HRVATSKI zavod za javno zdravstvo sinoć je objavio tjedno izvješće o koroni za prethodnih tjedan dana s podacima zaključno do 26. listopada. Prema tim podacima u tjednu od 20. do 26. listopada najviše novozaraženih je u Gradu Zagrebu, a slijedi ga Splitsko-dalmatinska županija. Najveću 14-dnevnu stopu ima Krapinsko-zagorska županija, a slijede je Međimurska županija i Grad Zagreb.

U periodu od 19. do 25. listopada u bolnicama je bila 821 osoba, što je triput više nego početkom mjeseca.

> Danas 2378 novih, rekord u Splitsko-dalmatinskoj. Pogledajte stanje po županijama

Pogledajte sve podatke u nastavku.

Epidemiološki pokazatelji na dan 26. listopada 2020.

•     Kumulativna 7-dnevna stopa za Republiku Hrvatsku: 274,8/100.000
•     Kumulativna 14-dnevna stopa za Republiku Hrvatsku: 405,8/100.000
•     Županije s kumulativnom 7-dnevnom stopom većom od 50/100.000 stanovnika: sve
•     Županije s kumulativnom 14-dnevnom stopom većom od 100/100.000 stanovnika: sve
•     Ukupni broj testiranja u posljednjih tjedan dana: 48.905
•     Udio pozitivnih testova u ukupnom broju testiranja u posljednjih tjedan dana: 22,8 %
•     Ukupan broj testiranja i udio pozitivnih testova u ukupnom broju testiranja: 449.541; 8,3 %
•     Broj novih slučajeva na intenzivnoj njezi na 100.000 stanovnika u posljednjih tjedan dana: 1,4/100 000
•     Broj smrtnih slučajeva u posljednjih tjedan dana: 78
•     Ukupna stopa smrtnih slučajeva na 1.000.000 stanovnika: 110,8/1.000.000

Geografska distribucija novih slučajeva covida-19 po županijama

U tjednom razdoblju od 20.10. - 26.10. sve županije zabilježile su novooboljele slučajeve bolesti COVID-19. Najviše novooboljelih bilježi Grad Zagreb, a slijedi Splitsko-dalmatinska županija te Zagrebačka županija. Najmanje novooboljelih zabilježeno je u Istarskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Najveću 14-dnevnu stopu ima Krapinsko-zagorska županija, a slijede je Međimurska županija i Grad Zagreb.

Epidemija po tjednima, od 28.-35. tjedna epidemije

U Tablici 1. dan je prikaz epidemioloških pokazatelja po tjednima epidemije. Iz podataka je vidljivo da jedni od najvažnijih epidemioloških pokazatelja, stopa potvrđenih slučajeva te udio pozitivnih testova nakon pozitivnog trenda u razdoblju 28. do 31. tjedna, u 32.-35. tjednu ponovno rastu, uz vrlo velik skok u 33., 34. i 35. tjednu u odnosu na tjedne prije. Stopa potvrđenih slučajeva padala je do 31. tjedna kada je iznosila 31,2 da bi u 32 .- 35. tjednu ponovno rasla. Broj novih slučajeva u odnosu na tjedan prije porastao je za 110,1%. Ukupan broj testiranja, nakon blagoga pada u 32. i 33. tjednu, u 34. i 35. tjednu ponovno je porastao te je u 35. tjednu napravljeno ukupno 48.568 testova. Udio pozitivnih osoba u ukupnim testiranjima također je padao do 31. tjedna te rastao u 32. - 35. tjednu.

U tablici 2. dan je prikaz seta pokazatelja vezanih uz težinu kliničke slike te karakteristike smrtnih slučajeva. Iz tablice je vidljivo da se od 28. do 31. tjedna bilježi povećanje, a u 32. i 33. tjednu blagi pad broja slučajeva na respiratoru. U 34. i 35. tjednu bilježi se značajni rast broja slučajeva na respiratoru, no udio slučajeva na respiratoru u ukupnom, tjednom broju slučajeva, nije rastao. Udio hospitaliziranih slučajeva u tjednom broju slučajeva kreće se od najmanjih 35 % do najviše 77,1 %. Prosječna dob preminulih značajno ne oscilira. Stopa smrtnih slučajeva u zadnja stagnirala je od 29. do 33. tjedna te porasla u 34. i 35. tjednu.

Klinički aspekti - Hospitalizacije i težina kliničke slike za period 20.10. - 26.10.2020.

Na slici 2. prikazan je odnos dnevnog broja potvrđenih slučajeva i dnevnog broja hospitaliziranih slučajeva. Broj hospitaliziranih slučajeva po danu kretao se između minimalnih 90 i maksimalnih 153, dok se udio hospitaliziranih slučajeva u ukupnom dnevnom broju potvrđenih slučajeva kretao u rasponu od 6,3% do 12,3%.

