MINISTAR unutarnjih poslova, potpredsjednik vlade i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite bio je danas gost u emisiji 1 na 1 Romana Bolkovića na HRT-u.

Kako mu izgleda radni dan?

“To je normalno, prvo se čita što je novo u svijetu i onda idu pripreme sa suradnicima, pa stižu i nove informacije iz Hrvatske i onda razgovaram s kolegama, premijerom. I tako do nekih prvih sastanaka”, rekao je Božinović.

Je li vidio pisanja da se Grčka i Hrvatska mogu nadati sezoni?

“Jesam, to i je cilj onoga kako sve vodimo u vladi, u resorima. Mi smo stvorili jednu dobru situaciju da sve više aktivnosti možemo otvarati i da turizam ove godine proradi koliko je to moguće. Sve su to složeni izazovi i zato je dobro da nas renomirane kuće kao BBC predstavljaju kao potencijalnu lokaciju gdje ljudi mogu doći, što je velik izazov za sve službe u zemlji. Nije to samo otvaranje granice, nego treba puno protokola kako ne bi u najboljoj namjeri napravili neku grešku”, rekao je Božinović.

O čemu se danas razgovaralo na znanstvenom vijeću?

“Znanstvenici su unisono izrazili visok stupanj onime što je vlada kroz Stožer uspjela napraviti, da smo aktivni u borbi s koronavirusom, ali promišljanja o tome kako ići u revitalizaciju zatvorenih sektora i održati povoljnu epidemiološku situaciju. Mi se nadamo najboljem i radimo najbolje što znamo. Na temelju dostupnih saznanja, a nepoznanica je još dosta”, dodao je.

Kakav je njegov dojam o tome da su Hrvati u miru svi protiv svih, a u krizama disciplinirani i solidarni?

“Hobbes je govorio o ratu svih protiv svih, ali u društvima koja nisu uređena. Mi smo ipak pokazali da smo uređeno društvo i država koje se znalo postaviti kako treba kada je potrebno. Možda i dio naših ljudi ne zna koliko je Andrija Štampar postavio temelje ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Činjenica je da bez suradnje i partnerstva građana koji su prihvatili da se radi o jednoj opasnoj ugrozi i sami najzaslužniji za ove rezultate koje imamo”, rekao je.

Kako vidi odnos sigurnosti i slobode tijekom karantene?

“Naravno da sloboda trpi kad se ograničavaju neka prava. Iako, kad objektivno promatrate poduzete mjere, vidjet ćete da u Hrvatskoj nije bilo policijskog sata, vojske na ulicama, u nekim zemljama taj režim još uvijek vrijedi. Mi smo uveli propusnice koje su imale svoju svrhu, kretanje stanovništva je rano detektirano kao način prenošenja virusa”, rekao je Božinović.

Kako komentira Rudanovu izjavu da konzumira ljudsko pravo da radi i riskira da bude zaražen i možda umre od virusa?

“Profesor Rudan je, mislim, upravo zbog tih prijepora koji se javljaju između zaštite života i aktiviranja gospodarskog segmenta postavio tezu koja može zvučati zanimljivo. Ona možda može stajati kada bi ograničili to pravo da budete zaraženi samo vi. No što ako istovremeno inficirate druge? To je jedna tema o kojoj bi se moglo razgovarati jer čim ste vi pristali da budete inficirani znači da ste u interakcijama s ljudima koji ne žele biti inficirani”, rekao je.

Kada su saznali za virus? 

“Prvo praćenje je bilo u uredu premijera. On i savjetnik Frka-Petešić su signalizirali da se dešava nešto neuobičajeno, da je neki novi virus o kojemu nitko ne zna dovoljno i s vremenom se sve više pratilo to što se događa u Kini. Fokus se kasnije prebacio na Italiju i postalo je jasno da smo mi zemljopisno jako blizu. Kad je epidemija krenula, Švedska je poslala Kini jedan veliki kontingent zaštitne opreme ne razmišljajući da će njoj to trebati”, rekao je. 

