RASPRAVU o, uglavnom tehničkom, Prijedlogu zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, zastupnici su u srijedu iskoristili kako bi propitivali stanje hrvatskih željeznica i ulaganja u željezničku infrastrukturu te upozorili na nedopustivu sporost domaćih vlakova.

Peru Ćosića (HDZ) zanimalo je u kojoj su fazi projekti ulaganja na dionicama Dugo Selo-Novska i Okučani-Vinkovci, Marina Miletića (Most) brza nizinska pruga, a Josipa Borića (HDZ) broj novih vlakova.

"Trenutno je oko 1.7 milijardi eura aktivnih investicija u hrvatske željeznice. S takvim brojkama do sada se nismo suočavali, protekla desetljeća nisu bila okrenuta željeznici, ali činjenica je da je željeznica tema današnjice i budućnosti", istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek odgovarajući na pitanja zastupnika.

Obnova

Za koridor Dugo Selo-Novska rekao je da je proveden postupak javne nabave i čeka se odabir najbolje ponude, nakon čega kreće ugovaranje i realizacija projekta, a za koridor Okučani-Vinkovci da bi projektna dokumentacija trebala biti završena do kraja 2026. i u 2027. raspisati natječaj za tu dionicu.

Naglasio je i da je flota HŽ Putničkog prijevoza obnovljena s ukupno 71 novim vozilom, da je trenutno u isporuci još šest i ugovoreno 13 čija će isporuka krenuti 2027. godine.

Kada je riječ o brzoj nizinskoj pruzi, naveo je da za taj projekt za prvih nekoliko godina pripremljeno 1.5 milijardi eura, do kraja godine očekuje projektnu dokumentaciju za dionicu Škrljevo-Rijeka-Jurdani, a za druge dvije dionice lokacijske dozvole.

Niz projekata

"Tu prugu bismo mogli imati za šest do osam godina", rekao je Tušek, napomenuvši kako je riječ o najvećem infrastrukturnom projektu u ovom dijelu Europe koji će koštati između 2.5 i 3 milijarde eura. Intenzivni radovi su i na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac, dodao je na opasku Draženke Polović (Možemo!) da vlakovi kroz Karlovac prolaze brzinom od 10 kilometara na sat.

"Realizacijom niza projekata sigurno će cijeli sustav biti kvalitetniji i bolji u interesu svih građana, željeznica je konačno doživjela svoj trenutak i na to trebamo biti ponosni", poručio je državni tajnik.

Kritike Bulja

Prigovor na brzinu vlakova u Hrvatskoj imali su i drugi zastupnici, među njima i Mate Vukušić (SDP) navodeći da u Španjolskoj i Francuskoj vlakovi voze prosječnom brzinom od 120 do 150 kilometara na sat, a u Hrvatskoj oko 58 kilometara na sat.

Miro Bulj (Most) kaže da je "brže magare dobro natovareno samarom i drvima" nego vlak na relaciji Split-Zagreb. Tvrdi da su nam vlakovi i željeznica u takvom stanju da ih možemo ponuditi turistima i filmskoj industriji kao atrakciju i kulisu za snimanje western filmova.

Usklađivanje s propisima

Nema smisla više pričati o željeznici ako ne poradimo na obnovi infrastrukture, kazao je, rezignirano zaključivši kako Vladini predstavnici stalno ponavljaju istu priču, a nikakvih pomaka nema.

Zakonom o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu osigurava se usklađivanje s propisima Europske unije te zakonodavstvo modernizira budući da je važeći donesen još 1990-ih i ne odgovara liberaliziranom i digitaliziranom tržištu željezničkog prijevoza.

Europski pravni okvir potiče digitalizaciju, elektroničke dokumente i potpunu liberalizaciju tržišta, stoga se predloženi zakon usklađuje, posebice vezano za elektronički teretni list, pojasnio je državni tajnik.