NEDAVNO smo pisali o slučaju Mihaele, koju je u veljači 2019. godine pred djecom na ulici premlatio bivši suprug, po zanimanju teolog. Život su joj spasili slučajni prolaznici jer ju je nasilnik udarao utezima po glavi.

>>Pretučena žena opisala je kroz što je sve prolazila, teško je optužila CZSS

13 šavova na glavi, smrskana šaka...

Mihaela je imala 13 šavova na glavi, frakturu lubanje, ranu i podljev ispod oka i potpuno smrskanu desnu šaku, a policija je slučaj kvalificirala kao pokušaj ubojstva. O svemu tome ona je govorila 2019. godine za Provjereno Nove TV.

"Nije prestajao, bez obzira na to što sam vikala 'upomoć', molila da prestane, govorila da boli. Udarao je, udarao i u jednom trenutku me ugurao u gepek. Glava i tijelo su mi bili u gepeku, a noge su virile van", rekla je tada.

Sada, tri godine poslije, Mihaela se boji da bi sve moglo krenuti ispočetka. Njen bivši suprug uskoro će na slobodu i poručuje, tvrdi ona, da će dovršiti ono što je započeo. To je objavila novinarka Ivana Paradžiković kojoj se Mihaela javila.

"Izlazi iz zatvora... I kako je zaprijetio, završit će započeto!"

"Ovih me dana Mihaela opet zove. U istom je strahu.

Nestabilna, agresivna i opasna osoba, kako su ga procijenili psihijatrijskim vještačenjem, izlazi iz zatvora... I kako je zaprijetio, završit će započeto!

Promijenila je ime, promijenila adresu, ali Mihaela zna... On će je pronaći. Svaki put do sada ju je pronašao. Aljkavošću birokracije njezina bi nova adresa završila u sudskom spisu koji ide i njemu na uvid!" napisala je između ostaloga Paradžiković.

Mihaela se u jednom trenutku obratila Udruzi B.a.b.e., kojoj je napisala kako ovaj sustav slabo, odnosno nikako ne djeluje.

"Pokrenula sam postupak obveznog savjetovanja prije razvoda braka pred jednom od podružnica zagrebačkog Centra za socijalnu skrb. Tijekom postupka, obiteljski tim Centra bio je jedino zainteresiran osiguranjem ocu prava na druženje s djecom, a kojim susretima se ja nisam protivila.

Puna kritika na rad CZSS-a

Moje izjave o nasilju u braku, kao i činjenicu da je T. prema meni opet bio nasilan, Centar je potpuno ignorirao. O nasilju su govorili već uobičajenim floskulama poput 'obiteljskih svađa' i 'poremećene obiteljske dinamike', kao da smo oboje krivi", pisala je.

Nadalje, kaže Mihaela, Centar za socijalnu skrb je u istom predmetu tijekom brakorazvodnog postupka dao tri različite preporuke.

U prvoj preporuci stajalo je da nema psihopatologije uz preporuku normalnih i ekstenzivnih osobnih odnosa oca i djece. U drugoj je pisalo da se nakon pokušaja ubojstva preporučuje da se odnosi oca i djece zabranjuju na neodređeno vrijeme. U trećoj preporuci pisalo je da kod djece nisu utvrđene značajnije poteškoće izazvane nasiljem koje je otac počinio nad majkom, dodaje.

Centar za socijalnu skrb je u obavijesti napisao Mihaelinu novu adresu prebivališta te ju izložio novoj opasnosti s obzirom na to da je odvjetnik morao bivšeg supruga upoznati sa sadržajem obavijesti, napisala je u dopisu.

Dodala je kako je Centar za socijalnu skrb na nju vršio pritisak da mora pisati pisma ocu u zatvor i obavještavati ga o tome kako su djeca jer on kao otac to ima pravo znati, a ona ga je kao drugi roditelj dužna obavještavati.

Mihaeli nametnuta mjera, mora planirati sigurnost obitelji po izlasku zlostavljača iz zatvora

Ono što je također čudno u cijeloj priči jest činjenica koliko je sustav krivo postavljen kroz saznanje da je Mihaela ta koja treba proći mjeru stručne pomoći Centra za socijalnu skrb.

Tiče se to Plana i programa mjere stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu, a uz što je cilj osvijestiti razinu i moguće izvore ugrožavanja sigurnosti obitelji. Evo što stoji pod rubrikom aktivnosti/intervencije/zadaci uz taj program:

"U suradnji s voditeljicom mjere, Centrom za socijalnu skrb s drugim relevantnim službama, planirati zaštitu sigurnosti obitelji po izlasku oca djece iz zatvora", piše.

"U skladu s dobi djece pripremiti djecu na moguće ugrožavajuće situacije (pr. pokušaj uspostave kontakta od strane oca i članova obitelji", stoji u programu.

"Promišljati i razmatrati promjene navika i ponašanja kojima bi se doprinijela stabilnost života obitelji", piše.

"Osvijestiti razinu i moguće izvore ugrožavanja sigurnosti obitelji", navodi se.

