U Hrvatskoj se obrazuje tek tri posto odraslih, daleko smo od prosjeka EU-a
Ilustracija: FAH
PREDSTAVNICA Europske komisije Martina Ni-Cheallaigh istaknula je na otvorenju završne konferencije projekta "Implementacija EU Agende za obrazovanje odraslih 2015. – 2017.“, kako je ideja toga projekta da zemlje članice Europske unije( EU) uče jedna od druge kako bi obrazovanje odraslih bilo što kvalitetnije.
Završna konferencija projekta održana je u zagrebačkome hotelu Dubrovniku, a okupila je 80-ak sudionika iz institucija za osnovno obrazovanje odraslih, predstavnika Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, ureda državne uprave po županijama, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Agencije za mobilnost i programe EU, te goste iz Slovenije i Njemačke. Projekt provodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja od 1. studenoga 2015. do 31. listopada 2017. a s oko 212 tisuća kuna financirala ga je Izvršna Agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu Europske komisije.
Novi projekti
U prvome dijelu konferencije, uz predstavnicu Europske komisije, sudjelovala je i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak koja je najavila kako će već 1. studenoga ove godine početi novi projekt koji će biti posebno usredotočen na jezičnu, matematičku i digitalnu pismenost. Među ostalima, na konferenciji je sudjelovao i državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Hrvoje Šlezak.
Nacionalna koordinatorica toga projekta Katarina Grgec podsjetila je kako je tijekom projekta održan niz tribina u svim većim gradovima u Republici Hrvatskoj kako bi se nastavilo promicati i poticati uključivanje javnosti u sustav obrazovanja odraslih. Održane su i četiri radionice, tri studijska putovanja u Pariz, Kopenhagen i Bonn, kao i niz popratnih aktivnosti.
Cilj je pet posto sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom obrazovanju do 2020.
Ispod prosjeka
Ministrica Divjak podsjetila je da u Hrvatskoj samo tri posto odraslih sudjeluje u nekom od programa cjeloživotnog obrazovanja odraslih, dok je prosjek EU-a devet posto. To pak znači, istaknula je, da je pred nama jako puno posla kako bismo ostvarili cilj iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije od pet posto sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom obrazovanju do 2020. Ministrica se nada da će taj cilj biti ostvaren, a uvjerena je kako će tomu sigurno pridonijeti i zakon o obrazovanju odraslih na kojemu se radi.
Dodala je kako su važne i nacionalne politike te da se na razini Europe, a i šire, pokazuje, da je bez zakonskog okvira i okvira nacionalnih politika, teško napraviti bitniji iskorak na nacionalnoj razini. Tomu pak trebaju slijediti konkretne akcije - financiranje i jasno izražena volja i zato je, ocijenila je ministrica, vrlo važan i ovaj projekt koji uskoro završava.
Predstavnica Europske komisije Martina Ni-Cheallaigh napomenula je kako su se zemlje članice EU-a 2011. složile da postoje zajednički ciljevi u obrazovanju odraslih te su, suglasna je Ni-Cheallaigh s ministricom Divjak, ovaj projekt i konferencija vrlo važni. Najavila je kako će obrazovanje odraslih biti visoko prioritetno i u planiranju budućih programa i projekata Europske komisije.
Istraživanje
U sklopu projekta provedeno je istraživanje pod nazivom "Nastavnici u osnovnom obrazovanju odraslih u Republici Hrvatskoj - glavni rezultati" i objavljena brošura o rezultatima istraživanja koje je na konferenciji predstavio glavni istraživač Dario Pavić, docent na Odsjeku za sociologiju Sveučilišnog odjela za Hrvatske studije Sveučilišta u Zagrebu.
Istaknuo je kako je riječ o prvom istraživanju nastavnika u osnovnom obrazovanju odraslih - njihova zadovoljstva nastavnim planom i programom, uvjetima rada i polaznicima, procjenom vlastitih kompetencija i temeljnih kompetencija polaznika.
Pavić je podsjetio da je nastavnicima bio poslan link na on-line upitnik koji je ispunilo 124 nastavnika što je, prema procjenama jer ne postoje precizni podatci oko 50 posto od ukupnoga broja nastavnika u osnovnom obrazovanju odraslih u Hrvatskoj. Upitnik se ispunjavao od 2. rujna do 30. listopada prošle godine.
Rezultati su tako, među ostalim, pokazali da su nastavnici najnezadovoljniji odnosom lokalne zajednice i poslodavaca prema obrazovanju odraslih koji, uvjereni su nastavnici, ne vide nikakve dobiti od toga obrazovanja, pa ga adekvatno toj, ocijenio je Pavić, neadekvatnoj procjeni, i financiraju.
Unapređenje obrazovanja odraslih
Najzadovoljniji su pak polaznicima - njihovom komunikacijom i ponašanjem, ali ne i njihov motivacijom koju su razmjerno loše ocijenili. Ipak, nastavnici imaju za to razumijevanja jer su svjesni ekonomske situacije polaznika, ali i odnosa njihovih poslodavaca koji ih uglavnom ne podržavaju u njihovim nastojanjima da se dodatno obrazuju.
Kako je istaknuto, cilj konferencije je predstavljanje Smjernica za unapređenje osnovnog obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj, odnosno smjernica za izradu novoga kurikuluma za osnovno obrazovanje odraslih, a u njezinu nastavku sudionike su, sa svojim iskustvima upoznali kolege iz Slovenije i Njemačke.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati