Potpisana Brijunska deklaracija
HLADNORATOVSKA podjela u svijetu nakon 1945. godine podijelila je svijet u dva tabora. S jedne strane bili su Amerikanci sa svojim saveznicima i NATO-om, a s druge strane stajao je SSSR sa svojim satelitima u Europi. Nova, komunistička Jugoslavija ideološki je bila puno bliže Sovjetskom Savezu, no nakon 1948. Tito i Staljin se razilaze te Jugoslavija doživljava svojevrsnu međunarodnu diplomaciju.
Tri zemlje između dvije vatre
Tito je taj problem odlučio riješiti stvaranjem treće strane u Hladnom ratu. Pokret nesvrstanih nastao je kako bi se neutralne zemlje mogle ujediniti te međusobno poticati svoje ekonomije ne oviseći o supersilama. Izoliran u Europi, Tito je tražio saveznike u Trećem svijetu.
Naziv "Nesvrstani" prvi je još dvije godine ranije, 1954. godine, upotrijebio Džavarhalal Nehru prilikom jednog govora u Kolombu, glavnom gradu Šri Lanke. On je bio jedan od očeva osnivača, uz Tita i lidera Egipta. Jako važnu ulogu u pokretu igrao je predsjednik Indonezije Sukarno.
Godinu dana nakon što je Jugoslavija izbačena iz Informbiroa, Indonezija je stekla neovisnost. Kao stara nizozemska kolonija, Indonezija nije htjela odmah nakon neovisnosti potpasti pod utjecaj novih imperijalista kroz ekonomske koncesije ili stacioniranje strane vojske kod sebe doma.
Filipine u susjedstvu su kontrolirali Amerikanci, a nedaleko je bila i Kina koja je upravo završila građanski rat i počela svojatati okolne teritorije. Indonezijski vođa Sukarno htio je od Indonezije napraviti samostalnu i neovisnu zemlju te je znao da za to treba saveznike van hladnoratovske podjele.
Na drugom kraju svijeta početkom '50-ih dogodila se revolucija. Egipatski protesti rezultirali su državnim udarom te stvorili republiku. Novi predsjednik Naser najavio je velike promjene, poboljšanje standarda života građana te novi period razvoja i prosperiteta zemlje na Nilu. Ipak, to nije bilo moguće bez stranih investicija, a takve investicije omogućile bi SAD-u ili SSSR-u veći utjecaj u zemlji.
Da bi financirao svoje nove grandiozne planove, Naser je naumio nacionalizirati Sueski kanal, jedno od najprometnijih lokacija na Zemlji. Problem je bio što je kanal bio u vlasništvu Britanaca i Francuza. Vođen prijašnjim iskustvom, nije htio birati između dva zla te je svoje saveznike također tražio na trećoj strani.
Potpisana Brijunska deklaracija
U takvim okolnostima trojica su se državnika sastala u Jugoslaviji 19. srpnja 1956. godine. Tito ih je ugostio na otočiću Vangi na Brijunima gdje su sva trojica potpisala Brijunsku deklaraciju. Deklaracija je generalno osudila blokovsku podjelu u svijetu, glorificirala ideju mira i osudila imperijalizam.
Pet godina kasnije održana je prva konferencija Pokreta, a na njoj je sudjelovalo predstavništvo 25 različitih zemalja. Pokret je s godinama dobio etiketu trećeg bloka, a bio je posebno značajan tijekom '60-ih u vrijeme velikih dekolonizacijskih procesa. Nakon tog perioda mnoge su se zemlje članice pronašle u internacionalnim sukobima koji su ih primorali na pomoć SAD-a ili SSSR-a pa Pokret gubi na značaju.
Pokret nesvrstanih živ je i danas, premda je njegova uloga upitna nakon završetka Hladnog rata. Hrvatska ima status države promatračice, a organizacija broji preko 120 zemalja članica.