Sve ovo zvuči onako birokratski određeno, kao nešto što se mora obaviti jer to preporučuje zakon, ali ustvari vrlo surovo prebacuje odgovornost na žrtvu. Razumljivo je da postoje preporuke koje podrazumijevaju psihološku pomoć, no ovdje doslovno ispada da se mora proći program uz koji žrtva, kako izričito piše, treba planirati kako se bolje zaštititi ili čak mijenjati svoje navike.

Odvjetnica Škerl: CZSS zadire u doslovno svaki aspekt njezinog života

Popričali smo s Mihaelinom odvjetnicom Mirnom Škerl na ovu temu. Govori nam da prema dostupnim podacima kazna zatvora u trajanju od 4 godine i 10 mjeseci bivšem Mihaelinom suprugu istječe u listopadu 2023. godine.

"Godinu i pol prije očekivanog puštanja na slobodu zatvorenika počinju pripreme sustava za njegov izlazak, ali ne na strani tog zatvorenika, već na strani žrtve. Naime, Centar prema Mihaeli upućuje takve zahtjeve koji zadiru u doslovno svaki aspekt njezinog života i normalnog funkcioniranja (od preseljenja do izmjene osobnih podataka)", govori ona.

"Ako se sva aktivnost prebacuje na žrtvu da se prevenira nasilnikovo ugrožavanje prema njoj, tad je svrha specijalne prevencije potpuno promašena (cilj izdržavanja kazne sa stajališta osobe zatvorenika), a s aspekta generalne prevencije takva kazna nema učinak odvraćanja od činjenja kaznenog djela prema društvu u cjelini", navela je.

"Stječe se dojam postojanja institucionalne praznine"

Dotaknula se tijela koja u ovakvim situacijama imaju ovlasti.

"Kada govorimo o položaju države, govorimo o dva, eventualno tri subjekta koja imaju ovlasti i nadležni su za postupanje u situacijama poput ove, tj. otpuštanja s izdržavanja kazne zatvora, a to su Županijski sud, Ured za probaciju i Centar za socijalnu skrb.

Prva dva tijela su usmjerena isključivo na penološki i postupovni aspekt statusa zatvorenika u smislu formalnog ispunjavanja izrečene kazne te eventualnih sporednih obveza izrečenih sudskom presudom, dok je uloga Centra delikatnija i sveobuhvatnija, proteže se i na stranu žrtve, ali i zatvorenika", dodaje.

U konkretnom slučaju proizlazi da se Centar koncentrirao na žrtvu i njezino ponašanje u prevenciji mogućeg ponovnog napada na djecu ili na nju, ali izvjesno je da Centar postupa na taj način zbog nepostojanja drugih adekvatnih instituta koje bi imao na raspolaganju.

Stječe se dojam postojanja institucionalne praznine, odnosno nespremnosti sustava u reakciji prema osobama koje doista jesu izdržale kaznu, ali eventualno još uvijek imaju fokus na žrtvu", rekla nam je odvjetnica Škurla.

Sarnavka: Ako su prijetnje nove, treba reagirati DORH

Predsjednica Zaklade Solidarna Sanja Sarnavka, najpoznatija po aktivističkom djelovanju u organizaciji B.a.B.e. (Budi aktivna. Budi emancipirana), rekla nam je da je takvo nešto nečuveno.

"Nisam se neko vrijeme čula s Mihaelom, ova priča me zabezeknula. Nije mi jasno što radi Državno odvjetništvo. Paradžiković piše da će zlostavljač, kako je zaprijetio, završiti započeto. Ako su to nove prijetnje, DORH treba reagirati i dignuti tužbu. Ali i da nisu, on ne može na slobodu dok ne prođe psihijatrijsko vještačenje", rekla je.

Dotaknula se programa koji Mihaela mora proći.

"A što mi imamo? Mi imamo to da žrtva mora proći stručnu pomoć? Kakva je to priča? To je apsurd. Naravno da se žrtvi treba pomoći. Kao i djeci, to što su oni doživjeli jest trauma iako su bili maleni. Ali s njima svima se postupa na sasvim drugi način, a ne da žrtva bude ta kojoj se stručno pomaže da planira zaštitu sigurnosti obitelji", objašnjava Sarnavka.

"Obaveza je države spriječiti novo nasilje"

Dodaje da je tu odgovornost na državi.

"Država sve treba učiniti da se takvo što ne dogodi. Pazite, imate slučaj čovjeka koji je toliko nasilan da je zamalo ubio majku svoje djece pred tom djecom. Pa on automatski tu djecu ne bi smio vidjeti idućih deset godina. Treba mu oduzeti roditeljsku skrb dok djeca nisu punoljetna, a ako ga poslije žele vidjeti, to je drugo.

A mi ovdje ne da nemamo sve to, nego imamo fokus na žrtvi. Umjesto da bude na zlostavljaču, koji se treba zadržati u zatvoru za slučaj ako je osvetnički raspoložen jer je pokazao već jednom da je prijetnju spreman izvršiti. Obaveza je na državi da zaštiti žrtvu", zaključila je Sarnavka.

Na ovu temu smo kontaktirali i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Kad dobijemo odgovor, objavit ćemo ga.