjesečne plaće u Rusiji, piše Business Insider.

Prisilna mobilizacija uskoro će biti nužna

Kampanja povećanja broja pripadnika vojske dovela je vojsku u izravnu konkurenciju s civilnim sektorima za radnu snagu, što je uzrokovalo rast plaća i cijena, osobito u uslužnim djelatnostima, dok Rusija nastavlja ulijevati novac u svoj ratni stroj.

"Rusija ne može neograničeno dugo nadopunjavati svoje snage uz trenutačnu stopu gubitaka bez prisilne mobilizacije pričuve, što je Putin dosad nerado činio, niti može održavati sve veće isplate novacima koje rusko gospodarstvo jednostavno ne može podnijeti", napisali su analitičari ISW-a.

Prema podacima Centra za strateške i međunarodne studije iz lipnja, Rusija je u ratu imala više od 950.000 ranjenih i poginulih. Analitičari ISW-a upozorili su da Moskva istovremeno ublažava monetarnu politiku kako bi potaknula rast i povećava ratnu potrošnju. Ta kombinacija prijeti dodatnom destabilizacijom gospodarstva.

Neodrživo visoke isplate vojnicima vjerojatno će, pišu ISW analitičari, narušiti kupovnu moć potrošača, s vremenom oslabiti rublju i produbiti makroekonomsku nestabilnost. Putinova administracija prošle je godine premašila svoje ciljeve novačenja, uglavnom zahvaljujući izdašnim bonusima. Neke su regionalne vlasti čak nudile bonuse usporedive s naknadama koje nudi američka vojska.

Vojna potrošnja glavni je pokretač BDP-a

Takav pristup pridonio je kratkoročnom gospodarskom rastu. Ekonomisti iz Bruegela, think tanka sa sjedištem u Bruxellesu, pišu da su vojna potrošnja i potrošnja potaknuta bonusima bili ključni pokretači ruskog BDP-a u 2023. i 2024. godini. Kako se gospodarstvo usmjeravalo prema ratnim ciljevima, najviše su profitirali obrambeni sektor i ratna potrošnja.

No sredinom 2023. gospodarstvo se počelo pregrijavati, što je središnju banku navelo da više puta podiže kamatne stope. "Ipak, budući da se velik dio kreditiranja odvija uz subvencionirane kamatne stope, a vojno-industrijski kompleks je zaštićen javnim nabavama, ta su povećanja stopa prvenstveno utjecala na sektore koji nisu povezani s ratom", dodali su ekonomisti Bruegela.

Čak je i vojno-industrijski sektor krajem 2024. pokazivao znakove stagnacije. "Gospodarstvo je udarilo u svoja ponudbena ograničenja", piše Bruegel. Kako Središnja banka Rusije usmjerava kreditiranje prema sektorima povezanim s vojskom, ostali dijelovi gospodarstva sve se više potiskuju.

U međuvremenu, strukturne slabosti ruskog ratnog gospodarstva i dalje postoje, čak i ako se do sada činilo otpornim zahvaljujući priljevu sredstava povezanih s ratom.

"Rusija je izgubila glavna izvozna tržišta za svoje obrambene proizvode, suočava se s rastućim troškovima zbog zaobilaženja sankcija i pati od slabih politika rada i migracija, a sve to dodatno pogoršava njezine strukturne probleme", napisali su ekonomisti Bruegela.