Kako su se odlučili za ovaj pristup?

“Slušali smo struku. Mislim da smo krenuli prije Austrije i Njemačke, barem smo prije prepoznali stvarne ili pretpostavljene domete virusa kada govorimo o broju oboljelih i mogućnosti da jedan dio stanovništva premine. Situacija u Italiji je nama djelovala prijeteće. Brzina širenje, blizina Istre s kojom smo bili u kontaktu cijelo vrijeme i koja je signalizirala da ovo u Italiji nije dobro. Signalizirali su da treba zatvoriti granicu i to smo i učinili. Mislim, gledajući danas, da je tajming bio optimalan”, rekao je.

Zašto nismo uzeli švedski pristup?

“Glavni cilj je bio zaštita života. Neki su probali ovaj pristup, ali bilo je prekasno i vratili su se drugom pristupu”, pojasnio je.

Premijer je rekao da pratimo kineski pristup, što to znači?

“Svi su prvih par tjedana pratili što se događa u Kini. Kako biste poduzeli neke mjere, izbjegli neke scenarije. Svi tražimo neka nova saznanja, i dalje ima neprovjerenih vijesti. Treba proteći određeno vrijeme i puno provjera pa pokušavamo i temeljem onoga što je u datom trenutku dostupno primijeniti u praksi”, izjavio je Božinović.

Je li ga strah drugog vala? 

“Većina znanstvenika pretpostavlja da će do drugog vala doći jer ciklus virusa nije zauzdan medicinom. Međutim, iskreno, malo sam manje zabrinut nego na početku epidemije jer je najvažnije postignuće da imamo stanovništvo koje razumije o čemu se radi i kako se možemo zaštititi. Siguran sam, ako do drugog vala dođe, da ne pribjegavamo onako restriktivnim mjerama, jer, realno, ono što je od svih mjera najvažnije je mjera fizičke distance jer ona najviše smanjuje mogućnost virusa da prijeđe s osobe na osobu. Imajući to u vidu, u nekom pretpostavljenom drugom valu moramo najviše inzistirati na održavanju fizičke distance, nošenju maske za lice za stanovništvo i tu virus nema puno šanse za nekakav eksponencijalni rast. To je teorija, u praksi ne izgleda uvijek jednostavno i mislim da smo uspjeli kroz djelovanje na tragu učenja Andrije štampara, da u epidemiji nisu najvažniji zakoni nego obavještavanje javnosti. Ne znam ni sam koliko smo puta rekli ostanite doma, držite distancu i kada to stalno ponavljaš, primi se. Informiranje javnosti je za mene to najveće dostignuće u ovom našem radu”, rekao je.

Je li karantena morala biti takva da ugrozi gospodarstvo?

“Većina je zemalja tome pribjegla. Naravno da je ovo gospodarstvu udarac. Mi smo prije svega vlada koja je ekonomskim mjerama osigurala likvidnost, s druge strane osigurala da se sačuvaju radna mjesta kako bi se moglo aktivirati što više gospodarstva kada popuste mjere. Hrvatska nije otok i mi ćemo iz ovoga vjerojatno izlaziti s drugim članicama EU. Ovo je za nas i za druge možda i prilika za restrukturiranje kada govorimo o nekim segmentima, recimo proizvodnji hrane, za koju vidimo koliko nam je bitno imati nju, imati medicinsku opremu i slično, ali vjerujem da će cijela Europa iz ovoga naučiti. Znate da je svemu ovome prethodila seoba industrije EU zemalja u neke duge dijelove svijeta pa dođete u situaciju da možda najrazvijeniji dio čovječanstva skupa sa SAD-om nema zaštitne maske”, rekao je.

Boji li se da će se kriza pretočiti u socijalnu? 

“Ne, hrane ima, hrane će biti. Sigurno je da će biti ekonomskih problema, ali mi ove probleme i hoćemo i možemo rješavati da stvorimo dugoročniju sliku razvoja Hrvatske i mislim da ćemo na tom tragu donositi odluke”, rekao je. 

Kako komentira pad BDP-a?