Donja slika prikazuje udio hospitaliziranih u ukupnom broju tjednih slučajeva. Od ukupnog broja potvrđenih slučajeva u zadanom tjednom periodu, njih 7,6% je hospitalizirano, što predstavlja smanjenje u odnosu na prošlotjednih 10,3%. Na respirator je u istom periodu stavljeno 56 osoba, što čini 0,5% od ukupnog broja potvrđenih slučajeva, odnosno jednak udio kao i prethodni tjedan. Na dan 19. listopada na respiratoru je bilo 65 osoba, odnosno 0,6% od ukupnog broja aktivnih slučajeva, što je za 0,1% manje u odnosu na prethodni tjedan.

Iz grafičkog prikaza na slici dolje vidljivo je da nagib krivulje potvrđenih slučajeva prati krivulja ozdravljenih slučajeva, dok krivulja aktivnih slučajeva, uz pojedine uzlazne, pokazuje i plato u određenim periodima. Nakon izmjene duljine trajanja izolacije oboljelih bilježi se nagli pad broja aktivnih slučajeva u drugoj polovici rujna, nakon čega je broj aktivnih slučajeva dva tjedna stagnirao, da bi ponovno kontinuirano rastao. U posljednjih 3 tjedna bilježi se značajan rast krivulje ukupnog broja potvrđenih slučajeva, koji prati i rast ukupnog broja ozdravljenih i aktivnih slučajeva.

Dobno-spolna raspodjela covid-19 smrtnih slučajeva

Ukupno je 345 preminulih osoba u ovom valu epidemije. Većina preminulih osoba imala je značajne komorbiditete ili su bili visoke životne dobi. Prosječna dob umrlih u ovom valu epidemije iznosi 76,7 godina. U ukupnom broju smrtnih slučajeva u ovom valu 145 osoba preminulo je na respiratoru.

Smrtni slučajevi za period 20.10. - 26.10.2020.

U posljednjih tjedan dana preminulo je 78 osoba, od toga je 27 (34,6%) osoba bilo na respiratoru. Raspodjela po dobi i spolu u posljednjih tjedana dana prikazana je u tablici 5., a po županijama u tablici 6.

Žarišta - Epidemiološka situacija u Hrvatskoj

U posljednjih tjedan dana u svim su županijama kontinentalne i primorske Hrvatske zabilježeni novooboljeli slučajevi.

Najviše 7-dnevne stope na dan 26. listopada zabilježene su u kontinentalnoj Hrvatskoj i to u Krapinsko-zagorskoj (454,7) i Gradu Zagrebu (438,7), zatim u Međimurskoj županiji (438,5) te Zagrebačkoj (290,5) i Osječko-baranjskoj županiji (288,9).

U primorskim županijama najnižu stopu bilježi Zadarska županija (86,2) dok su veće stope zabilježene u ostalim primorskim županijama, međutim, i dalje su značajno niže u odnosu na kontinent. Unatoč velikom porastu broja oboljelih nema zabilježenih žarišta s velikim grupiranjem oboljelih, već se uglavnom radi o velikom broju mikrožarišta i manjih grupiranja koja svakako imaju svoj značajan utjecaj na opću epidemiološku situaciju u zemlji.

I dalje se bilježe oboljeli povezani s obiteljskim okupljanjima raznih sadržaja i okolnosti (najčešće krštenja, rođendani, vjenčanja), proslavama ili domjencima, zbornim pjevanjem, izlascima ili treninzima i natjecanjima raznih sportskih klubova. Iz tih aktivnosti svakodnevnog života zaražavanje se prenosi u radne sredine te na taj način ni jedna radna sredina nije pošteđena mogućnosti da se u njoj pojavi više zaraženih. Tako se evidentiraju i prate proboji virusa u zdravstvene ustanove, najčešće bolnice, ali i povremeno u ustanove u socijalnoj skrbi.

Isti princip vrijedi i za odgojno-obrazovne ustanove, među kojima najviše zaraženih ima u srednjim školama. Značajan udio u oboljelima kontakti su prethodno oboljelih slučajeva.

Dobno-spolna raspodjela oboljelih u posljednjih tjedan dana

U prethodnih tjedan dana oboljelo je ukupno 11.235 osoba – nešto je veći udio osoba ženskog spola (51,4%). Slična raspodjela po spolu zastupljena je i u većini dobnih skupina, osim u dojenčadi gdje je zabilježeno više oboljelih u skupini muškog spola, odnosno 85,7%. U toj je skupini ujedno i najmanji broj zabilježenih slučajeva.

Po dobnim skupinama – najmanji udio oboljelih zabilježen je u dobnim skupinama djece (10,7%) i Najviše je oboljele djece srednjoškolskog uzrasta, oko 50%. Odrasli u rasponu dobi od 19 - 65 godina čine najveći udio u ukupnom broju prošlotjednih oboljelih osoba, odnosno 8736 (77,8 %).

Distribucija oboljelih po dobi nije se značajno promijenila u odnosu na prošli tjedan.