“Mi smo krenuli u popuštanje mjere, a ne možemo se uhvatiti za ničije prethodno iskustvo, a znamo da kretanje stanovništva najviše širi virus. Kada se razmišljalo o otvaranju trgovina, tražio se balans jer vi preko noći dobivate puno više ljudi na ulicama i trgovinama. Došlo je do prijedloga da se Hrvatska malo umiri jedan dan i nekako je logičan izbor bio nedjelja”, prokomentirao je.

Kako pomoći turizmu? 

“Mislim da želja ljudi da dođu u Hrvatsku postoji. Trendovi u Europi su takvi da je epidemiološka situacija bolja nego prije par tjedana. Mi smo već u kontaktu s predsjednikom češke vlade, ministar Cappelli sa slovenskim i drugim kolegama, ti kontakti se održavaju i ja sam prilično uvjeren, ukoliko bude ovakva situacija, da će Mađari, Slovenci, Česi, Austrijanci, a i srednjoeuropski susjedi imati interesa. Kod nas postoji interes da turizam ostvari određen promet ove godine. Mi ćemo sigurno sjesti na razini resora, ali i epidemioloških službi koje bi trebale razraditi određene protokole pod kojima naši gosti mogu doći, a mi ih primiti da to ne proizvede štetu u smislu širenja epidemije. Mislim da je to moguće”, rekao je.

Kako će izgledati život do prvog lipnja? 

“Mi ćemo pratiti situaciju, ne želimo gubiti vrijeme ako postoji mogućnost ako je moguće da se nešto novo aktivira. Nadam se popuštanju, ali istovremeno i praćenju hoće li se bilo što aktivirati vezano za virus”, ispričao je.

Ima li 5G u Hrvatskoj veze s virusom?

“5G ide svojim tempom, to je jedno tehnološko dostignuće koje donosi napredak i za tehnologiju i zdravstvo, ali te teorije zavjere su u ravnini onih antivaksera", rekao je Božinović.

Kako je sve bilo za vrijeme potresa?

“Ja tog jutra nisam mogao vjerovati. Izbjegli smo scenarije za koje ne možete vjerovati. Nažalost, poginula je jedna curica, ali ne možete vjerovat da na ulicama nitko više nije izgubio život. Naravno da o tome razmišljamo i da je to dodatni izazov za vladu i grad jer to su zgrade koje imaju umjetničku i kulturnu i povijesnu vrijednost, što sve skupa treba taj proces obnove. Već smo se obratili EU i to ćemo činiti i dalje jer nama je, uz sve, tu i obnova glavnog rada. Nećemo zakazati, ali će i to potrajati”, rekao je.

Rastače li korona jedinstvo EU?

“Loše je krenulo na početku gdje su se zemlje zatvorile i izolirale se. S jedne strane je logično da će povećati kontrolu na granicama, bilo je tu i sebičnosti, ali ja mislim da svi mi, kao predsjedatelji EU, iz sastanka u sastanak postaje više-manje svima jasno, pa i najvećim skepticima da je ovo takav izazov da moramo pristupiti zajednički i da tu do izražaja mora doći europska solidarnost. Europa će i iz ove krize izvući lekcije i izaći jača nego što je bila, kada pogledate sigurnosne izazove, danas praktički nemate izazova kojim se možete nositi unutar nacionalnih granica. Sve su to prekogranični izazovi i toliko ćemo biti sposobniji nositi se s tim izazovima ako surađujemo. Mislim da je Europa dovoljno zrela i da će održati tu viziju jedinstva jer bez više Europe svi smo na gubitku”, rekao je Božinović.

Rastače li se demokracija tijekom krize?

“Mi smo samo na početku nastupali malo autoritarnije. Mi već nekoliko tjedana govorimo samo o preporukama jer se oslanjamo na to da su građani usvojili osnovno vezano za krizu. Pratimo i apeliramo na to što se događa”, rekao je Božinović.

Možemo li saznati datum izbora?

“Možete kada bude bio poznat”, zaključio je Božinović.